Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 4: Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e Tamai Hēvaní


Lēsoni 4

Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e Tamai Hēvaní

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino kia kinautolu ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Tofu pē ia ʻe Taha ʻo e ʻOtuá ʻi he kakanó.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 1:18–25 pea mo e Luke 1:26–38, 2:1–20. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi “Akoʻi ʻa e Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá,” viii).

  2. Laukonga ʻoku tānaki atú: Sione 3:16–17, ʻAlamā 22:14, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–19, mo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, vahe 11.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú pea mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Fakatātā 7–1, Ko Sīsū ko e Kalaisí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240; 62572 900) 7-3, Ko e ʻAloʻi ʻo Sīsū Kalaisí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 200; 62116 900); 7-4, Ko Hono Tala ki he Tauhi-Sipí ʻa hono ʻAloʻi ʻo Kalaisí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 202; 62117 900); pea mo e 7-5, Family with a Baby (62307).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 7–5, Ko e Fāmili mo ha Pēpē. Fakahoko ange ki he fānaú ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ongo ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻi he maʻu ʻo e pēpē foʻou?

  • Naʻe nofo ʻi fē ʻa e laumālie ʻo e pēpē ko ʻení ki muʻa pea toki fanauʻí?

  • Ko hai ʻene fāʻe fakaemāmaní? Ko hai ʻene tamai fakaemāmaní? Ko hai e Taimi ʻa hono laumālié?

Fakamatalaʻi ko kitautolu taki taha ʻoku ʻi ai ʻetau tamai pea mo e fāʻe fakaemāmani ʻo hangē tofu pe ko e pēpē foʻou ko ʻení, pea ʻoku toe hoko pē ʻa e Tamai Hēvaní ko e tamai ia ʻa hotau laumālié.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko hai ʻa e fāʻe ʻa Sīsuú’? Ko hai ʻa e Tamai ʻa Sīsuú’?

Tokoni ke mahino kia kinautolu ko hono faikehekehe ʻo Sīsū meiate kitautolú, ko e Tamai Hēvaní ko e tamai ia ʻa hono sino fakaemāmaní. Tala ange te tau ako ʻo toe lahi ange ʻi he lēsoni ko ʻení ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi ʻa e talanoa ʻo Mele pea mo Siosefá, mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he konga ʻo e “Teuteú,” fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātaá ʻi hono taimi totonu. (Ko e fokotuʻu ki he founga ʻakoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako Mei he Folofolá,” viii.) Tokoniʻi ke mahino ki he fānaú ko e Tamai Hēvaní ko e tamai ia ki he sino fakalaumālie pea toe pehē foki ki he sino fakaemāmani ʻo Sīsuú.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni foki haʻo lau mo aleaʻi mo kinautolu ʻi he kalasí ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakahā ange ʻe he ʻangelō ʻa e Tamai Hēvaní kia Mele mo Siosefa ʻo fekauʻaki mo Sīsū ki muʻa pea toki ʻaloʻí? (Mātiu 1:19–23; Luke 1:30–33, 35.) Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he hā ʻa e kau ʻangeloó ki he kau tauhi-sipí? (Luke 2:9–14.) (Ke fakamoʻoniʻi ki he kau tauhi-sipí kuo ʻaloʻi ʻi Petelihema ʻa e ʻAlo Tofu pe ʻe Taha ʻo e Tamai Hēvaní.)

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he meʻa naʻe tala ʻe he kau tauhi-sipí ki he kakaí ʻo fekauʻaki mo Sīsuú? (Luke 2:15–20.)

  • Ko e hā ʻoku ui ai ʻa Sīsū ko e ʻAlo Tofu pe ia ʻe Taha ʻo e Tamaí? (Ko Sīsū toko taha pē kuo ʻaloʻi ʻi he moʻui fakamatelié ko e tamai ki hono sino fakaemāmaní ʻa e Tamai Hēvaní.) Fakamatalaʻi ange ko e husepāniti ʻo Melé ʻa Siosefa naʻe fili ia ke tokoni ʻi hono akoʻi mo tauhi ʻo Sīsuú.

  • ʻOku anga fēfē ʻa e fai kehekehe ʻo e vā ʻo Sīsū mo e Tamai Hēvaní pea mo e vā ʻo kitautolú?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe he faʻē ʻa Sīsuú ʻa e sino fakaemāmaní. Tokoniʻi ke mahino kia kinautolu koeʻuhí naʻe maʻu ʻe Mele ʻa e sino ʻo e kakanó, naʻe pehē pe hono maʻu ʻe Sīsū ʻa e sino ʻo e kakanó peá ne pekia foki maʻatautolu. Toe tokoniʻi ke mahino kia kinautolu ko e tamai ki he sino fakaemāmani ʻo Sīsuú ʻa e Tamai Hēvaní, pea naʻe ʻikai foki totonu ke ne pekia (vakai, Sione 5:26; 10;17–18). Naʻá ne fili ke ne fuesia ʻa ʻetau ngaahi angahalá pea pekia maʻatautolu (vakai, ʻAlamā 22:14; T&F 19:16–19).

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Fehuʻi ki he tamaiki tangatá ke nau fakakaukau angé naʻe mei anga fēfē kapau ko Siosefa ʻa kinautolu. Fehuʻi ki he tamaiki fefiné ke nau fakakaukau angé ne mei anga fēfē kapau ko Mele ʻa kinautolu? Tuku ke nau tala atu pe naʻe mei anga fēfē ʻenau fakakaukaú ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ange ai ʻa e ʻāngeló? Fehuʻi ange ko e hā haʻanau fakakaukau ʻi he taimi naʻe fakahā ange ai te nau hoko ko e ongo mātuʻa fakaemāmani ʻa e Fakamoʻuí.

  2. Tuku ke nau taki taha kumi mai ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení, ʻa ē ʻoku ʻuhinga ko Sīsuú ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e ʻOtuá: Sione 1:14; 3:16–18; 1 Sione 4:9; Sēkope 4:5, 11; ʻAlamā 5:48; 12:33–34; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:42, 46; 93:11; pea mo e Mōsese 1:6. (Kapau ʻoku laka hake ʻi he toko hivá ʻa hoʻo kalasí, ʻe lava pē ke nau tautau toko ua ki he foʻi fakamoʻoni folofola.) Hili ʻenau fai ʻa e foʻi ʻekitivitī ko ʻení, ʻoku totonu ke mahino kia kinautolu ʻa e tefito ko ia Ko e ʻAlo Tofu pē ia ʻe Tahá ʻokú ne fakahā mai ko Sīsuú ko e toko taha pē ia ne fanauʻi ki he māmaní ko e ʻAlo fakaemāmani ia ʻo e Tamai Hēvaní.

  3. Fehuʻi ange ke nau fakahā atu ha faʻahinga meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia ai ʻo fekauʻaki mo Sīsū.

  4. Mou toe fakamanatu ʻa e tefito ʻo e tui ʻuluakí.

  5. Tuku ke nau hivaʻi pe lau ʻa e “Naʻá ne Foaki Hono ʻAló” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, pp. 34).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai haʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, fakamamafaʻi ko e ʻAlo Tofu pe ia ʻe Taha ʻo e Tamai Hēvaní, pe ko ia toko taha pē ʻi he māmaní ko ʻene tamai fakaemāmaní ʻa e Tamai Hēvaní. Fakamoʻoni ko Sīsuú ko hotau Fakamoʻuí ia. Poupouʻi ʻa e fānaú ke nau ako pea mo lotu ke maʻu ha fakamoʻoni ko Sīsuú ko hotau Fakamoʻuí ia.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ange ke nau ako ʻa e Luke 1:26–38 ʻi ʻapi ko hoko ia ko hano toe fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.