Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 33: Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí


Lēsoni 33

Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ke mahino kia kinautolu taki taha naʻe toetuʻu ʻa Sīsū mei he pekiá pea te tau toetuʻu foki mo kitautolu kotoa pē.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 27:52–53; 28:1–15; Luke 24; Sione 20; Ngāue 1:3, 9–11; mo e 1 Kolinitō 15:5–6, 22. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní pea fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ʻa e fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, mo e “Faiako meih e Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Maʻake 16.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa ia ʻe fakakau mai kai ai ʻa e fānaú pea tokoni lelei taha kia kinautolu ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Fanga kiʻi laʻi pepa ʻoku hiki taki taha ai ʻa e ngaahi foʻi leá pe kupuʻi leá: tupenu lineni, ʻakau manu lelei, ngoue, kau sōtia, maka.

    3. Ngaahi Fakatātā 7-35, Ko e Fonualoto ʻo Sīsuú’ (62111); 7-36, Ko Mele mo e ʻEiki kuo Toetuʻú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 233; 62186 900); and 7-37, Ko Sīsū Kalaisi kuo Toetuʻuú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 239; 62187 900).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Faʻo ʻi ha foʻi hina ʻa e ʻū laʻi pepa ʻoku hiki ʻi he konga ʻo e “Teuteú,” pea tuku ke nau haʻu tahataha ʻo toʻo ha laʻi pepa pē ʻe taha. Fehuʻi ange ke nau fakamatalaʻi mai ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi he laʻi pepá, peá ke toe fehuʻi ange pē te nau lava ʻo fakahā atu pe ʻoku anga fēfē ʻa e kau ʻa e foʻi leá pe kupuʻi leá ki he telio ʻo Sīsuú. ʻAi ke feʻunga mo honau tokolahí koeʻuhí ke nau maʻu kotoa ha faingamālie.

Kole ange ke nau fakakaukau loto angé ko e hengihengi hake ʻeni ʻi he pongipongi Sāpate hili hono tutuki mo e telio ʻo Sīsuú. Pea naʻá nau tengihia fakataha mo e kau ākongá ʻa e pekia ʻa Sīsuú. Naʻa nau ʻamanaki pe ʻe fakahaofi ʻe Sīsū ʻa kinautolu mei he lao faka-Lomá pea mo fokotuʻu hono puleʻanga ʻi he māmaní ʻi hono mālohí mo e nāunaú. Ka kuó ne pekia ia ʻi he taimí ni. Fakahā ange te mou aleaʻi ʻi he taimí ni ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he pongipongi ko iá ʻi Selusālemá.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātaá ʻi hono taimi totonú, pea akoʻi kia kinautolu ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻoku hā ʻi he Mātiu 27:52–53, 28:1–15, Luke 24, mo e Sione 20. (Ko e ngaahi fokotuʻu ki he founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.) Fakamatalaʻi ange neongo pē naʻe lahi hono toutou fakahā ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe toetuʻu hili ʻene pekiá, ka naʻe ʻikai pē ke fuʻu mahino ia kia kinautolu. He naʻe teʻeki ai pe ke toetuʻu ha taha ia ki muʻa ai, pea naʻe ʻikai ke mahino kia kinautolu pe ʻe anga fēfē haʻane toe moʻui. Pea ʻikai ke ngata aí ko e taimi naʻe fanongo ai ʻa ʻene kau ākongá mei he ʻāngeló kuo toetuʻu ʻa Sīsū mei he maté pea nau toe mamata foki ki he ʻEiki toetuʻú, naʻe kei faingataʻa pē ke nau fakatokangaʻi ʻa e meʻa kuo hokó.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo e fānaú ʻi he kalasí ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ai ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe haʻu ai ʻa Mele Makitaline mo e niʻihi ʻo e kau fefiné ki he fonualotó ʻi he pongipongi Sāpaté? (Maʻake 16:1.) Ko hai naʻe mamata ki ai ʻa e kau fefiné ʻi heʻene ʻalu ki he fonualotó? (Luke 24:4.) Ko e hā e meʻa naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló ki he kau fefiné? (Luke 24:5–6.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e toetuʻú? (Ko e toe fakataha ia ʻa e sino fakalaumālié pea mo e sino ʻo e kakano mo e huí, pea he ʻikai pe te na toe mavahevahe.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he kau fefiné hili ʻenau mamata ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻi he fonualotó? (Luke 24:8–12.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai ke tui ai ʻa e kau ākongá ki he fakamatala ʻa e kau fefiné ʻo kau ki he meʻa naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló? (Luke 24:11; Sione 20:9.) Naʻe mei anga fēfē hoʻo fakakaukaú ʻo kapau ko ha taha koe ʻo e kau ākongá pea fanongo ki he ongoongo ko ʻení?

  • Ko e hā e meʻa naʻe ʻilo ʻe Pita mo e taha ʻo e kau ākonga ʻa ē naʻá na ō ki he fonualotó? (Sione 20:3–7. Fakamatalaʻi ange mahalo pē ko Sione “ ʻa e ākonga ʻe tahá.”) Ko e hā hono ʻuhinga naʻá na tui ai kuo toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí? (Sione 20:8.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe kei loto mamahi ai ʻa Melé hili ko iá kuo ʻosi fakahā ange ʻe he ʻāngeló kuo toetuʻu ʻa Sīsū iá? (Sione 20:11–13.) Ko e hā e meʻa ke tokoniʻiʻaki ʻa Mele ke ne ʻiloʻi kuo toetuʻu ʻa Sīsū? (Sione 20:14–16.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe folofola ange ai ʻa Sīsū ke ʻoua naʻá ne ala ange kiate iá? (Sione 20:17.)

  • Ko hai fua naʻe toetuʻu ʻi he ʻaho ne toetuʻu ai ʻa Sīsuú? (Mātiu 27:52–53.) Ko hai ʻe toetuʻu ʻi ho fāmilí? Ko hai fua ʻe toetuʻú? (1 Kolinitō 15:22.)

  • Ko e hā e talanoa naʻe faʻu ʻe he kau taulaʻeiki lahí ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ʻikai ha meʻa ʻi he fonualotó? (Mātiu 28:11–15.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe loto lelei ai ʻa e kau sōtiá ke nau fai ʻa e talanoa ko ʻení, neongo naʻa nau ʻosi mamata ki he ʻāngeló? (Mātiu 28:12, 15.)

  • Ko hai naʻe fononga mo e ongo ākongá ʻi he hala ki he kolo ko ʻEmeasí ʻi he ʻaho naʻe toetuʻu ai ʻa Sīsuú? (Luke 24:17–27.) Ko e hā e ongo naʻe maʻu ʻi he loto ʻo e ongo ākonga ko ʻení ʻi he taimi naʻa nau pōtalanoa ai mo Sīsuú? (Luke 24:32.) Ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e vela ʻa hona lotó? (Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.) ʻOku anga fēfē hoʻo maʻu pe ko e kau mēmipa ho fāmilí ʻa e fakahā mei he Laumālié?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he efiafi ʻo e ʻaho naʻe toetuʻu aí? (Luke 24:36–48.) Ko e hā naʻe tātāpuni ai ʻe he kau ākongá ʻa e matapaá ʻi he taimi naʻe hā atu ai ʻa Sīsū kia kinautolú? (Sione 20:19.) Naʻe anga fēfē e ongo naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻi he taimi naʻa nau mamata ai kia Sīsuú? (Luke 24:37.) Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ke fakamoʻoniʻiʻaki ki heʻene kau ākongá kuó ne toetuʻú? Ko e hā e meʻa naʻe ako ʻe he kau ākongá ʻo kau ki ha sino toetuʻú? (Luke 24:39–43.)

  • Ko hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai ke tui ai ʻa Tōmasi kuo toetuʻu ʻa Sīsuú? (Sione 20:24–25.) Ko e hā hono fuoloa mei ai pea toki mamata ʻa Tōmasi kia Sīsuú? (Sione 20:26.) Ko e hā folofola ʻa Sīsū kia Tōmasi ʻi heʻene ha kiate iá? (Sione 20:29.) Ko e hā ha meʻa ʻokú ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní kuo toetuʻu ʻa Sīsuú?

  • Ko hai fua naʻe hā ki ai ʻa Sīsū hili ʻene toetuʻú? (Mātiu 29:9; 1 Kolinitō 15:6.) (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī fakatupulaki 1 ke mou toe fakamanatu kotoa ʻaki ʻakinautolu ko ia naʻe hā ki ai ʻa Sīsū hili ʻene toetuʻú.)

  • Ko e hā hono fuoloa ʻa e nofo ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá hili ʻene toetuʻú? (Ngāue 1:3.)

  • Naʻe anga fēfē ʻa e hāʻele hake ʻa Sīsū ki he langí? (Ngāue 1:9–11.) Ko hai naʻe haʻu ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó ki he kakaí? Ko e hā e meʻa ne akoʻi mai ʻe he foʻi fakamatala ko ʻeni ʻo kau ki he toe hāʻele mai ʻa Sīsuú?

ʻEkitivitī Fakatupulaki

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. ʻOange ke taki taha ʻa e tamasiʻi pe taʻahine ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení pea tuku ange ke nau taki taha lau mai ia ki he kalasí. Tuku ke mateʻi mai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e tali ki he foʻi fakaʻilonga taki taha. Pea kapau leva he ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e talí, tuku ange ki he toko taha ko ia ʻokú ne fai ʻa e fehuʻí ke ne lau mai ʻa e fakamoʻoni folofolá koeʻuhí ke lava ʻe he fānaú ʻo kumi ʻa e talí ʻi he folofolá.

    Ko e fuofua toko taha au naʻe hā mai ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene toetuʻú. Ko hai au? (Mele Makiteline. Sione 20:1, 16.)

    Naʻe hā mai ʻa Sīsū kiate kimautolu, pea naʻa nau ala ki hono toʻukupú. Ko hai ʻa kimautolu? (Mo ha toe kau fefine kehe. Mātiu 28:5, 9.)

    Ko e fuofua ʻaposetolo au naʻá ku hū ki he fonualoto ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tahá. Ko hai au. (Pita, Sione 20:6.)

    Ko e ʻAposetolo au naʻe lele mo Pita ki he fonualoto ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tahá. Ko e tami naʻá ku mamata aí, naʻá ku tui kuo toetuʻu ʻa Sīsuu? Ko hai au? (Sione. Sione 20:8.)

    Ko au mo hoku kaungāmeá naʻa mau fononga fakataha mo Sīsu ʻi he hala ki ʻEmeasí, ka naʻe ʻikai pē te u fakatokangaʻi ia. Ko hai au? (Kaliopasi. Luke 24:18.)

    Naʻe hā ʻa Sīsū kia kimautolu lolotonga ʻoku mau kātoa ʻi ha loki pea tātāpuni ʻa e ngaahi matapaá. Ko hai ʻakimautolu? (Kau Ākongá. Sione 20:19.)

    Ko e taimi ko ia naʻe fuofua hā ange ai ʻa Sīsū ki he kau ʻAposetoló naʻe ʻikai te u ʻi ai fakataha mo kinautolu. Naʻe ʻikai te u tui kuo toetuʻu ʻa Sīsū mei he maté kae ʻoua kuó u mamata ʻaki hoku matá pea ala ki he mata ʻo e faʻó ʻi hono toʻukupú. Ko hai au? (Tōmasi. Sione 20:24.)

    Naʻa mau mamata ki he taimi naʻe tekaʻi ai ʻe he kau ʻangeló ʻa e maká mei he matapa ʻo e fonualotó. Naʻe totongi kimautolu ʻe he kau talulaʻeiki lahí ke mau loi ʻo kau ki he meʻa naʻa mau mamata ki aí. Ko hai ʻa kimautolu? (Kau sōtia Lomá. Mātiu 28:12.)

  2. Hiki fakalōloa ʻi ha ʻotu ʻe taha ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi foʻi lea te ne fakamatalaʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻi he ʻaho naʻe pekia ai ʻa Sīsuú—ʻo hangē ko e mamahí, mo e ʻikai ha ʻamanakí. Tuku ke fokotuʻu mai ʻe he fānaú ʻa e fehangahangai ʻo e ngaahi lea ko ʻení—ʻo hangē ko e fiefiá, ʻamanaki leleí, mo e tuí—pea hiki kinautolu ʻi ha foʻi ʻotu makehe ʻe taha. Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi ongo ko ʻení naʻe maʻu ʻe he kau ākaongá ʻi he taimi naʻa nau fakatokangaʻi kuo ʻosi kalusefai ʻa Sīsuú. Aleaʻi ko e hā e ʻuhinga fakatāutaha kia kitautolu ʻo e ʻamanaki lelei ki he toetuʻú.

  3. Pea kapau ʻe loto lelei ki ai ʻa e kau Palesitenisī ʻo e Palaimelí, ako ʻi he faʻa lotu ʻo fili mo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe mate ha taha hono ngaahi ʻofaʻanga ke ne fakahā ange ki he fānaú ko e hā hono ʻuhinga ʻo e Toetuʻú kiate iá.

  4. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ki he “Naʻe Toetuʻu Ko ā ʻa Sīsū?” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 64), “Naʻá ne Foaki Hono ʻAló” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 34), pe “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himi, no. 76).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fakahā ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻo kau ki he toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea mo hono mahuʻinga kiate koé. Fakamoʻoniʻi ange ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he māmaní ʻa e mamahi ʻa Sīsū’ ʻi he ngoue ko Ketisēmaní, ʻa ʻene pekiá pea mo e toetuʻú.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Luke 24 mei ʻapi ke hoko ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu ke Fai mei ʻApi