Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 39: Ko Sitivení ko e Maʻata


Lēsoni 39

Ko Sitivení ko e Maʻata

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau maʻu ha mahino ʻoku toe lahi angé ki he Toluʻi ʻOtuá

Teuteú

  1. akava 130:22–23. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi kia kinautolu ʻa e fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní,” vi, mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Ngāue 7:1–53 mo e Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:17.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ʻa ia ʻe lava ke fakakau mai kinautolu ki aí pea mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Ko e tatau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

    3. Fakatātā 7-40, Ko e Fuofua Meʻa-hā-maí (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 403; 62470 900).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Hikiʻi ʻa e maʻatá ʻi he palakipoé. Kole ki ha taha ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • (Hingoa ʻo ha taha), te ke fie hoko nai ko ha maʻata?

  • ʻOku ʻilo nai ʻe he taha ʻiate kimoutolu ko e hā ʻa e maʻata?

Fakamatalaʻi ko e maʻatá ko e taha ia ʻokú ne maʻu ha tui mālohi ʻa ia ʻe lava pē ke foaki ʻa ʻene moʻuí ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he meʻa ko iá.

Ko e lēsoni ko ʻení ʻoku kau ia ki ha tangata naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea naʻá ne pekia fakamaʻata koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi ki he fānaú ʻa e fakamatala ʻo e moʻui ʻa Sitivení ʻa ia ʻoku hā ʻi he Ngāue 6 mo e Ngāue 7. (Ko e ngaahi fokotuʻu ki he founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi pea mo e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ke mahino ki he fānaú ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻamou lau ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ui ai ʻe he kau ʻAposetoló ha kau tangata ʻe toko fitú ke tokoni kia kinautolú? (Ngāue 6:1–4.) Ko e hā e founga naʻe ui ai ʻa e kau tangata ko ʻeni ʻe toko fitú? (Ngāue 6:3, 5–6.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe “hilifaki ai ʻa e nima” ʻo e kau ʻaposetoló ʻi he kau tangatá? (Naʻe foaki ange ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia naʻa nau maʻu meia Sīsū Kalaisí, ke nau fakahoko ha ngaahi ngāue pau; ʻoku hilifaki ʻa e ngaahi nimá ke fakanofo kinautolu ke nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.)

  • Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga naʻe maʻu ʻe Sitiveni naʻá ne tokoni ai ki he kau ʻAposetoló mo e kakaí? (Ngāue 6:5, 8.) Naʻe founga fēfē ʻa ʻene tāpuekina ʻa e moʻui ʻa e kakaí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe hanga ai ʻe he kau taki ʻo e Kau Siú ʻo ʻomi ʻa Sitiveni ki he fakamāú? (Ngāue 6:9–12.) Ko e hā e meʻa naʻe tukuakiʻi loi ki ai ʻe he kau takí ne fai ʻe Sitivení ʻi he fale lotú?. (Ngāué 6:13–14. Fakamatalaʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e lea fie-ʻotuá ko haʻate lea taʻe feʻunga mo ʻikai fakaʻapaʻapa ʻo kau ki he ʻOtuá pe ko ha ngaahi meʻa toputapu.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻa nau fakakaukau ai ʻoku lea fie-ʻotua ʻa Sitivení?

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko ki he fofonga ʻo Sitivení ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki he kau mēmipa ʻo e fakamāú? (Ngāue 6:15.)

Mou toe fakamanatu nounou ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakahā ʻe Sitiveni ki he fakamāú (vakai, Ngāue 7:1–53). Tokoni ke mahino kia kinautolu naʻe fakamatalaʻi mo fakamoʻoniʻi ʻe Sitiveni e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne toe pehē ko e kakai ko ia ʻoku nau talangataʻa ki he ʻOtuá, fakatangaʻi mo fakapoongi ʻa e kau palōfitá, pea fakaʻikaiʻi mo kalusefai ʻa e Misaiá.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Sitiveni ʻi he taimi naʻá ne sio fakamamaʻu ai ki he langí? (Ngāue 7:55.) Ko hai naʻe ʻi ai mo Sitiveni ʻi he taimi naʻá ne fakamoʻoniʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsuú? (Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Naʻe lava nai ʻa e kakai naʻa nau ʻi ai mo Sitivení ʻo mamata ki he visone naʻá ne mamata ki aí? Ko e hā e meʻa naʻa nau faí? (Ngāue 7:57–59.) Ko e hā e lea ʻa Sitiveni ʻi heʻenau tolomakiʻi iá? (Ngāue 7:59–60.) Ko e ha hono ʻuhinga ʻokú ke fakakaukau ai naʻe lava ʻe Sitiveni ke ne fakamolemoleʻi ʻa e kakai naʻa nau fakapoongi iá?

Fakahā ange ʻa e fakatātā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Naʻe ʻi ai mo ha toe taha ne mamata ki ha visione meimei tatau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? (Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:17.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako mei he visone ʻa Sitiveni mo Siosefa Sāmitá ʻo kau ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī fakatupulaki 4 mo e 5 ke tokoni ki heʻenau ako ʻo kau ki he kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá.)

  • Ko e hā e founga te tau ʻilo ai ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau hoko ʻo taau mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Tokoni ke mahino kia kinautolu ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekaú te tau lava ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻEkitivitī Fakatupulaki

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní pē ko hano vakaiʻi pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Lau ʻa e Sione 17:20–21 pea aleaʻi ʻa e founga ʻoku “taha” ai e taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Māhalo te ke fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ha fakatātā ʻo ha tamai, faʻē, mo e fānaú ʻoku nau ngāue fakataha ki ha foʻi taumuʻa.

    Mahalo te ke toe fie maʻu ke fakamatalaʻi ʻa e fatongia taki taha ʻoku maʻu ʻe he Toluʻi ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi lotú: ʻOku tau lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku fakafou mai leva ʻa e talí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

  2. Fakamatalaʻi naʻe fakapoongi ʻa e kakai loto-toʻa, mo anga-tonú makehe meia Sitivení koeʻuhí ko e fakamoʻoni mo e tui naʻa nau maʻu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā ʻo hangē ko ʻení mei he folofolá:

    Naʻe fakapoongi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne fakahā ai ki he niʻihi kehé ʻo kau ki heʻene visoné, pea naʻe toki fakapoongi ki mui ange ai ʻa Siosefa mo hono taʻekete ko Hailamé.

    Naʻe fakatang aʻ e tokolahi ʻo e fuofua kau ākonga mo e ʻAposetolo ʻo e Siasí pea pehē foki mo hono toe fakapoongi mo honau niʻihi. Naʻe fakapoongi ʻa Sēmisi (Ngāué 12:2), naʻe pehē foki mo Paula, pea ʻoku faʻa anga maheniʻaki pēhono tali naʻe toe fakapoongi pē ʻa Pita, Maʻake, mo Mātiu (vakai, “Maʻake,” “Mātiu, ” “Paula,” pea mo “Pita” ʻoku hā ʻi he fakahinohino ki he Folofolá).

    Tuku ke nau fakahā atu ko e hā ha meʻa ʻoku nau ako mei he ngaahi fakatātā ʻo e kakai tui mateaki ko ʻení.

  3. Mou toe fakamanatu ʻa e tefito ʻo e tui hono nimá. Aleaʻi ʻa e founga hono uiuiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni ʻa e kakaí ki he ngaahi fatongia ʻi he Siasí, ʻo hangē ko hono uiuiʻi ʻo Sitiveni ke ne tokoni ki he kau fuofua ʻAposetoló. Fakamatalaʻi ko e taimi ʻoku uiuiʻi ai ha taha ki ha fatongia, ʻoku vaheʻi ia ʻaki hano hilifaki nima pea foaki ange ʻa e mafai ke ne fakahoko ha ngaahi fatongia pau. Tokoni ke mahino kia kinautolu ko e taimi ʻoku ngāue ai ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi he kau palesitenisií ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí, ʻe ui ʻa kinautolu pea fakanofo ʻi he founga tatau pē.

  4. Lau pea aleaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22–23. Tokoni ke mahino kia kinautolu ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ʻa e sino nāunauʻi ʻo e kakano pea mo e hui. Ko hotau ngaahi sinó ʻoku ʻi he ʻīmisi ʻo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū. Ko ha sino Fakalaumālie pe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e sino ʻo e kakano mo e huí.

  5. Fakahā ange ʻa e ngaahi foʻi lea pe ko haʻo hiki ʻi he palakipoé:

    • Ko e Toluʻi ʻOtuá

    • Tamai Hēvaní:

    • Sīsū Kalaisi:

    • Ko e Laumālie Māʻoniʻoní:

    Hiki ʻi he ū laʻi pepa kehekehe ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Fakatokangaʻi angé ʻoku fie maʻu ha ongo laʻi pepa ʻoku hiki ai ʻa e “ ʻOku maʻu ʻa e sino nāunauʻi ʻo e kakano pea mo e hui.”

    • Tamai Hēvaní:

      • Ko e Tami ʻa hotau ngaahi laumālié

      • Ko e Tamai ki he sino fakamatelie ʻo Sīsuú

      • Maʻu ʻa e sino nāunauʻia ʻo e kakano pea mo e hui

      • ʻOku tau lotu kiate ia

    • Sīsū Kalaisi:

      • Ko hotau Fakamoʻuí pea mo e Huhuʻí

      • Maʻu ʻa e sino nāunauʻia ʻo e kakano pea mo e hui

      • Naʻá ne faʻu ʻa e māmaní

      • Maʻu ha faʻē fakamatelie

    • Ko e Laumālie Māʻoniʻoní:

      • Ko ha sino fakalaumālie

      • ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū

      • Fakahā ʻa e moʻoní ʻi he meʻa kotoa pē (Molonai 10:5)

      • Hoko ko hotau takaua maʻu pe

    Mou toe fakamanatu ʻa e fātongia taki taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻaki haʻo tuku ange ke nau fili ha taha ʻo e ʻū laʻi pepa naʻá ke teuteú. Tuku kia kinautolu taki taha ke nau leʻo lahi mai ʻa e kupuʻi leá, fakapapauʻi pe ʻoku ʻuhinga kia hai he taha ʻo e Toluʻi ʻOtuá, pea mo fakapipiki ʻa e kupuʻi leá ʻi lalo ʻi hono hingoa totonú.

  6. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “This Is My Beloved Son” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, p. 76) or “Ko e Fua Lotu ʻa Siosefa Sāmitá” (Ngaahi Himi, no. 14).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai hoʻo fakamoʻoni ki he ʻilo ʻokú ke maʻu ʻo kau ki he Toluʻi ʻOtuá, pea fakahā ange kia kinautolu ʻa hono mahuʻinga kiate koe ʻa hoʻo maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení. Fakahā ange ʻa e ʻofa ʻokú ke maʻu ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ange ke nau lau ʻa e Ngāue 7:54–60 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 130:22–23 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.