Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 32: Ko e Kalusefai mo e Telio ʻo Sīsū Kalaisí


Lēsoni 32

Ko e Kalusefai mo e Telio ʻo Sīsū Kalaisí

Taumuʻá

Ke fakalotolahia ʻa e fakamoʻoni ʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine taki taha naʻe pekia ʻa Sīsū koeʻuhí ko kitautolu, ke tau toe moʻui.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 27:32–66, Luke 23:26–56, mo e Sione 10:17–18, 19:13–42. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke ako pe ʻe anga fēfē haʻo akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, (Vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní, vi, mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Maʻake 15:20–47.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi fealēleaʻaki mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ko ia ʻe fakakau mai ki ai ʻa e fānaú pea mo tokoniʻi lelei taha kinautolu ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

    3. Fakatātā 7-33, Ko Hono Kalusefai ʻo Sīsuú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 230; 62505 900); 7-34, Ko e Telio ʻo Sīsuú (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 231; 62180 900); and 7-35, Ko e Fonualoto ʻo Sīsuú’ (Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 232; 62111 900).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Fakahā ange kia kinautolu ʻa e talanoa ko ʻení:

Naʻe tō ha vakapuna ʻi ha taha ʻo e ngaahi hala fakakavakava ʻo Uasingatoní, D.C. ʻa ia ko ha ʻaho momoko pea mo toe fuʻu havili foki ʻeni, ʻo taʻomia ʻi he Vaitafe ʻaisi ko Potomekí. Naʻe tokolahi ʻaupito ʻa e kakai naʻe maté, ka ko e toko ono pē naʻe haó koeʻuhí ko ʻenau pipiki ki he hiku ʻo e vaká lolotonga ko iá ʻoku feinga atu ʻa e kau fakahaofí ʻi ha helekopeta mo e ngaahi meʻa maluʻi moʻuí. Naʻe fuʻu momoko ʻaupito ʻa e vaí, pea naʻe faingataʻa ke nau kei piki ki he vakapuná. Naʻe tailiili ʻa e kakaí ni naʻa nau mate ʻoku teʻeki ke aʻu atu ʻa e kau fakahaofí mo e ngaahi meʻa fakahaofí.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku tukutuku hifo ai ʻe he kau fakahaofí ʻa e meʻa maluʻí ki ha taha ʻo e kau tangatá ni, naʻe tuku ange ʻe he tama ko iá ki he toko taha kehé ke ʻuluaki ʻave ia. Naʻa nau fai pehē ʻo aʻu ki he taimi naʻe hoko mai ai ki he toko taha fakamuimuí, naʻe ʻikai te ne kei malava ke piki ʻo kiʻi lōloa ange. ʻI he taimi naʻe toe foki mai ai ʻa e helekopetá kiate iá, kuo puli hifo ia ʻi he vaí. Naʻá ne mate ki muʻa ʻo ʻikai ke toe lava ʻe ha taha ke fakahaofi ia.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga hono toutou tuku ange ʻe he tangatá ni ʻa e meʻa maluʻí ki he niʻihi kehé? Ko e hā e ongo te ke maʻu kapau naʻá ke kau ʻiate kinautolu ko ia naʻe fakahaofi ʻe he tangatá ni?

Fakahā ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻo kau ki he loto-toʻa mo e ʻofa te ke lava ke foaki ai ʻa hoʻo moʻuí maʻá e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tangatá ni.

Fakamatalaʻi te nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení ʻo kau ki he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa Sīsū’ ʻi he kolosí. Naʻá ne fili tauʻātāina pe ke foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe moʻuí, pe ʻe moʻuí, ke ne toe moʻui koeʻuhí ko ʻene ʻofa lahi ʻiate kitautolú.

Toe Vakaiʻi Nounou

Fakamanatu kia kinautolu ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea mo hona hakó ʻi he taimi naʻá na kai ai ʻa e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mei he koví ʻi he Ngoue ko ʻĪtení. Koeʻuhí ko e maumaufono ʻa ʻĀtama mo ʻĪví, naʻe hoko leva hona sinó ʻo matelie. ʻOku ʻuhinga ia ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe mate ai ʻa hona sinó. ʻI heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĀtama mo ʻĪví, ʻoku tau toe moʻulaloa foki ki he maté, ʻo hangē ko kinauá.

Fakamoʻoniʻi ange ko e mate fakasinó ko e konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻi heʻene fuʻu ʻaloʻofa lahí, naʻá ne tuku mai ai ʻa hono ʻAlo Tofu pe ʻe Tahá, ʻa Sīsū Kalaisi, ke ne ikuʻi ʻa e maté. Pea tuʻunga ʻi he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, kuo toe fakahaofi kotoa ai ʻa kitautolu mei he mate fakasinó. ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho te tau mate ai, ka te tau toetuʻu foki (vakai, Sione 3:16–17; Hilamani 14:15)

Mou toe vakaiʻi nounou pē ʻa e ngaahi lēsoni ki muʻa atú ʻo kau ki he ngaahi meʻa naʻe ʻi he mamahi, lavakiʻi, taki pōpula, mo e fakamāuʻi ʻo Sīsuú’.

Fakamatala ʻa e Folofolá

Akoʻi kia kinautolu ʻa e fakamatala ki he kalusefai mo e telio ʻo Sīsuú ʻa ia ʻoku hā ʻi he Mātiu 27:32–66. (Ko e ngaahi fokotuʻu ki ha founga ʻo hono akoʻi ʻo e fakamatala ʻa e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.) Toe vakai foki ki he Luke 23:34, 39–43 mo e Sione 19:19–22, 25–27, 34, 39. Fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātaá ʻi hono taimi totonu.

Mahalo pē te ke fie maʻu ke mou vakai ki he lisi ko ʻení ke tokoni atu kiate koe ʻi hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻá ni ʻi he lēsoní:

Fakamatala ʻa e Folofolá

  1. Ko hono fua ʻe Saimone ko e Sailiní ʻa e kōlosi ʻo Sīsuú’(Mātiu 27:32).

  2. Naʻe tutuki ʻa Sīsū ʻi he vahaʻa ʻo e tangata kaihaʻa ʻakaú (Mātiu 27:33–38; Luke 23:32–33).

  3. Naʻe tohi ʻe Pailato ha ʻuluʻitohi pea fakapipiki ia ki he kōlosí (Sione 19:19–22).

  4. Naʻe manukia ʻa Sīsū ʻe he kakaí (Mātiu 27:39–44).

  5. Naʻe folofola ʻa Sīsū ki he taha ʻo e ongo kaihaʻá (Luke 23:39–43).

  6. Naʻe kole ange ʻa Sīsū kia Sione ke ne tokangaʻi ʻa ʻene fāʻeé (Sione 19:25–27).

  7. Naʻe fakapoʻuli kotoa ʻa e funga ʻo e fonuá (Mātiu 27:45–46).

  8. Naʻe pekia leva ʻa Sīsū Kalaisi (Mātiu 27:50–56). Naʻe hokaʻi ʻe he kau sōtia Lomá ʻa e taha ʻo hono vakavaká (Sione 19:34).

  9. Naʻe ʻave ʻa e sino ʻo Sīsuú’ ki he fonualotó (Mātiu 27:57–61; Sione 19:38–42).

  10. Naʻe fekauʻi ʻa e kau sōtia ke nau leʻohi ʻa e fonualotó (Mātiu 27:62–66).

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻeni ʻi hoʻo teuteu hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo e fānaú ʻi he kalasí ʻa e folofolá koeʻuhi ke nau maʻu ai ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Pailato hili hono fakamaauʻi ʻo Sīsuú? (Mātiu 27:26.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e teʻiá? (Ko hono uipi.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e kalusefaí? (Ko hono tāmateʻi ʻo ha taha ʻaki hono tutuki hono ongo nimá mo e vaʻé ki ha kolosi.) Fakamatalaʻi ko e tautea mate fakamamahi tahá ʻa e kalusefaí ʻoku faʻa fakahoko pe ia ki he kau pōpula māʻulalo tahá.

  • ʻOku ʻiloa ʻi ha hingoa ʻe ua ʻa e feituʻu ko ia naʻe kalusefai ai ʻa Sīsuú? (Mātiu 27:33; Luke 23:33.)

  • Ko hai naʻe kalusefai fakataha mo Sīsuú? (Mātiu 27:38; Luke 23:33.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe ʻoange ʻe he kau sōtiá ke inu ʻe Sīsuú? (Mātiu 27:34.) Fakamatalaʻi ange ko e vinikaá mo e vai mahí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ko ha foʻiʻakau ke tokoni ki hono fakamamateʻi ʻa e ongó pe fakanonga ʻo ha langa ʻi he sinó. Tokoni ke mahino kia kinautolu naʻe fakafisi ʻa Sīsū ia ke ne inu ʻa e vai ko ʻení koeʻuhí naʻá ne fie maʻu ke ne ʻā mo ʻiloʻi kuó ne fakaʻosi ʻa e ngāue ʻo e Fakaleleí.

  • Ko hai naʻe kole ʻe Sīsū ki he Tamai Hēvaní ke ne fakamolemoleʻí? (Luke 23:34,) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai ʻa hono fakamolemoleʻi ʻe Sīsū ʻa e kau sōtiá? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau faʻa fakamolemolé? ʻE anga fēfē hano tāpuekina kitautolu ʻi he taimi te tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

  • Ko hai ʻa e niʻihi ʻo kinautolu naʻe manuki mo lea kovi kia Sīsū lolotonga hono tautau ʻi he kōlosí? (Matthew 27:39–44.) Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻa nau leaʻaki kiate iá? Naʻe founga fēfē hono tali ʻe Sīsuú? (1 Nephi 19:9.) Ko e hā e tali ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻe lea kovi mai ai e kakaí kia kitautolú?

  • Naʻe anga fēfē ʻa e fakafōtunga ʻa e ongo kaihaʻá kia Sīsuú? (Luke 23:39–43.) Ko e hā e lea ʻa e kaihaʻa hono uá naʻe fakahā ai ʻoku kamata ke ne fakatomalá? (Luke 23:40–42.) Ko e hā e tali ʻa Sīsuú? (Luke 23:43.)

  • Naʻe founga fēfē hono fakahā ʻe Sīsū ʻa e ʻofa maʻongoʻonga naʻá ne maʻu ki heʻene faʻeé lolotonga ʻa ʻene faingataʻaʻia ʻi he funga kōlosí? (Sione 19:25–27.) Ko e hā e meʻa ʻokú ne akoʻi mai heni kau kia Sīsuú?

  • Ko e hā e fuoloa hono kāpui ʻe he fakapoʻulí e funga ʻo e fonuá? (Mātiu 27:45.) Ko e hā e tautapa ʻa Sīsuú? (Mātiu 27:46.) Naʻe liʻaki moʻoni nai ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló? Fakamatalaʻi naʻe ʻi ai ha taimi naʻe toʻo ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hono laumālié koeʻuhí kae ikunaʻi kakato ʻe Sīsū ʻa e maté mo e angahalá ʻiate ia pē.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā hono “tuku hake ʻe Sīsū hono laumālié”? (Ko e founga pē ke pekia ai ʻa Sīsuú ko haʻane tuku ange hono laumālié ke mavahe mei hono sinó.) ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he folofola naʻá ne foaki tauʻatāina pē ʻa ʻene moʻuí; ka naʻe ʻikai toʻo ia meiate ia.) Tuku ke lau ʻe he fānaú ʻa e Sione 10:17–18. Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai naʻe finangalo tauʻatāina pē ʻe Sīsū ke foaki ʻa ʻene moʻuí?

  • Ko e hā e ngaahi mana naʻe hoko ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa Sīsuú’? (Mātiu 27:51–53.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “mavaeua ʻa e puipuí”? (mavaeua mei ʻolunga ki lalo.) Ko e hā e fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe he senitulioó (ko ha ʻōfisa ia ʻi he kautau Lomá) ʻi he taimi naʻá ne mamata ai ki he meʻa naʻe hokó? (Mātiu 27:54.)

  • Ko hai ʻa Siosefa ʻo ʻAlimateá? (Mātiu 27:57.) Ko e hā e meʻa naʻá ne faí? (Mātiu 27:58–60.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe kole ʻe he kau Fālesí kia Pailato ke faí? (Mātiu 27:62–66.) Ko e hā naʻa nau fie maʻu ai ke leʻohi ʻa e fonualotó? Ko e hā ne ʻikai ʻaonga ai ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú? Ko e hā ha meʻa ʻokú ne akoʻi kitautolu ʻo kau ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe he tangatá mo ia ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí?

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke mahino kia kinautolu ʻa e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo ʻĀtama mo ʻIví mo e maumau fono ʻa ʻIví mo e fiemaʻu ko ia ha Fakamoʻuí.

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Naʻe founga fēfē ʻa e maumauʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻItení ʻa e taha ʻo e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní? (Naʻá na kai ʻa e fuaʻi ʻaku mei he fuʻu ʻakau ʻo e ʻilo e leleí mo e koví.) Ko e hā e ola ʻo e maumau fono ko ʻení? (INaʻe pau ai ke na mavahe mei he ngoué. Naʻá na maʻu ʻa e sino fakamatelié pea lava foki ke maʻu ha fānau. Pea naʻá na hoko ʻo moʻulaloa fakataha mo hona hakó ki he maté. Ko e konga pē ʻeni ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvení.)

  • Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki hotau sinó mo e laumālié ʻi he taimi te tau mate aí? (Pea ʻe mavahe atu leva ʻa e laumālié mei he sinó ki he maama ʻo e ngaahi laumālié; he ʻikai moʻui e sinó taʻe ʻi ai ha laumālie, ʻoku faʻa tanu maʻu pē ia ʻia he māmaní.) Ko e hā e meʻa te tau fai ke fakatahaʻi ai hotau sinó mo e laumālié? (He ʻikai te lava ha faʻahainga meʻa ʻiate kitautolu pē; koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e mālohi ke fakatahaʻi hotau sinó mo e laumālié he ko e matelie pe ʻa kitautolu.)

  • Ko hai naʻá ne fakafaingamālieʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e faʻahinga tuʻunga taʻeʻamanekina ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhinga ko Sīsū (Naʻe ʻikai haʻane angahala; pea ko e Alo Tofu pe ia ʻe Taha ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he kakanó pea ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ki he maté.) Ko e hā ha ongo te ke maʻu ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha taha te ne lava ke tokoniʻi koe mo ho fāmilí ke mou lava ʻo toetuʻu?

ʻEkitivitī Fakatupulaki

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, pe ko hono vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Hiki fakahokohoko ʻa e ngaahi folofofla ko ʻení ʻi ha siate pe ko e palakipoé. Fakahā ange ko e folofola taki taha ʻoku lekooti ai ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe Sīsū lolotonga hono tautau ʻi he kōlosí. Tuku ke nau lau ʻa e ngaahi fakamatalá pea fakahā mai ko e hā e mālohi pe ʻulungāanga naʻá ne tokoniʻi ʻa Sīsū ke ne folofola ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.

    Luke 23:34 (Naʻá ne angaʻofa mo faʻa fakamolemole.)

    Luke 23:43 (Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ke ne tomuʻa fakahā mai ʻa e meʻa ʻe hokó.)

    Sione 19:26–27 (Naʻá ne maʻu ʻa e ʻofa mo e tokanga ki heʻene faʻeé.)

    Mātiu 27:46 (Naʻá ne fakahā ʻa ʻene fakaongoongo ki heʻene Tamaí.)

    Luke 23:46 (Naʻá ne fakaongoongo ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.)

    Sione 19:30 (Kuó ne ʻosi fakakakato ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní.)

  2. Hiki fakahokohoko ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kakai ko ʻení pe ngaahi kulupu ʻoku hā ʻi he fakamatala ʻa e folofolá ʻi he taimi ʻo e pekia mo hono telio ʻo Sīsuú.’ Fehuʻi ange ko e hā ha meʻa ʻoku nau manatuʻi ʻo kau kia kinautolu fakafoʻituituí pe fakakulupú. Tokoniʻi ke nau lava ʻo fakapapauʻi ʻa e konga ʻoku nau taki taha kau ki aí:

    Sīsū Kalaisi

    Pailato

    Saimone ʻo Sailiní

    Kau Sōtiá

    Kau taukaé

    Ongo kaihaʻá

    Ko Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú

    Ko Sione ko e ʻAposetolo ʻOfaʻanga ʻo e ʻEikí

    Ko e senitulioó

    Siosefa ʻo ʻAlimateá

  3. Aleaʻi mo tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ʻa e tefito ʻo e tui hono uá.

  4. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “He Died That We Might Live Again” (Tohi Himi ʻa e Fānaú, p. 65) or “Did Jesus Really Live Again?” (Tohi Himi ʻa e Fānaú, p. 64).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fakahā ʻa hoʻo loto houngaʻi ʻi he feilaulau maʻongoʻonga ʻa Sīsū naʻe fai maʻatautolú ʻaki ʻene pekia ʻi he kōlosí. Fai ʻa hoʻo fakamoʻoní te tau lava ʻo toetuʻu pea moʻui koeʻuhí ko ʻene ʻofa ʻiate kitautolú.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 27:34–50 mei ʻapi ke hoko ia ko hano toe fakamanatu ʻa e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.