Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 37: Ko e ʻAposetolo ko Pitá


Lēsoni 37

Ko e ʻAposetolo ko Pitá

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ke mahino ki he fānaú te nau lava ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko Pitá.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 4:18–19; 14:22–33; 16:13–17; 17:1–9; Luke 22:31–34, 54–62; Ngāue 3:1–9; 4:6–20; 5:12–42; mo e ʻAlamā 32:21. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē haʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú e fakamatala ʻa e folofolá. (Vakai, “Teuteuʻi Hoʻo Lēsoní,” vi, mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

  2. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ʻa ia ʻe lava ke fakakau mai ki ai ʻa e fānaú pea mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  3. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava Foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

Kole ange ke nau fanongo ka ke fakahā ange kia kinautolu ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení.

Talanoa 1: ʻI he taimi naʻe fakahā ange ai ʻe Sīsū kuo mei hokosia ʻa e taimi ke ne pekia aí, naʻe pehē ange ʻe ha taha ʻo e kau tangatá, “ ʻEiki te u ʻalu mo koe ki he fale fakapōpulá, mo e maté” (Luke 22:33). Ko e tangata tatau pē ʻeni naʻá ne muimui atu ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakaí ʻi he taimi naʻe puke pōpula ai ʻa Sīsuú pea ʻave ki he fakamāú. “Ka naʻe fakatokangaʻi mai ia ʻe ha fefine ʻo ne pehē mai, ko e tangatá ni naʻe ʻia Sīsū ia, ka naʻe fakafisinga ia ʻe he tangatá ni, ʻo ne pehē ange, “ ʻOku ʻikai te u ʻilo ia.” Hili pe mei aí naʻe toe pehē mai ʻe ha taha, “ ʻOkú ke ʻonautolu foki.” Naʻe toe fakafisinga pē ʻe he tangatá ni ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa Sīsū. Ka ko hono tuʻo tolú naʻe toe tuhuʻi atu ʻe ha taha ʻo e kau tangatá ko e taha ia ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú’, ka naʻe toe pehē mai pē ʻe he tangatá ni, “ ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻa ia ʻokú ke lea ki aí.” (Vakai, Luke 22:54–62.)

Talanoa 2: Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe taʻofi ʻe ha tangata naʻe fanauʻi mai ʻoku pipiki ha tangata mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe pehē ange ʻa e tangatá ni ki he toko taha pipikí, “ ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí tuʻu ʻo ʻalu.” Pea naʻá ne puke hono nimá ʻo fokotuʻu hake ia. Naʻe tuaiekemo kuo fakamoʻui ʻa e tangatá ni pea ʻalu ki he temipalé “ ʻoku ʻeveʻeva, mo hopohopo, pea fakamālō ki he ʻEikí.” Pea ʻi he taimi naʻe fanongo ai ʻa e kau taulaʻeikí ʻi he meʻa naʻe hokó, naʻa nau fehuʻi ko e hā e mafai naʻe fakamoʻuiʻaki ʻa e tangatá ni. Naʻá ne fakahā ange ko e mālohi ia ʻo Sīsū Kalaisí, neongo pē naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakahū ia ʻi he fale fakapopulá pe fakapoongi ia ʻi heʻene leaʻaki ʻa e meʻá ni. Naʻe fekau ʻe he kau taulaʻeikí ke ʻoua naʻá ne toe faiako ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ko e tali ʻa e tangatá ni, ʻoku mahuʻinga ange ke u talangofua ki he ʻOtuá ʻi he kau taulaʻeiki loi ʻa e kau Siú pea ʻe kei hokohoko atu ai pe ʻa ʻene faiako ʻi he huafa ʻo Sīsuú. (Vakai, Ngāue 3:1–9; 4:6–20.)

Fakamatalaʻi ange ko Pita ʻa e tangata ko ia ʻoku hā ʻi he ongo talanoá ni. Pea ko e taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Pita ʻa ʻene fakafisingaʻi ʻa Sīsū ki muʻa pea toki Kalusefaí, naʻá ne kei ako pea mo fakalakalaka pe. Naʻe ilifia ʻa Pita ʻi hono taki pōpula ʻa Sīsuú. Ka ko e taimi naʻe fakamoʻui ai ʻe Pita ʻa e tangata pipikí, naʻá ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea pehē foki mo ha fakamoʻoni ʻoku toe mālohi ange kia Sīsū Kalaisí. Naʻe hoko ʻeni ke ne ʻoange kiate ia ha mālohi ke ne fai ʻa ia ʻoku totonú ʻo tatau ai pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko kiate ia.

ʻEkitivitī ke Takiakiʻi ʻAki e Tokangá

  • Ko e hā ʻa e fakamoʻoní? (Ko ha ʻilo fakafoʻituitui ia ʻokú te maʻu ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pea mo hono kakato ʻo hono siasí.) Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ne fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ʻa e fānaú kia Sīsū Kalaisí.

Fakamatala ʻa e Folofolá mo e Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá ʻo kau kia Pitá pea mou aleaʻi ʻa kinautolu taki taha. Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteu hoʻo lēsoní. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ke mahino ki he fānaú ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻamou lau ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Fakamatala ʻa e Folofolá mo e Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  1. Naʻe muimui ʻa Pita ʻia Sīsū (Mātiu 4:18–19.)

    • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe muimui ai ʻa Pita ʻia Sīsuú hili hono fakahā ange ʻe Sīsū ko hai Iá? Ko e hā e meʻa naʻe pau ke feilaulauʻi ʻe Pita kae lava ke ne muimui ʻia Sīsuú? Ko e hā ha meʻa te tau lava ke feilaulauʻi kae lava ke tau muimui ʻia Sīsuú? ʻOku anga fēfē hano tāpuekina koe ʻi hoʻo muimui ʻi he Fakamoʻuí?

  2. Naʻe luelue ʻa Sīsū mo Pita ʻi he fukahi tahí (Mātiu 14:22–33).

    • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe lava ai ʻa Sīsū ʻo lue ʻi he fukahi tahí? (Mātiu 14:25.) Ko e hā hono ʻuhinga naʻe lava ai ʻa Pita ʻo lue atu ke fetaulaki mo Sīsuú? (Mātiu 14:28–29.)

    • Ko e hā e meʻa naʻe hoko kia Pita ʻi he hili ha ngaahi manga siʻisiʻi pe naʻá ne faí? (Mātiu 14:30–31.) Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe veiveiua ai ʻa e tui ʻa Pitá? (Mātiu 14:31.) Naʻe founga fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi he taimi naʻe veiveiua ai ʻa ʻene tuí? (Mātiu 14:31.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku faʻa vaivai ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa ʻetau tuí. ʻOku anga fēfē ʻa e tokoni ʻa Sīsū Kalaisi ke fakamālohia ʻa ʻetau tuí? (ʻOku fakahoko ia tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻetau ngaahi mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, ngaahi kaungāmeʻa leleí, ngaahi folofolá, pea mo e alā meʻa pehē.)

    Tokoni ke mahino kia kinautolu ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e tuí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku fekau mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū ke tau faí. ʻOku fakaʻau ke mālohi ange ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai iá. Kuo pau ke tau hangē ko Pitá, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau tuí ʻo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú,’ pea ʻe tokoni ʻa e tuí ʻoku tau maʻú ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní.

  3. Naʻe fakamoʻoni ʻa Pita ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá (Mātiu 16:13–17).

    • Ko hai naʻe pehē ʻe Pita ko Sīsū Kalaisi iá? (Mātiu 16:16.) Naʻe founga fēfē hono ʻiloʻi ʻe Pita ʻa e meʻa ko ʻení? (Mātiu 16:17. Tuʻunga ʻi he Laumālié.) ʻE founga fēfē haʻatau hoko ʻo hangē ko Pitá, ʻo fakahā ʻetau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

  4. Naʻe ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻa Pita mo Sīsū Kalaisi (Mātiu 17:1–9; vakai, “Fakamatala Fakakongokonga lalahi ʻo e Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí” ʻi he lēsoni 15, 51).

    • Ko e hā e meʻa naʻe hoko kia Sīsū Kalaisi ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú? (Mātiu 17:2.) Ko hai naʻe hā kia Pita, Sēmisi, mo Sioné? (Mātiu 17:3.) Ko hai ʻe leʻo naʻe fanongo ki ai ʻa e kau ākongá? (Mātiu 17:5.) Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e meʻá ni ko ha meʻa ia ke ne fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ʻa Pita kia Sīsū Kalaisí?

  5. Naʻe fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ʻa e tangata pipikí pea tuku kinaua ki he fale fakapōpulá (Ngāue 3:1–9; 4:6–20; 5:12–42).

    Tuku ange ki ha taha ʻo e fānaú ke ne toe fai ʻa e talanoa ʻo hono fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ʻa e tangata pipikí. Fakahā ange ʻa e toenga ʻo e talanoá mei he Ngāue 5:12–42.

    • Naʻe founga fēfē ʻa e hola ʻa Pita mo Sione mei he fale fakapōpulá? (Ngāue 5:19.) Ko e hā e meʻa naʻe fakahā ange ʻe he ʻangeloó ke na faí? (Ngāue 5:20.) Ko e hā ha ongo te ke maʻu kapau te ke toe foki ke malanga hili hano tuku pōpula koe ʻi hoʻo fai ʻa e meʻa tatau pē. Ko e hā haʻo fakakaukau ʻi hono maʻu ko ia ʻe Pita mo Sione ʻa e mālohi ke fai ʻa ia ʻoku totonú?

    Tokoni ke mahino kia kinautolu he ʻikai lava ke ʻave kitautolu ki he fale fakapōpulá ʻi heʻetau malanga ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. Ko e hā ha founga te ke fai ʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ko hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? (Vakai, ʻekitivitī fakatupulaki 4.)

    • Naʻe founga fēfē ʻa e tupulaki ʻo e fakamoʻoni ʻa Pita kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu ai ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha founga te tau lava ai ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení? Ko e hā ha founga te tau tokoni ke tupulaki ai ʻetau fakamoʻoní? (Lau ʻa e folofolá, ako ke lahi ange kiate ia, tauhi ʻa e ngaahi fekaú, lotu, fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, maʻu lotu, pea mo e alā meʻa pehē.)

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ke fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ʻekitivitií ni ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní pe ko hano vakaiʻi, pe fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. Tokoni ke mahino kia kinautolu ʻoku kau ʻi he fakamoʻoní ʻa hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení:

    • ʻOku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ko e Tamai ia ʻa hotau ngaahi laumālié.

    • Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e Tamai Hēvaní pea ko hotau Fakamoʻuí ia.

    • Ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia naʻe tuʻunga ai hono toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.

    • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.

    • Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni ko e siasi moʻoní pe ia.

    • ʻOku tataki kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo.

    Aleaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ʻení.

  2. Fakamatalaʻi mo tokoni ke nau ako maʻu loto ʻa e tefito ʻo e tui hono hivá.

  3. Tuku ke nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe maʻu ʻe Pita mei he Fakamoʻuí ʻa ia naʻe fakamālohia ai ʻa ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. (Fafanga ʻo e toko 5,000, fakamoʻui ʻo e māhakí, fokotuʻu ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí mei he maté, pea mo e alā meʻa pehē.) Ko e hā ha founga te tau lava ke ʻiloʻi ai ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá? (Ako ʻa e folofolá, lotu, talangofua ki he ngaahi fekaú, pea mo e alā meʻa pehē.)

  4. Tuku ange ke nau fakahā atu ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ai ha niʻihi ʻo e kakaí ke nau feinga ke fakaʻikaiʻi ʻa e Siasí pe fai ʻo ha meʻa ʻoku hala. Hili ko iá mou aleaʻi pe ʻe founga fēfē haʻamou mou maʻu ha mālohi ke tekeʻiʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení, kapau ʻoku fie maʻu:

    • ʻOku feinga ha taha ke ne taʻofi kinautolu ke ʻoua naʻa nau ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí.

    • ʻOku feinga ha taha ke ne fakalotoa ʻa kinautolu ke maumauʻi ʻa e Lea ʻo e Potó.

    • ʻOku feinga ha taha ke ne fakalotoa kinautolu ke tau loi.

    • ʻOku feinga ha taha ke ne fakalotoa kinautolu ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau paʻanga vahe hongofulú.

    Fakamamafaʻi ange kuo pau ke tau maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui mālohi kia Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko Pitá.

  5. Fakahā ange ʻa e talanoá ni ʻo kau ki he meʻa naʻe hoko kia Palesiteni Filitingi F. Sāmitá, ʻi he taimi naʻá ne kei talavou siʻi aí ʻi heʻene foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, pea ko e Palesiteni ia hono ono ʻo e Siasí.

    “Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe fononga atu ai ʻa Siosefa F. Sāmita pea mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá. Hili ha kiʻi vahaʻa nounou pē ʻo ʻena fonongá naʻá nau ngaohi ha kiʻi kemi ke nau mālōlō ai. Naʻe heka mai ʻi he fanga hōsí ha kau tangata ʻoku nau konā ki honau kemí, naʻa nau kapekape mo fakamanamana mai te nau tāmateʻi ha taha pē ʻoku Mamonga te nau fetaulaki mo ia. Naʻe hola ʻi he kiʻi vaitafé ha tokolahi ʻo e kau tangata naʻe haʻu mo Siosefá ʻi heʻenau fanongo atu ki he meʻa ʻoku lau ʻe he kau tangatá. Naʻa nau toitoi kae ʻoua leva ke ʻalu ʻa e kau tangatá ni. Naʻe kiʻi mamaʻo atu ʻa Siosefa mei honau kemí, ke tufi mai ha tufi ha fefie ke tafu ʻaki ʻenau afí feʻunga mo e haʻu ʻa e kau tangatá ni. Ko e taimi naʻá ne fuofua mamata au kia kinautolú, naʻá ne pehē, ko e ʻuluaki fakakaukau naʻe haʻu kiate iá ke ne hola ʻo toitoi. Ka naʻe toe haʻu ha fakakaukau kiate ia, ‘Ko e hā hono ʻuhinga te u hola ai mei he kau tangatá ni?’ Koeʻuhí ne ʻi hono lotó ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení, naʻá ne loto toʻa ai ʻo ne hangatonu mai ki he kemí ʻoku fonu hono ongoumá ʻi he fefié. Naʻe fakamanaʻi ʻa e faifekau kei talavoú ni ʻe ha taha ʻo e kau tangatá pea naʻá ne kaila leʻo lahi ʻi ha lea ʻita, ‘Ko e tangata Māmonga koe”?’

    “Naʻe ʻikai pe ke ʻi ai ha momēniti ʻe veiveiua ai ʻa e tui ia ʻa Siosefa F. Sāmitá. Naʻá ne sio fakamamaʻu ki he mata ʻo e tangatá peá ne tali ange, ‘ʻIo, tangataʻeiki, naʻe ʻikai pē ke ʻi ai haʻane teki pe ilifia ke liliu ʻa ʻene fakakaukaú ki he tui mateaki naʻá ne maʻú.

    “Naʻe ofo ʻa e tangatá ʻi he tali naʻá ne faí ʻoku ʻikai ke ha mei ai ha fakaʻilonga ʻoku ilifia. Naʻá ne ala atu leva ki he nima ʻo Siosefa F. Sāmaitá ʻo e pehē ange: Ko hono moʻoní, ʻoku teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha tangata anga-lelei ʻo hangē ko koé! Naʻá na lulululu, peá ne pehē ange, kiʻi talavou, ʻoku ou fiefia ke u mamata ki ha tangata ʻoku tuʻu maʻu ʻi heʻene tuí’” (Siosefa Filitingi Sāmita, The Life of Joseph F. Smith, pp. 188–89).

  6. Tokoniʻi ke nau ako maʻu loto ʻa e Ngāue 5:29.

  7. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Fakamoʻoní” (Ngaahi Himi, fika. 137), veesi 1 mo e 2.

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fai ʻa hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, pea fakamoʻoniʻi ko e lahi ange ʻo ʻetau ako ʻo kau kia Sīsuú mo fakafanongo ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tupulaki ʻetau fakamoʻoni kia Sīsuú ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí. Fakamatalaʻi te tau kei fehuʻia pē foki mo lotolotoua, ka ʻi heʻetau hokohoko atu ke ako ʻa e folofolá, lotú mo talangofua ki he ngaahi fekaú, ʻe kamata ke mālohi ange ʻetau fakamoʻoní.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 16:13–17 mo e Ngāue 5:29–32 ʻi ʻapi ke hoko ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú