Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 9: Ko e Ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Kau ʻAposetoló


Lēsoni 9

Ko e Ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Kau ʻAposetoló

Taumuʻá

Ke tokoniʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi pe taʻahine taki taha ke ne maʻu ha ʻofa ʻoku toe lahi angé pea mo fakaʻapaʻapa ki he kau ʻAposetolo ʻoku ui ʻe Sīsū Kalaisi ke nau hoko ko ʻene kau fakamoʻoni makehé.

Teuteú

  1. Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Mātiu 4:18–22, Luke 5:1–11, 6:12–16, Mātiu 16:13–19, Maʻake 3:13–19, 16:15, Ngāue 10:39–43, 3 Nīfai 12:1–2, pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23. Hili iá peá ke ako ʻa e lēsoní mo ke fili pe ʻe anga fēfē hoʻo fiemaʻu ke akoʻi ki he fānaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá (vakai, “Teuteu Hoʻo Lēsoní,” vi, pea mo e “Faiako mei he Folofolá,” viii).

  2. Laukonga ʻoku tānaki atu: Mātiu 10:2–4, Maʻake 1:16–20, pea mo e Sione 1:35–51.

  3. Fili ʻa e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki ʻa ia ʻe fakakau mai ʻa e fānaú mo tokoni lelei taha ke nau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e lēsoní.

  4. Nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu pe Fuakava foʻou ke taki taha ʻa e fānaú.

    2. Niʻihi ʻo e ngaahi tatau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

    3. Siate ʻo e Tefito ʻo e Tui hono Onó (65006 900).

    4. Fakatātā 7–10, Ko Hono Ui ʻo e Kau Toutaí (Ko e ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 209; 62496 900), pea mo e 7–11, Ko Hono Fakanofo ʻe Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetoló (Ko e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 209; 62557 900), pea mo e toe ngaahi fakatātā ʻo e kau ʻAposetolo ʻo e ʻahó ni (64329–64378. Kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻa e ngaahi fakatātaá ʻi he laipeli homou fale lotú, vakai ki ha taha ʻo e ngaahi tatau ʻo e Tūhulu ʻa e Siasí).

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻEkitivitī ke Takiʻakiʻi ʻAki e Tokangá

Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻEkitivitī ke Takiʻakiʻi ʻAki e Tokangá

Tuku ki he fānaú ke nau kumi ʻa e foʻi lea mahuʻinga ʻoku hā ʻi he ngaahi fakamoʻoní taki taha. Mahalo pē te ke fie maʻu ke ngāue fakataha ʻa e fānaú ʻi ha fanga kiʻi kulupu ʻo tautau toko ua pe toko tolu. Kapau te nau fie maʻu ha tokoni, fakahā ange ko e foʻi leá ʻoku kamataʻaki ʻa e mataʻitohi ko e A (ʻAposetolo).

Tuku ki ha taha ʻo e fānaú ke ne lau ki he kalasí ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke nau ʻiloʻi ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ʻAposetoló ko e tamaioʻeiki mahuʻinga ia ʻa e ʻEikí.

Ngaahi Fakamatala ʻa e Folofolá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātaá ʻi hono taimi totonu, akoʻi ʻa e fakamatala ʻa e folofolá hono ui ʻe Sīsū ʻene kau ʻakongá (Mātiu 4:18:22; Luke 5:1–11) pea ki mui aí ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Maʻake 3:13–19; Luke 6:12–16). (Ko e fokotuʻu ki hono founga akoʻi ʻo e folofolá, vakai, “Faiako mei he Folofolá,” viii.)

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he fānaú hoʻo akoʻi e fakamatala ʻa e folofolá, naʻe tokolahi ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú, ʻa ia ʻoku ui ko e kau ākongá. ʻI he taimi naʻá ne fuofua ui ai ʻa Pita, ʻAnitelū, Sēmisi pea mo Sione mei honau ngaahi vaka toutaí, naʻá ne ui ʻa kinautolu ko ʻene kau ākonga. Naʻá ne fili ha toko hongofulu mā ua mei he kau tangata toko lahi naʻá ne ui ko ʻene kau ākongá (vakai, Luke 6:13). Naʻá ne fakanofo ʻa kinautolu ʻi he founga tatau pe ʻoku fakanofo ai ʻa e kau ʻAposetolo ʻo e ʻahó ni, ʻaki hono hilifaki ʻo e ngaahi nima, pea foaki ange kia kinautolu ʻa e mafai tatau pē ʻoku maʻu ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e ʻahó ni (vakai, Maʻake 3:13–15).

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

Ako ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he teuteuʻi hoʻo lēsoní. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lelei taha ki he fānaú ke mahino kia kinautolu ʻa e folofolá pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻE tokoni haʻo lau mo aleaʻi mo kinautolu ʻa e folofolá koeʻuhí ke nau maʻu ha ʻilo fakafoʻituitui ʻoku lahi angé.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Pita, ʻAnitelū, Sēmisi pea mo Sione ke maʻu mei ai ʻenau maʻuʻanga moʻuí? (Mātiu 4:18–22.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “kau toutai tangatá”? (Mātiu 4:19.) ʻOku anga fēfē ʻa e “toutai tangata” ʻa e kau ʻAposetolo ʻo e ʻahó ni? (T&F 18:27–29.)

  • Ko e hā e tali naʻe fai ʻe Pita, ʻAnitelū, Sēmisi, pea mo Sione ʻi he taimi naʻe folofola ange ai ʻa Sīsū ke nau muimui ʻiate iá? (Mātiu 4:19–22.) Fakamatalaʻi ʻoku ʻuhinga ia ke fakahoko leva ʻo ʻoua ʻe toe tōloi. Naʻe anga fēfē hono fakahā mai ʻe heʻenau ngaahi talí ʻoku nau tui ko Sīsuú ko e Kalaisí ia? (Fakatokangaʻi ange: Note ʻOku lau ʻi he liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Mātiu 4:18 naʻe fakahā ange ʻe Sīsū kiate kinautolu ko hai ia ki muʻa peá ne toki folofola ange ke nau muimui ʻiate iá.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā e meʻa naʻe folofola ʻa Sīsū kia Saimone ke fai ki hono kupengá? (Luke 5:4.) (Fakamatalaʻi ko Saimoné, Saimone Pitá, pea mo Pitá ko e toko taha tatau pē ia.) Ko e hā e meʻa ne toe fehuʻi ai ʻe Saimone e meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEikí? (Luke 5:5.) Ko e hā e meʻa naʻe hokó? (Luke 5:6–7.) Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ai ʻa e meʻá ni ke tokoni ki he kau ākongá ke nau maʻu ha tui ʻoku toe mālohi angé kia Sīsuú? (Luke 5:8–10.) Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Pita, Sēmisi, pea mo Sione ke fakamahinoʻaki ʻoku nau maʻu ha tui kia Sīsuú? (Luke 5:11.) ʻE anga fēfē haʻatau fakahā ʻoku tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi?

  • Ko e hā e lōloa e lotu ʻa Sīsuú ki muʻa peá ne ui ʻene kau ʻAposetoló? (Luke 6:12.) Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe lotu ai ʻa Sīsū ki muʻa peá ne toki fai ʻa e fili mahuʻinga ko ʻení? Ko hai ʻokú ne ui ʻa e kau ʻAposetolo ʻo e ʻahó ní? (ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ʻUluaki Kau Palesitenisií ʻo makatuʻunga ʻi he fakahā.)

  • ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki he ākongá mo e kau ʻAposetoló. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ākongá pea mo e ʻAposetoló? (Luke 6:13.)

Fakamatalaʻi ko e ākongá ko ha taha ia ʻoku muimui ʻia Kalaisi. Ko e ʻAposetoló ko ha taha ia ʻo e kau tangata makehe kuo fili pea fakanofo ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi ki he māmaní kotoa pē. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá pea kuó ne toetuʻu. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻoku malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he tapa kotoa pē ʻo e māmaní. (Vakai, Maʻake 16:15 pea mo e T&F 107:23.)

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko e ākonga koe pe ko e ʻAposetolo?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo ʻete hoko ko e fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisí? (Ngāue 4:33; 10:39–43; T&F 107:23.) Naʻe founga fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Pita ko Sīsuú ko e Kalaisí ia? (Mātiu 16:13–17.) Ko e hā e palōmesi ʻa Sīsuú koeʻuhí ko e fakamoʻoni ʻa Pitá? (Mātiu 16:18–19.) Tokoni ke mahino kia kinautolu ko e ngaahi “kī ʻo e puleʻangá” ko e mafai ia ʻoku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló ke fakahokoʻaki e ngaahi ngāue ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū’ ʻi he māmaní. Ko e fakamatala ko ia ki hono maʻu ʻe Pita, Sēmisi, pea mo e Sione ʻa e ngaahi kī ʻo e talaʻofá ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻe toki aleaʻi ia ʻi he lēsoni 15.

  • ʻOku anga fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻAposetoló ʻo e ʻahó ni ko Sīsuú ko e Kalaisí ia?

Fakahā ange ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita B. Haiti, ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEikí:

“Ko e efiafi ko ē ne hoko ai ʻa e fakatāmaki fakaesino kiate aú, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku fuʻu fakamātoato ʻa e meʻá ni … naʻá ku lotu ai ki heʻeku Tamai Hēvaní kapau ko Hono finangaló ke toe fakatolonga ke toe lōloa ange ʻeku moʻuí koeʻuhí ke u lava ʻo maʻu ha faingamālie ke fakahoko ai ʻa ʻEne ngāué.

“Lolotonga ʻo ʻeku lotú, naʻe kamata ke u ongoʻi ʻoku fakapoʻuli hoku matá. Ko e meʻa pē naʻá ku manatuʻi fakamuimui tahá ko e meʻa fakaongo ʻo e loli ʻa e fale māhakí, ʻa ia naʻe feʻunga mo ha ngaahi ʻaho siʻi.

“Ko e ngaahi langa fakamamahí pea mo e haʻahaʻa ʻo e kakai maté. Naʻá ku ʻi ha feituʻu ʻo e nonga, mo e fiemālie; ko e meʻa kotoa pē naʻe lelei pea mo nonga foki…

“Naʻe ʻikai te u toe fanongo ki ha longoaʻa ka naʻe longonoa ʻo hangē kuó u ʻi ha feituʻu toputapú. Lolotonga ʻa e ngaahi houa mo e ngaahi ʻaho naʻe hoko maí, naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e misiona taʻengata pea mo e tuʻunga hākeakiʻi e ʻAlo ʻo e Tangatá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi kia kimoutolu ko Sīsuú ko e Kalaisí Ia, Ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ko e Fakamoʻui kia kitautolu hono kotoa pē, pea ko e Huhuʻi ia ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. Ko e fakatātā moʻoni ia ʻo e ʻofa haohaoá, ʻaloʻofá, pea mo e fakamolemolé, ko e Maama pea mo e Moʻui ʻo māmani. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ki muʻa—ʻOku ʻikai haʻaku toe tātālaʻa pe veiveiua. Ka ko e taimí ni ʻoku ou ʻiloʻi, koeʻuhí ko e tokoni ʻa e Laumālié ʻi hoku lotó pea mo hoku laumālié, ko e ngaahi moʻoni faka-ʻOtua ko ʻení ʻoku haʻu ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina.

“Naʻe fakamamata au ki he anga ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní: ʻA Hono Papitaisó, ʻEne ngaahi akonakí, ʻEne fakamoʻui ʻa e mahakí pea mo e heké, ʻa e kau fakatangá, ko Hono kalusefaí, ʻEne toetuʻú pea mo ʻene hāʻele haké. Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e folofolá ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní, naʻe akoʻi au ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea fakaava ʻa hoku matá pea mo ʻeku iló koeʻuhí ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1987, pp. 73: pe Ensign, Nōvema 1989. pp. 59–60).

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • Ko hai ʻa e kau ʻAposetolo ʻoku ʻi māmani ʻi he ʻahó ni?

Fakapapauʻi ʻa e hingoa ʻo e kau tangata ʻi he ʻUluaki Kau Palesitenisií pea mo e Kōlomou ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá. Fakamatalaʻi ha meʻa ʻokú ke ʻilo ʻo kau ki he kau ʻAposetolo ʻo e lolotongá ni, mahalo pē te ke fakakaukau ki ha taha ʻoku faʻa ʻaʻahi mai pe ʻe vave haʻane ʻaʻahi mai ki homou feituʻú.

Ngaahi Fehuʻi ke Aleaʻi pea mo Fakaʻaongaʻí

  • ʻOku anga fēfē hono tāpuekina ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fakafanongo ai ki he akonaki ʻa e kau ʻAposetoló? (3 Nīfai 12:1–2.)

Tefito ʻo e Tuí

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako maʻu loto ʻa e teifto ʻo e tui hono onó.

ʻEkitivitī Fakatupulakí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ni ʻi ha faʻahinga taimi pē lolotonga ʻa e lēsoní, pe ko ha fakamanatu lēsoni, fakamatala fakanounou, pē ʻi hono tukupaá.

  1. ʻOmi ki he kalasí ha fakatātā fakatāutaha ʻo e ʻUluaki Kau Palesitenisií pea mo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Hiki honau ngaahi hingoá ʻi ha ngaahi laʻi pepa kehekehe pea tuku ki he fānaú ke nau fakahoa ʻa e ngaahi hingoá mo e ngaahi fakatātaá pea fokotuʻutuʻu kinautolu ki honau fakahokohokó. Kapau ʻoku ʻikai ke maʻu honau ngaahi tā fakatāutahá, tuku ke nau fokotuʻutuʻu honau hingoá ki he fakahokohoko totonú. Tuku ange ha faingamālie moʻó e fānaú taki taha.

  2. Hiki pea mo aleaʻi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua naʻe ui ʻe Sīsuú. (Luke 6:12–16.)

  3. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lipooti ʻo e konifelenisi naʻe toki fakahokó pe ko e lea ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí, tuku ke nau kumi ʻa e ngaahi lea naʻe fai ʻe he kau ʻAposetoló. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku ʻasi ai ʻa e fakamoʻoni makehe ʻoku fai ʻe he kau ʻAposetoló kia Sīsū Kalaisí (ʻoku faʻa ʻasi maʻu pē ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he ngataʻanga ʻenau malangá).

Fakaʻosí

Fakamoʻoní

Fakahā ki he fānaú ʻa hoʻo loto houngaʻia ki he kau ʻAposetoló, pea mo e tāpuaki ʻokú ke maʻú ʻi he taimi ʻokú ke muimui ai ʻi heʻenau ngaahi akonakí. Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku ui ʻe Sīsū ʻa e kau ʻAposetoló, tuʻunga ʻi he palōfitá, ke ne fakamoʻoniʻi ʻa Hono huafá pea mo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki māmani kotoa pē.

Laukonga ʻoku Fokotuʻu Atu ke Fai mei ʻApi

Fokotuʻu ke nau ako ʻa e Mātiu 4:18–22 ʻi ʻapi ke hoko ia ko ha fakamanatu ʻo e lēsoni ko ʻení.

Fakaafeʻi ha taha ke ne fai ʻa e lotu tukú.