Potutusi
Togiola a Iesu Keriso


Ata
O Keriso i Ketesemane

Suesuega Faaleaoaoga Faavae

Togiola a Iesu Keriso

E pei ona faaaogaina i tusitusiga paia, o le togiola o le mafatia lea i le totogiina o agasala, lea e aveese ai aafiaga o le agasala mai le tagata agasala ua salamo ma faatagaina ai o ia ia toe faalelei ma le Atua. Ua na o Iesu Keriso lava e toatasi e mafai ona faataunuuina le Togiola mo tagata uma. Ona o Lana Togiola, o le a toetutu uma ai tagata, ma o i latou o e usitai i Lana talalelei o le a maua le meaalofa o le ola e faavavau faatasi ma le Atua.

Vaaiga Lautele

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O le a le Togiola?

E pei ona faaaogaina i tusitusiga paia, o le togiola o le mafatia lea i le totogiina o agasala, lea e aveese ai aafiaga o le agasala mai le tagata agasala ua salamo ma faatagaina ai o ia ia toe faalelei ma le Atua. Ua na o Iesu Keriso lava e toatasi e mafai ona faataunuuina le Togiola mo tagata uma. Ona o Lana Togiola, o le a toetutu uma ai tagata, ma o i latou o e usitai i Lana talalelei o le a maua le meaalofa o le ola e faavavau faatasi ma le Atua.

I le avea ai o ni ē e tupuga mai ia Atamu ma Eva, e oo uma ai i tagata aafiaga o le Pau. I lo tatou tulaga pau, tatou te fetaia’i ai ma mea faafeagai ma faaosoosoga. Pe a tatou faamatuu atu i faaosoosoga, ua vavaeeseina i tatou mai le Atua, ma afai tatou te faaauau ai pea i le agasala, ua tatou oo i le oti faaleagaga, ma vavaeese ai mai Lona afioaga. E fetaia’i uma i tatou ma le oti faaletino, o le oti lea o le tino faaletino (tagai i le Alema 42:6–9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:41–42).

Na o le pau le ala mo i tatou e faasaoina ai o se isi lea e laveaiina i tatou. Tatou te manaomia se tasi e mafai ona faamalieina tuutuuga o le faamasinotonu---e tu mo i tatou e tauaveina le avega mamafa o le Pau ma totogi le tau o a tatou agasala. E na o Iesu Keriso lava le tagata e gafatia ona faia sea ituaiga o taulaga.

Mai lava a’o le’i faia le Foafoaga o le lalolagi, ua avea ai lava le Faaola ma o tatou faamoemoe e toatasi mo le “filemu lea i le lalolagi lenei ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23).

Ua na o Ia na i ai le mana e ave ifo ai Lona soifua ma toe ave a’e ai. Mai i Lona tina faaletino, o Maria, na Ia mautofi ai i le gafatia ona oti. Mai Lona Tama faavavau, na Ia mautofi ai i le mana e faatoilalo ai le oti. Sa Ia fetalai mai, “Aua faapei o le Tama e i totonu ia te ia lava le ola; e faapea foi ona foai mai e ia i le Atalii, ia i totonu ia te ia lava le ola” (Ioane 5:26).

Ua na o Ia lava e mafai ona togiola i tatou mai a tatou agasala. Sa tuuina atu ia te Ia e le Atua le Tama lenei mana (tagai i le Helamana 5:11). Sa mafai e le Faaola ona maua lenei mana ma faataunuu le Togiola ona sa Ia tausisia Ia lava ia saoloto mai agasala: “Sa mafatia o ia i faaosoosoga ae sa lē gauai atu i ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:22). O le soifua ai i se soifuaga atoatoa, leai se agasala, na saoloto ai o Ia mai poloaiga a le faamasinoga tonu. Ona sa ia te Ia le mana o le togiolaina ma ona sa leai Sana agasala i le faamasinoga tonu, ua mafai ai ona ia totogia le aitalafu mo i latou o e salamo.

Sa faia le taulaga togiola a Iesu i le Faatoaga o Ketesemane ma luga o le satauro i Kalevaria. O Ketesemane na Ia gauai atu ai i le finagalo o le Tama ma amata ai ona tauave i Ona lava luga agasala a tagata uma Ua Ia fia faaalia mai nisi o mea na Ia oo i ai a o Ia totogia le tau mo a tatou agasala:

“O A’u, o le Atua, na mafatia i nei mea mo tagata uma, ina ia latou le mafatia pe afai latou te salamo;

“Ae afai latou te le salamo, o le a latou mafatia e pei lava o A’u;

“O le mafatia lea na oo ai ia te a’u lava, o le Atua lava lea, o le ua silisili i tagata uma, le gatete ona o le tiga, ma tafe toto ai i pu afu uma, ma mafatia ai i le tino atoa ma le agaga—ma manao ai ia Ou le inu i le ipu oona, ma ma’e’e—

“E ui i lea, ia i ai i le Tama le viiga, ma sa Ou inu ma faauma ai a’u tapenapenaga mo le fanauga a tagata” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19; tagai foi i le Luka 22:44; Mosaea 3:7).

Na faaauau ona mafatia le Faaola mo a tatou agasala ina ua Ia faatagaina o Ia lava ina ia faasatauroina—“ua sii aʼe [o ia] i luga o le satauro ma fasiotia mo agasala a le lalolagi” (1 Nifae 11:33).

I luga o le satauro, sa Ia faatagaina ai o Ia lava ia maliu. Ona tuu lea o Lona tino i totonu o se tuugamau seia oo ina toetu o Ia ma avea ai “o le uluai fua o i latou uma na momoe” (1 Korinito 15:20). E ala i Lona maliu ma le Toetu, sa Ia faatoilaloina ai le oti faaletino mo i tatou uma.

Ua togiola e Iesu Keriso tagata uma mai aafiaga o le Pa’ū. O tagata uma o e na ola i le lalolagi ma o e o le a ola i le lalolagi o le a toetutu ma toe aumaia i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina (tagai i le 2 Nifae 2:5–10; Helamana 14:15–17). E ala mai i le meaalofa a le Faaola o le alofa mutimutivale ma le alofa tunoa faaola, o le a tatou maua uma ai le meaalofa o le tino ola pea ma le ola e faavavau i tino toetutu faamamaluina.

E ui ina ua togiolaina ma le lefaatuaoia i tatou mai aafiaga aoao o le Pa’ū, ae tatou te tali atu mo a tatou lava agasala. Peitai, e mafai ona faamagaloina ma faamamaina i tatou mai pisia o le agasala pe afai tatou te “faaaoga le toto togiola o Keriso” (Mosaea 4:2). E tatau ona tatou faaali le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ia papatisoina mo le faamagaloina o agasala, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia.

Autu Fesootai

Tusitusiga Paia

Mau Faasino

Punaoa mo le Suesueina o Tusitusiga Paia

Savali mai Taitai o le Ekalesia

Savali Faaopoopo

Vitio

“For God So Loved the World”

“Jesus Is Scourged and Crucified”

“Jesus Is Condemned before Pilate”

“The Savior Suffers in Gethsemane”

“The Last Supper”

“Jesus Warns Peter and Offers the Intercessory Prayer”

Ata
faailoga o le Aufaipese a le Tapeneko

Vitio o le Aufaipese a le Tapeneko

Come unto Jesus

I Stand All Amazed

O Divine Redeemer

Punaoa mo le Aoaoina

Punaoa Lautele

Salamo,” Mo le Malosi o le Autalavou

Mekasini a le Ekalesia

Christ’s Atonement Is Evidence of God’s Love,” Ensign, Fepuari 2017

Jonathan Taylor, “The True Miracle of Healing,” Ensign, Fepuari 2017

Elizabeth Lloyd Lund, “Finding Peace in Imperfection,” Ensign, Fepuari 2017

Scarlet, Crimson, Snow, and Wool,” Ensign, Tesema 2016

Tusi Lesona mo Suesuega

Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia

Tala

Punaoa mo le Aoao Atu

Otoooga o Aoaoga

Tala ma Gaoioiga mo le Aoaoina o Tamaiti

Togiola,” O Lesona e Fesoasoani mo le Aoaoina o Tamaiti

Ala o faasalalauga

Musika