Potutusi
Faamanuiaga Faapeteriaka


“Faamanuiaga Faapeteriaka,” Autu ma Fesili (2023)

Ata
alii o loo faamanuia se tamaitai

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Faamanuiaga Faapeteriaka

Taitaiga patino ma musuia mai le Tama Faalelagi

I le Tusi a Mamona, na maua ai e le perofeta o Liae se polo lapotopoto na faia i le apamemea, lea e lua ona vae (tagai 1 Nifae 16:10). Sa iloa e lona aiga o lenei polo po o le tapasa, lea sa latou ta’ua o le “Liahona,” sa faasino i le mea e tatau ona latou malaga ai i le vao. Sa galue e tusa ai ma lo latou faatuatua i le Atua (tagai Alema 37:38–40). O se faamanuiaga faapeteriaka e mafai ona aoga mo i tatou e pei ona faia e le Liahona mo le aiga o Liae.

Na faamatala mai e Peresitene Thomas S. Monson, “O le Alii lava lea e tasi na saunia se Liahona mo Liae ua saunia mo oe ma au i aso nei se meaalofa e tulagaese ma taua e tuuina mai ai le taitaiga i o tatou olaga, e faailoga ai tulaga lamatia i lo tatou saogalemu, ma faatulaga le ala, e oo lava i le ala saogalemu—e le mo se nuu folafolaina, ae i lo tatou aiga faalelagi. O le meaalofa la o loo ou faasino i ai, o lou faamanuiaga faapeteriaka lea.”1

E tuuina mai e le Tama Faalelagi le taitaiga faalelagi ia i tatou i le tele o auala—e ala i le tatalo, o tusitusiga paia, o upu a perofeta soifua, ma le meaalofa o le Agaga Paia. O lou faamanuiaga faapeteriaka o se isi meafaigaluega taua lea e mafai ona tuuina atu ia te oe le taitaiga faaleagaga, fautuaga, ma le faamautinoaga a o e feagai ma le le mautonu ma luitau o le olaga.

O Le A le Faamanuiaga Faapeteriaka?

O se faamanuiaga faapeteriaka o se faamanuiaga faaleperisitua e mauaina mai se peteriaka faauuina ma faatagaina e ala i le faaee atu o lima. E masani lava ona i ai le taitaiga patino ma le musuia ma fautuaga mai le Tama Faalelagi. O se faamanuiaga faapeteriaka e aofia ai foi se tautinoga o le gafa o se tagata i le aiga o Isaraelu, po o se e tupuga mai ia Aperaamo. Ua tusifaamaumauina se faaanuiaga faapeteriaka, faatasi ai ma se kopi na tuuina atu i le tagata ma le isi na tausia i faamaumauga a le Ekalesia. Ua uunaia tagata uma O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia maua se faamanuiaga faapeteriaka.

Autu aoao: Faamanuiaga Faapeteriaka

Taiala fesootai mo le suesueina o le talalelei: Faamanuiaga Faaleperisitua, Faaaliga Faaletagata Lava Ia, Feagaiga FaaAperaamo

Vaega 1

O Le A le Faamanuiaga Faapeteriaka?

Ata
alii talavou o loo faitau le pepa

E mafai e tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona maua faamanuiaga faaleperisitua e ala i le faaee atu o lima i le tele o taimi i o latou olaga. E mafai e tagata o le ekalesia ona talosagaina faamanuiaga faaleperisitua mai se tasi e umia le Perisitua Mekisateko i soo se taimi latou te manaomia ai le faamalologa po o le manao i le faamafanafanaga, poto, ma le taitaiga faalelagi. Peitai, o faamanuiaga faapeteriaka e tulaga ese mai nei faamanuiaga faaleperisitua.

E umia e peteriaka se tofi tulaga ese o le perisitua ma ua vaetofia e tuuina atu faamanuiaga faapitoa i tagata agavaa o le Ekalesia. E tatau i se tagata ona saunia faaleagaga ma lava lona matua e malamalama ai i le taua o lona faamanuiaga faapeteriaka, e ui e le o i ai se tulaga manaomia aupito maualalo po o le maualuga o le matua. E masani ona maua e se tagata na o le tasi le faamanuiaga faapeteriaka i le taimi o lona olaga. O faamanuiaga faapeteriaka e faamaumauina, tusifaamaumauina, ma teuina i faamaumauga a le Ekalesia. E paia ma e le tatau ona faitauina faalauaitele pe faaliliuina e isi.

Mea e mafaufau i ai

  • Ina ia malamalama atili i le talafaasolopito o faamanuiaga faapeteriaka i le Ekalesia, iloilo le Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia “Faamanuiaga Faapeteriaka,” o loo maua i le Gospel Library. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i faamanuiaga faapeteriaka mai lenei tusiga? Aisea e te manatu ai sa faamaumauina ma tausia i taimi uma i faamaumauga a le Ekalesia? O le a se mea o aoao mai e lenei mea ia te oe e uiga i lou lava faamanuiaga faapeteriaka ma lona taua?

  • Faitau Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6. Na aoao mai Iosefa Samita o le faaupuga “evagelia” i le Ekalesia a Iesu Keriso e faasino i le tofi faauuina o le perisitua o le peteriaka. Mo nisi faamatalaga e uiga i lenei mea, mafaufau e faitau le saunoaga a Peresitene Boyd K. Packer “O Le Peteriaka o le Siteki.”2

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • O le faagasologa o le mauaina o se faamanuiaga faapeteriaka atonu e le masani ai tagata uma o le vaega. Valaaulia i latou e fai ni fesili e uiga i faamanuiaga faapeteriaka, ma lisi ia fesili mo le vaega atoa e vaai pe a mafai. Ona iloilo lea o le Tusitaulima Aoao: Auauna atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 18.17, i le Potutusi o le Talalelei, ma vaavaai mo tali i fesili a tagata o le vaega. O le a se mea o aoao mai e lenei tala ia te oe e uiga i faamanuiaga faapeteriaka?

Aoao atili

Vaega 2

O Le A le Tautinoga o le Gafa i se Faamanuiaga Faapeteriaka?

Ata
faamanuiaga faapeteriaka

O faamanuiaga faapeteriaka uma o loo i ai se tautinoga o le gafa. Pe a papatisoina fanau a le Atua ma avea ma tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, latou te mautofi i folafolaga na faia e le Atua ia Aperaamo ma ana fanau pe afai latou te tumau i le amiotonu (tagai Aperaamo 2:9–11). E ui atonu e alu ifo se tagata i le sili atu ma le tasi le laina o le aiga mai le aiga o Isaraelu, ae e tasi le ituaiga patino e masani ona faailoa mai, e faamautu ai e i ai se sootaga faaleaiga a le tagata ia Aperaamo. Pe o lenei tautinoga o lona uiga o se tagata e tupuga moni mai i le toto po o le vaetamaina faaleagaga e le taua (tagai Aperaamo 2:10). O lenei tautinoga o le gafa o loo faaalia ai se gafa faaleaiga lea e mafai ai e le tagata ona mautofi i faamanuiaga folafolaina a Aperaamo. O loo faamanatu mai ai foi i se tagata faamaoni ia tiutetauave faaleagaga ua ia te ia o se e tupuga mai ia Aperaamo (tagai Aperaamo 2:11).

Mea e mafaufau i ai

  • Aisea e taua ai lou avea ma se vaega o le aiga o Aperaamo? Na aoao mai Elder David A. Bednar, “O se tasi o mafuaaga tonu ua tatou maua ai se faamanuiaga faapeteriaka o le fesoasoani lea ia i tatou ina ia malamalama atoatoa ai po o ai i tatou i le avea ai ma fanau a Aperaamo ma ia iloa le tiutetauave ua i o tatou luga.”3 O a ni ou tiutetauave o i ai o se suli o faamanuiaga na folafola atu ia Aperaamo? O le a se mea ua e aoao mai i lou faamanuiaga faapeteriaka e uiga i au taleni ma uiga faaletagata lava ia e mafai ona fesoasoani ia te oe e fausia ai le malo o le Atua?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Faasoa atu le faamatalaga lenei i tagata o lau vaega. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “I o tatou aso ua faamanuiaina i tatou e maua faamanuiaga faapeteriaka ma aoao e uiga i lo tatou sootaga ma peteriaka anamua.”4 E mafai ona e fesili i tagata o le vaega po o le a le uiga ia i latou o le iloa o loo latou fesootai o se aiga ia Aperaamo ma isi peteriaka anamua.

Aoao atili

Vaega 3

O le a Fesoasoani le Tama Faalelagi ia te Oe ia Lagona Lona Alofa e ala i Lou Faamanuiaga Faapeteriaka

Ata
tamaitai talavou ataata

O se faamanuiaga faapeteriaka o se faailoaga lea o le alofa o le Tama Faalelagi mo Ana fanau taitoatasi. O se faamaoniga Na te silafia patino i tatou. A e suesue ma le agaga tatalo i lou faamanuiaga faapeteriaka, o le a e lagonaina o loo silafia oe e lou Tama Faalelagi ma o loo i ai se fuafuaga paia mo lou fiafia. O le mauaina o se faamanuiaga faapeteriaka o se meaalofa taua.

O se faamanuiaga faapeteriaka e mafai ona i ai ni lapataiga, fautuaga, ma folafolaga e tulaga ese ia te oe. O lenei faamanuiaga musuia e mafai ona mafaufau i ai o se mau patino mo le tagata e mauaina ma e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai i ou gafatia ma avanoa. E mafai foi ona maua ai le filemu ma le faamoemoe i taimi o faigata ma le le mautonu. Ma e ui e le auiliiliina e se faamanuiaga faapeteriaka mea uma o le a tutupu i lou olaga, ae o se taiala aoga e fesoasoani ia te oe e maua ai le faamoemoega ma lagona ai le alofa o le Atua. O faamanuiaga uma ma folafolaga i faamanuiaga faapeteriaka e faalagolago lea i lo tatou faamaoni (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:20–21). Talu ai o faamanuiaga faapeteriaka e mo lo tatou olaga e faavavau, o nisi o o tatou faamanuiaga folafolaina e le mafai ona faataunuuina seia mavae lenei olaga faaletino.

Mea e mafaufau i ai

  • Na aoao Peresitene Russell M. Nelson: “O e vaaia le taua o lou faamanuiaga faapeteriaka? … E taua tele. O se tusitusiga paia patino ia te oe. O loo faailoa mai ai lou gafa faapitoa. E faamanatu atu ai ia te oe lau sootaga i le tuanai. Ma o le a fesoasoani e te iloa ai lou gafatia i le lumanai. O le mea moni, e mafai ona e faalagolago atu i le Alii mo le faataunuuina o na faamanuiaga e ala i lou faamaoni.”5 O a ni ou lagona pe a e mafaufau e uiga i nei aoaoga?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Faamanatu i tagata o le vaega o nisi taimi e mafai ona faigata ona iloa pe faapefea ona faamatalaina lou faamanuiaga faapeteriaka. O nisi fuaitau po o fasifuaitau atonu e tele ni ona uiga e ono i ai. Faasoa atu le fautuaga a Peresitene Dallin H. Oaks: “[O se faamanuiaga faapeteriaka] ua tuuina mai i lalo o le musumusuga a le Agaga Paia ma e tatau ona faitauina ma faaliliuina i lalo o le uunaiga a lena lava Agaga e tasi.”6 E mafai faapefea ona e valaaulia le Agaga Paia a o e faitau ma faaliliuina lou faamanuiaga faapeteriaka? E mafai faapefea e lou malamalama i fuaitau i lou faamanuiaga faapeteriaka ona suia i lou olaga atoa?

Aoao atili

O Isi Punaoa e uiga i Faamanuiaga Faapeteriaka

Faamatalaga

  1. Thomas S. Monson, “O Lou Faamanuiaga Faapeteriaka: O Se Liahona o le Malamalama,” Liahona, Ian. 1987, 65.

  2. Boyd K. Packer, “O Le Peteriaka o le Siteki,” Liahona, Nov. 2002, 42–45.

  3. David A. Bednar, “Avea ma se Faifeautalai,” Liahona, Nov. 2005, 47.

  4. Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 10.

  5. Russell M. Nelson, “Thanks for the Covenant” (Brigham Young University devotional, Nov. 22, 1988), 5, speeches.byu.edu.

  6. Dallin H. Oaks, sii mai i le Richard M. Romney, “Faamanuiaga Faapeteriaka—Malamalamaaga mai Perofeta ma Peteriaka” (na o tusiga faatekinolosi), Liahona, Fep. 2022, Potutusi o le Talalelei.