Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 14: Te faaineineraa no te hoê Faaipoiporaa e te hoê utuafare Mure More


Pene 14

Te faaineineraa no te hoê Faaipoiporaa e te hoê utuafare Mure More

Oia mau roa aita’tu e hoho‘a teitei roa‘e no ni‘a i te faaipoiporaa e nehenehe e auhia e te feia apî maori râ te hi‘oraa’tu i te reira mai te hoê faanahoraa o te ra‘i.1

Omuaraa

Ua ani David O. McKay i te rima o te vahine o te riro mai ei vahine na’na, o Emma Ray Riggs, i te haamataraa o te ava‘e ditema 1900, e ua ui mai oia, «Ua papû anei ia oe e o vau te vahine tano ? » Ua pahono atura oia e ua ite mau ihoa oia e o oia ihoa te vahine tano. I roto i te hoê rata papa‘ihia i te taote Obadiah H. Riggs, te metua tane o Emma Ray, ua faaite David O. McKay i te tahi o te mau maitai ta’na i faafaufaa i roto i ta’na tamahine :

« Na to’na huru maru, to’na viivii ore, to’na ite, to’na natura haapa‘o i te tahi atu taata, ei haapoto-noa-raa, to’na mau tapa‘o maitai roa, tei roaa i to‘u nei here. I to’na parauraa mai e ua ite atoa oia i teie nei mana‘o, e au ra ua hope roa to‘u nei oaoa… Ua ani au i ta oe tamahine ia riro ei vahine na‘u na roto i te faaipoiporaam e i teie nei te ani nei au ia oe, e te taote Riggs, to’na metua tane, mai te mea e horo‘a mai oe i ta oe faati‘araa. Ua horo‘a oia i ta’na… E no te faaho‘iraa’tu no teie faati‘araa e nehenehe ta‘u e horo‘a noa i te here mau e te hoê aau e te mana‘o e te hoê hinaaro i te faaoaoa ia’na. »

« Ua faaite mai te mau rata a David O. McKay ia Emma Ray i roto i to raua momoăraa i te huru hanahana o to raua auraa e te mau mea maitai ta Emma i faatupu i roto ia’na. I roto i te hoê rata i papa‘ihia i te 11 no ditema 1900, ua papa‘i oia : « Ua ite anei oe e no te mea ho‘i e ua here mau vau ia oe e nehenehe ta‘u e taa maitai no te aha te mau aito itoito matamua e aro noa ai i te mau taime atoa no te hoê vahine ta ratou i here. Te mana‘o noa no te faaoaoa ia’na e faaitoito i to ratou mau rima, haapuai i to ratou mau o‘e, e e faariro i to ratou itoito ei mea măta‘u-ore-hia. E tamata te aito tata‘itahi i te faarahi i te puai e te ohipa maitai roa‘e e nehenehe ia ratou ia roaa ia rahi atu â to’na farii-raa-hia e ta’na vahine. Oia atoa te hanahana o te huru taata o ta te mau aito e faafaufaa ia nehenehe ia ratou ia fana‘o i te hoaraa o te feia i to ratou mana‘oraa tei mau i te varua mau e te ma roa o te mau varua. »2

I roto i te tahi atu rata i papa‘ihia ia Emma Ray i te 22 no ditema 1900, ua papa‘i David O. McKay i te taatiraa ta’na i ite, e ta’na vahine momo‘a i ite : « Te parau nei oe e e riro to tatou taatiraa ei taatiraa mure ore. E nehenehe ta te Mure Ore e hamaha i te here ta‘u e hiaai nei, e te here ta‘u e ti‘a ia horo‘a… O vai ana‘e no te mea aita oe, e Ray, e te hiaai nei au i te taime e riro oe i pihai iho ia‘u i te mau taime atoa. »3 No te oraraa parau-tia e te hanahana, te haamataraa paari, ua nehenehe i te taea‘e e te tuahine McKay i te faatupu i ta raua fâ. I roto i ta’na taviniraa, ua haapii pinepine te Peresideni McKay no ni‘a i te faaineineraa no te hoê faaipoiporaa e te utuafare mure ore.

Noa’tu e e ua faahaerehia te mau haapiiraa a te Peresideni McKay i ni‘a i te feia apî e faaineine ra no te faaipoiporaa, e tauturu atoa teie nei mau ture i te feia o tei faaipoipohia, a haapii ai e a a‘o ai ratou i ta ratou mau tamarii e te tahi atu feia apî no ni‘a i te haamatauraa e te momo‘araa.

Te mau Haapiiraa a David O. McKay

E ti‘a i te Feia apî ia haapiihia i te natura mo‘a no te faaipoiporaa e te ti‘araa metua.

A haapii i te feia apî e e ere te faaipoiporaa i te hoê noa faanahoraa na te taata, ua haapa‘ohia râ te reira e te Atua, e e oro‘a mo‘a, e ti‘a ia haapa‘o-maite-hia hou a tomo ai ratou i roto i te hoê faaauraa o te faatupu i te oaoa anei aore ra te ati no te toe‘a o to ratou nei oraraa. E ere te faaipoiporaa te hoê mea e ti‘a ia ravehia na roto i te hauti… aore ra ia hope ia tupu mai ana‘e te fifi haihai matamua. Te mea iti roa ta te feia apî e nehenehe ia rave o te tuatapaparaa ïa i te reira ma te mana‘o haavare ore no te patu i te hoê utuafare o te paturu atu i te hoê sotaiete maitai.4

E ti‘a i te feia apî tane e te feia apî vahine ia haapiihia i te mau hopoi‘a e te mau fâ no te faaipoiporaa ia nehenehe ia ratou ia ite e te titau nei te faaipoiporaa i te hopoi‘a e ere i te hoê faaauraa o te faahopehia mai te au i to tatou ra hinaaro. E ti‘a ia haapiihia ia ratou e te here viivii ore i rotopu i te tane e te vahine o te hoê ïa o te mau mea hanahana roa‘e i ni‘a i te fenua nei e te fanauraa e te atuaturaa i te mau tamarii o te hopoi‘a teitei roa‘e ïa o te mau hopoi‘a atoa a te taata nei. E no reira, e hopoi‘a na te mau metua ia horo‘a i te hoê hi‘oraa i roto i te utuafare e nehenehe i te mau tamarii ia hi‘o atu e ia apo atu i te mo‘araa o te oraraa utuafare e te hopoi‘a i taatihia’tu.5

[Te tumu no te faaipoiporaa] o te fanauraa ïa i te tamarii e te atuaturaa i te hoê utuafare. Ia haamana‘o noa tatou i te reira. E rave rahi hanere e parau nei i teie nei, e hanere atu â o te parau mai—« Nahea e nehenehe ia‘u ia haapoipo e ia paturu i te hoê vahine faaipoipo mai te huru i matauhia e a’na ? Nahea e nehenehe ia‘u ia rooa i te hoê ite e ti‘a ia faaamu i te hoê utuafare ? Aita ho‘i i nehenehe ia‘u ia imi mai i te hoê vahi faaearaa. »

E mau uiraa no te oraraa teie nei mau uiraa. Ua ineine au i te iteraa i teie nei mau fifi e te tahi atu â mau fifi e te hi‘oraa’tu ia ratou, ma te haamana‘o i te mea ta te Fatu i parau e « mea haapa‘ohia te faaipoiporaa e te Atua no te taata nei » [A hi‘o PH&PF 49:15]. Te parau faahou atu nei au e te tumu mau o te faaipoiporaa o te faatupu ïa i te hoê utuafare e eiaha râ no te oaoaraa noa o te tane aore ra o te vahine.6

Ua parauhia e te mau oraraa maitai roa e te hanahana roa o te mau oraraa ïa tei haamauhia i ni‘a i te mau fâ teitei.Oia mau roa aita’tu e hoho‘a teitei roa‘e no ni‘a i te faaipoiporaa e nehenehe e auhia e te feia apî maori râ te hi‘oraa’tu i te reira mai te hoê faanahoraa a te ra‘i. I roto i te mana‘o o te feia apî, ua riro taua faito ra ei parururaa ia ratou i roto i te faahoaraa, te hoê mana e vai noa o te turai ia ratou ia haapae i te rave i te tahi mea e faaere ia ratou i te haereraa’tu i te hiero no te haamaitai i to ratou ra here i roto i te hoê taatiraa mure ore o te vai noa mai. E arata‘i te reira ia ratou ia imi i te arata‘iraa o te ra‘i i roto i te ma‘itiraa i to ratou mau hoa, e i ni‘a i taua ma‘itiraa paari e noaa mai ai te oaoa o to ratou nei oraraa i ô nei e a muri atu. E faariro te reira i to ratou mau aau ei aau mâ e te maitai ; e faateitei te reira ia ratou i to ratou Metua i te Ao ra. E noaa taua mau oaoaraa râ i te rahiraa o te mau tane e te mau vahine mai te mea e faatupu maitaihia e e here-mau-hia te mau fâ teitei o te faaipoiporaa e o te utuafare.7

E ti‘a i te Feia apî ia faaineine no te faaipoiporaa e no te ti‘araa metua na roto i te oraraa i te oraraa mâ.

Te ea o te mau tamarii, tei te huru ïa o te mau raveraa a te mau metua hou to ratou faaipoiporaa. E ti‘a ia ite-pinepine-hia i roto i te papa‘iraa a te mau ve‘a, mai te vahi a‘oraa i te fare pureraa, e i roto ihoa râ i te utuafare, te parau poro‘i e te haamau nei te mau tamaroa e te mau tamahine i to ratou apîraa ra te niu o to ratou oaoa aore ra ati no a muri atu. E ti‘a i te feia apî tane tata‘itahi ia faaaineine no te hopoi‘a o te ti‘araa metua tane na roto i te tape‘a-mâ-noa-raa ia’na i te pae tino, ia nehenehe ia’na e tomo atu i roto i taua hopoi‘a ra eiaha mai te hoê taata măta‘u noa aore ra mai te hoê taata haavare, mai te hoê râ taata tura e tei ineine no te paturaa i te hoê utuafare. Te hoê feia apî tane o te rave i ni‘a iho ia’na ma te ineine ore i te hopoi‘a no te ti‘araa metua tane ua hau atu ïa oia i te hoê taata haavare. Tei te huru o to’na oraraa i to’na apîraa te oaoa a muri atu o ta’na vahine e ta’na mau tamarii.

Ia haapii atoa tatou i te mau tamahine e e mea hanahana te ti‘araa metua vahine, no te mea ia tape‘a ana‘e tatou i te tuhaa hamani o te ora, te tomo ra ïa tatou i roto i te ao o te atuaraa. E no reira e mea faufaa roa ia ite te mau tamahine apî i te titauraa ia tape‘a mâ noa e te viivii ore i to ratou mau tino… Aita roa to te hoê noa‘e metua vahine ti‘araa no te haafifi i te hoê tamarii i roto i te oraraaa no te hoê mea tei au i to ratou apîraa ra mai te hoê taime au maitai aore ra to’na ti‘araa ia rave i te mau raau taero e te tahi atu mau peu hara.8

Aita te oaoa e haamata i te fata ; e haamata râ i roto i te tau apîraa e te faahoaraa. E ueuehia teie nei mau huero no te oaoa e to outou aravihi i te haavî i to outou hinaaro rahi. E ti‘a i te viivii ore ia riro ei viretu faufaa roa i rotopu i te feia apî—te fâ ta to te ao e ore i farii e o ta te mau taata e rave rahi i te ao nei e ore e ti‘aturi nei e te vai nei a ore râ tei herehia i roto i te aau o te u’i apî.9

Te hoê ino rahi i roto i te ao nei i teie mahana o te viivii ïa. Te hoê tamaroa apî o tei viivii i to’na apîraa ra aita ïa oia i haapa‘o i te hoê ti‘aturiraa tei horo‘ahia’tu ia’na e te mau metua o te tamahine ; e te tamahine tei viivii i to’na apîraa ra aita ïa i vai tiamâ no ta’na tane faaipoipo e ua haamau oia i te niu no te oaoa ore, te mana‘o ino, e te au ore i roto i te utuafare…. A haamana‘o noa i teie nei parau mau mure ore e ua riro te viivii ore ei viretu e ti‘a ia haafaufaahia mai te hoê o te mau ohipa maitai roa ia ravehia… O te tumu matamua roa no te hoê utuafare oaoa. Aita e ereraa no te roo i roto i te tape‘araa i roto i te hoê huru tura i te mau faito tumu o te Ekalesia ; e nehenehe ta tou ia parahi « i roto i te ao nei » eiaha râ « no to te ao nei ». A tape‘a i to outou viivii ore i ni‘a’tu i te tahi atu mau mea atoa ! Ua faaue mai te Atua e ia vai viivii ore noa tatou.10

Te vai nei i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei te hoê noa faito tumu no te viivii ore. Aita to te tamaroa apî e ti‘araa hau atu ia vai viivii ore noa i to te hoê tamahine apî. E titauhia i taua feia apî tane o te ani i te hoê parau faati‘a no te hiero no te afai i te hoê tamahine viivii ore i te fata ia horo‘a i taua iho viivii ore mai ta’na e tiai ra i te farii.11

« Ua riro te viivii ore, eiaha râ te hamaharaa i te hiaai o te tino i roto i te mau matahiti na mua‘e i te faaipoiporaa, te puna no te au-maitai-raa e te oaoa i roto i te utuafare, e te tumu matamua no te ea e te vai-tamau-raa o te opu taata. Ua amuihia te haapa‘oraa, te auraroraa, te ti‘aturi, te here o te Atua, e te vaiparau-ti‘a-noa-raa i te tane e teie nei taraunu i roto i te korona no te ti‘araa vahine viivii ore e te ti‘araa tane puai. Teie te parau a te Fatu i ta’na Ekalesia : Ia ti‘a ia oe ia paruru ia oe iho ia ore oe ia viivii i te mau mea no teie nei ao ». (A hi‘o Iakobo 1:27 ; PH&PF 59:9)12

Ia haamaitai mai te Atua ia outou ia paruru i to outou oraraa ia ore ia viivii, ia nehenehe ia outou ia haere atu i te Atua ra ma te pure e ia ani ia’na ia arata‘i ia outou i te ma‘itiraa i to outou mau hoa faaipoipo, e ia ma‘itihia, e ia ora toopiti outou ia nehenehe ia outou ia tomo atu i te Fare o te Atua, e mai te mea tei reira oia, e e ani mai oia ia outou no ni‘a i te huru o to outou ra oraraa, e nehenehe ta outou e pahono atu ia’na ma te haavare ore, « Oia mau, e mea mâ matou » E afai mai te hoê faaipoiporaa i haamatahia i ni‘a i taua faito ra ia outou te popou, te hoê oaoa rahi roa‘e o te itehia i roto i teie nei oraraa, aore ra e a muri noa’tu.13

E ti‘a i te Feia apî ia faahoa au maitai e ia hi‘opo‘a maitai i to ratou mau mana‘o.

Te faarerei nei te feia apî, te mau tamahine apî i te fare haapiiraa tuatahi, e te haere tamau nei te mau tamaroa apî o to ratou faito matahiti, o te faito matahiti o te mau tamahine apî, i to ratou apî-roa-raa, ia ratou iho ia haamatau ia ratou i te tahi atu mau hoa ; e i roto i taua faahoaraa i to ratou ra apî-roa-raa, e piri roa ratou te tahi e te tahi no te faatupu i te hinaaro no te hoê oaoaraa no te hoê hora, ma te afairaa mai i ni‘a iho ia ratou te ati i roto i te roaraa o to ratou nei oraraa. E ere tera i te moemoea noa ! O outou te mau taea‘e i roto i te mau Peresideniraa o te mau T¥t¥ e te mau Episekoporaa o te mau Paroita, o outou te mau metua tane e te mau metua vahine o te tahi o ratou, ia ite outou e ere tera i te moemoea noa.14

E te taure‘are‘a tane, a haamana‘o noa e, ia rave oe i te hoê tamahine no te haere atu i te hoê arearearaa, ua horo‘a atu to’na metua tane e to’na metua vahine ia’na i roto i to oe na rima. O oia ta ratou tao‘a faufaa rahi roa‘e. Mai te mea e horo‘a’tu raua i roto i te oe rima e tauatini tara, eita roa oe e mana‘o i te faaohipa ti‘a ore a ore râ e e mea ino mau â oe mai te mea aita oe e haapa‘o maitai i taua ti‘aturiraa… Te haamana‘o nei au i te a‘oraa a to‘u metua tane a haamata‘i au i to‘u apîraa ra i te faahoa i te hoê tamahine apî. « E David, e rave maitai oe i taua tamahine apî ra mai ta te hoê tamaroa apî e rave maitai atoa i to oe nei tuahine. » E te feia apî tane e, a pee i taua raveraa ra, e e haere atu ïa outou na roto i te oraraa ma te mana‘o mâ, e i muri mai i roto i te oraraa e nehenehe ta outou e parau ma te parau mau e aita roa outou i rave ino noa‘e i te hoê vahine noa’tu ta outou mau hape.15

E mea titauhia ia ma‘iti ana‘e i te hoê hoa faaipoipo ia tuatapapa maitai… te taata ta outou e mana‘o ra e haere amui atu oe na ni‘a i te e‘a o teie nei oraraa. E ite outou te faufaa rahi no te hi‘o i te mau tapa‘o no te haavare ore, te parau-ti‘a, te viivii ore, e te tura. Ia itehia mai teie nei mau tapa‘o « Nahea i teie nei » e ui outou, « e nehenehe ta outou e parau e, te vai ra anei te tahi tuatiraa e aore ra aita, oia ho‘i, te tahi mea e au maitai ia parahi ana‘e te tahi i pihai iho i te tahi ? » E ui outou e, « Te vai ra anei te tahi arata‘iraa ? » Noa’tu e ere te here te arata‘i mau i te mau taime atoa, mai te mea ihoa râ e ere taua here i itehia i roto i na taata topiti atoa aore ra ua tuuhia’tu taua here râ i ni‘a i te hoê taata ino, oia mau aita ïa e oaoa ma te here ore. E ui paha ïa outou, « Nahea ïa vau e ite ai e, te here nei au ? » E uiraa faufaa rahi roa taua uiraa ra.

I mua i te tamahine ta outou e here mau eita ïa outou e mana‘o e e mea maitai a‘e oia ia outou ; i mua ia’na, eita outou e tamata ia faaohipa ia’na ; i mua ia’na e ite outou e hinaaro outou ia riro i te mea ta te hoê taata rahi e hinaaro i te riro mai, no te mea e faaûrû oia ia outou ia rooa taua fâ ra. E te ani nei au i te feia apî tamahine ia poihere atoa i taua arata‘iraa ra. Eaha te mea e faaûrû ia outou i roto ia’na… ? Ia apee ana‘e te hoê tamaroa apî ia oe i muri a‘e i te hoê rururaa, aore ra te hoê oriraa, e te faaite nei oia i te hinaaro ia rave ia oe mai te hoê tao‘a au noa aore ra mai te hoê rave no te hamaha i to’na hiaai, e nehenehe ïa outou e ite e, aita oia i tura‘ihia e te here mau.

I roto i te reira huru, noa’tu ua tafifi to outou mana‘o, e te mau tamahine apî, noa’tu te huru o to outou ti‘aturiraa e ua here outou ia’na, a vaiiho na to outou mana‘o haava e faatere e ia haavî i to outou mau mana‘o. E oto paha outou no te oreraa e pee i te hinaaro o to outou aau, area râ, e mea hau atu i te maitai ia mauiui rii outou i to outou apîraa ra i te mauiui i te mauiui rahi a muri a‘e.16

E mau haamaitairaa rahi te tiai nei i te feia e faaineine ti‘a nei no te hoê faaipoiporaa mure ore.

E te feia apî tane e te feia apî tamahine o te ora i te oraraa oaoa roa‘e, e haapa‘o maitai ratou i te faaineineraa ia ratou iho ia vai parau-ti‘a ratou no taua huru faaipoiporaa ra ta te Atua i haapa‘o—te taatiraa o te hoê tane e te hoê vahine tei tiamâ no te faahanahana i to raua faaipoiporaa i roto i te hiero o te Atua Teitei roa ra. I reira e tuturi ai te feia tei here mau…, i reira raua e poihere ai i te haapapûraa no te mau mea i muri nei :

A tahi, e e haamata to raua oraraa faaipoiporaa na roto i te viivii ore. Te mau tamarii e tae mai no te haamaitai i te taatiraa, e fana‘o ratou i te hoê fanauraa arii mai te fariiraa i te hoê tino mâ.

A piti, e hoê â to raua mau mana‘o no te pae faaroo. E rahi atu te fifi no te aupuru i te mau tamarii ia huru ê ana‘e te mau mana‘o o te Metua Tane e o te Metua Vahine no ni‘a i te haapiiraa e te ekalesia…

A toru, e ravehia ta raua mau fafauraa ma te mana‘o no te hoê taatiraa mure ore, eiaha râ e parari i te mau taa-ore-raa e te mau pe‘ape‘a faufaa ore.

A maha, e mea paari a‘e te hoê fafauraa i ravehia i mua i te aro o te Atua e tei taatihia e te Autahu‘araa Mo‘a i te tahi noa’tu taatiraa.

A pae, e mea mure ore te hoê faaipoiporaa tei haamatahia mai te reira te huru mai te here, te tapa‘o hanahana roa‘e no te varua taata.

A ono, e vai parari ore noa te faanahoraa utuafare e a muri noa’tu.17

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e no te Aparauraa

  • Nahea ta tatou e nehenehe ai e tauturu i te feia apî ia haroaroa i te mau hopoi‘a mo‘a e tae mai na roto i te faaipoiporaa ? (A hi‘o i te mau api 157-164.) Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te feia apî no te faaineine ia ratou no te mau fifi e tae papû mai i roto i te hoê faaipoiporaa ?

  • No te aha te viivii ore i riro ai ei faufaa rahi i roto i te faaineineraa no te hoê faaipoiporaa e te hoê utuafare mure ore ? (A hi‘o i te mau api 160-63.) Nahea te viivii e haaparuparu ai i te aravihi o te hoê taata ia ma‘iti i te hoê hoa mure ore ma te paari ? Eaha te faanahoraa e titauhia i te hoê taata ia faaohipa no te tatarahapa maite i te viivii ? Eaha te tahi o te mau haamaitairaa no te faaea-viivii-ore-noa-raa ?

  • Ua haapii te Peresideni McKay e, e mea pinepine te mau tamarii i te rave-ino-hia e te mau raveraa a te mau metua hou te faaipoiporaa (a hi‘o i te mau api 163-65.) Taa ê noa’tu i te vai-mâ-noa-raa i te pae morare, eaha â ta te feia apî e ta te mau metua e nehenehe e rave no te tape‘a-mâ-raa i to ratou mau oraraa e te parururaa i ta ratou mau tamarii aita â i fanauhia mai ?

  • Nahea te mau ve‘a i te tamata i te faahuru ê i to tatou mau hi‘oraa no ni‘a i te faahoaraa e te faaipoiporaa ? No te aha te Peresideni McKay i mana‘o ai i te faaara i te parau o te faahoatamau-noa-raa i te hoê faito matahiti apî roa ? Eaha te tahi atu mau paruru e ti‘a ia haapa‘ohia e te feia e faahoa nei ? (A hi‘o i te mau api 159-63.)

  • Eaha te a‘o ta outou e horo‘a i te feia apî o te uiui nei e, te here ra anei ratou ? (A hi‘o i te api 163). Eaha te tahi o te mau maitai faufaa rahi i roto i te hoê auraa ?

  • Eaha te tumu no te faaipoiporaa ? (A hi‘o i te api 164.) Eaha te mau ati no te faaipoiporaa i te faito matahiti apî roa ? Eaha te mau ati no te haamaoro roa i te faaipoiporaa ? Nahea te hoê tane e te hoê vahine e ite ai i te taime ti‘a no te faaipoipo ?

  • Ua haapii te Peresideni McKay e, e haapuaihia e e arata‘ihia te feia e faariro nei i te faaipoiporaa mai te hoê « faanahoraa no te ra‘i » i roto i ta raua faahoaraa. No te aha outou e mana‘o ai e, e parau mau te reira ? Nahea to outou iteraa i te mau taata tei haamaitaihia a haapa‘o ai ratou i te mau faito tumu o te evanelia i roto i te tau faahoaraa ?

  • Eaha te tuatiraa ta outou e ite nei i roto i te mau haapiiraa a te Peresideni McKay i te Feia apî e te mau faito tumu i roto i te buka iti No te puai o te Feia apî ? Nahea outou i te tauturu i ta outou mau tamarii ia haroaroa e, te mau ture arata‘i tei haapiihia ia outou, hoê â ïa huru e ta ratou ?

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Iakoba 2:28 ; Alama 37:37 ; 39:3-5 ; PH&PF 132:15-19

Te mau Nota

  1. I roto Conference Report, eperera 1969, 7.

  2. Quoted in David Lawrence McKay, My Father, David O. McKay (1989), 7-8 ; ua tauihia te paratarafa.

  3. Quoted in My Father, David O. McKay, 8-9 ; ua tauihia te paratarafa.

  4. I roto Conference Report, atopa 1943, 32.

  5. I roto Conference Report, eperera 1964, 6.

  6. Gospel Ideals (1953), 466-67.

  7. I roto Conference Report, eperera 1969, 7.

  8. I roto Conference Report, eperera 1969, 6.

  9. Gospel Ideals (1953), 466-67.

  10. I roto Conference Report, eperera 1969, 6.

  11. I roto Conference Report, eperera 1969, 9.

  12. I roto Conference Report, eperera 1964, 6.

  13. Gospel Ideals, 465-66 ; ua tauihia te paratarafa.

  14. I roto Conference Report, eperera 1958, 90.

  15. Improvement Era, mati 1938, 191.

  16. Gospel Ideals, 459-60 ; ua tauihia te paratarafa.

  17. Gospel Ideals, 465.

Hōho’a
couple in front of temple

« E te feia apî tane e te feia apî tamahine o te ora i te oraraa oaoa roa‘e, e haapa‘o maitai ratou i te faaineineraa ia ratou iho ia vai parau-ti‘a ratou no taua huru faaipoiporaa ra ta te Atua i haapa‘o. »