Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 19: Te Huru Hanahana o te Taviniraa


Pene 19

Te Huru Hanahana o te Taviniraa

Te fâ hanahana roa‘e i roto i te oraraa nei o te tutavaraa ïa ia ora ia matai a‘e e ia oaoa a‘e to vetahi ê oraraa.1

Omuaraa

Ua haapii pinepine te Peresideni David O. McKay e, e horo‘a mai te taviniraa ia vetahi ê i te oaoa mau, e e arata‘i e e haamaitai te Fatu i te feia e tavini nei. I te matahiti 1921, ua tupu mai te hoê hi‘oraa no to te Fatu arata‘iraa i Ta’na ra mau tavini a rave faaoti ai o Elder David O. McKay e te taea‘e ra o Hugh J. Cannon i te hoê ohipa i faataahia mai e te Peresideniraa Matamua ia tere farerei i te mau melo no te Ekalesia i te ao taatoa nei. Te hoê tuhaa o ta raua ohipa o te farereiraa ïa i te mau melo no te Ekalesia i te fenua no Aramenia. No te mau fifi o te Tama‘i Matamua no te Ao nei e te oraraa fifi i taua fenua ra, e mea iti roa te mea i itehia no ni‘a i te huru o te mau melo o te Ekalesia i reira. Ua papa‘i Elder McKay :

« I te ava‘e mati 1921, ua ite maua e, i te hoê mahana haapaeraa maa taa ê, ua horo‘ahia e rave rahi tauatini tara marite no te tautururaa i tei ere i Europa e te feia no Aramenia tei roto i te ati i Asia. Ua ite atoa maua e, te feruri ra te Peresideniraa Matamua e tono i te hoê ve‘a taa ê i te fenua Syria no te tauturu i te Feia Mo‘a no Aramenia. »

No te mea ho‘i e, aita Elder McKay e te taea‘e Cannon i opuahia ia farerei i te mau melo no te Ekalesia i te fenua Aramenia e tae noa’tu i te taime i muri atu o to raua tere, ua tamau ïa raua i to raua mau tere, i te farereiraa i te mau fenua mai ia Auteraria, Niu Zelani, e te mau motu e rave rahi. Aita raua i faaroo noa‘e i te huru oraraa i Aramenia no te mau ava‘e e rave rahi, e te oreraa e ite e, ua tonohia anei te hoê taata i te reira fenua e te mau faufaa tauturu. I te pae hopea, i te no novema 1921, a vai ai raua i Ierusalema, ua farii ihora raua i te parau e ua tonohia te hoê taata i te i‘oa o J. Wilford Booth e te Faatereraa o te Ekalesia no te farerei ia raua. Area râ aita roa’tu hoê taata i ite i ta’na tai‘o mahana e te vahi tei reira oia. I taua mahana ra, ua papa‘i Elder McKay i roto i ta’na buka aamu, « Aita roa’tu maua i ite noa‘e tei hea ra oia, e e faaru‘e maua ia Ierusalema no te tere atu i Haifa, i ni‘a i te purumu no Aleppo [Syria] ananahi po‘ipo‘i. Ua faaoti maua i te tere na ni‘a i te pereoo uira na Samaria, ma te mataitai i te mau vahi no te Bibilia » Hou a faaru‘e atu ai, ua pa‘uma ihora Elder McKay e te taea‘e Cannon i ni‘a i te Mou‘a Olive, ma‘iti ihora i te hoê vahi mo‘emo‘e, e pure atura ia arata‘i te Fatu ia ratou i roto i teie nei tere.

I muri a‘e i te pure, te parau ra Elder McKay e, « I to maua ho‘iraa’tu i te hotela, ua puta puai mai ra te mana‘o e, e ti‘a ia maua ia tere atu na ni‘a i te pereoo uauahi eiaha râ na ni‘a i te pereoo uira no te tere atu i Haifa. » Farii ihora te taea‘e Cannon e tamau ihora raua i to raua tere i Haifa, ma te ti‘aturi i te ite atu ia Elder Booth i reira. Ua papa‘i Elder Mckay : « To maua hinaaro rahi a hope ai ta maua misioni o te farereiraa ïa ia Elder Booth. Oia mau, e au ra e e mea faufaa ore to maua tere i Syria ia ore maua e farerei ia’na. E feia ĕê maua. Aita maua i matau i te hoê noa‘e taata … Te vai nei te tahi mau i‘oa e te tahi mau vahi nohoraa ia maua nei : aita râ i nehenehe ia maua ia tai‘o i te reira no te mea ua papa‘ihia ratou na roto i te reo Turetia. »

I to Elder McKay e te taea‘e Cannon taeraa’tu i te vahi tape‘araa no te pereoo auahi, ua taere raua i te faaru‘eraa i te vahi tape‘araa a tamata ai raua i te maimi i te haamaramaramaraa no ni‘a i te hoê hotera au maitai. I muri a‘e i te taereraa, ua haere atu Elder McKay i te opani o te vahi tape‘araa i te taime a haere atoa mai ai te tahi atu taata ratere. Ua tape‘a maira taua taata ra i ni‘a i to’na tapono e parau mai ra, « E ere anei teie te taea‘e McKay ? »

Ua papa‘i Elder McKay i te hopea o te farereiraa mai teie te huru : « No te maere rahi eita e noaa i te faahiti no te pii-raa-hia to‘u i‘oa i roto i te hoê oire ĕê, ua fariu atura vau e ua ite atura vau ia Elder Wilford Booth, te taata o ta maua i hinaaro rahi i te farerei hau atu i te tahi atu mau taata atoa. Ua farerei matou i te taime e te vahi tano maitai … Eita te reira farereiraa e maitai atu â ahani ua faanahonaho matou i te reira e rave rahi mau hebedoma na mua atu ! A faati‘a ai matou te tahi i te tahi no te mau ohipa ta matou i rave, aita roa’tu e feaaraa e ua riro mau to matou nei farereiraa ei hotu no te tautururaa a te ra‘i … Oia mau, ahani aita matou i farerei i Haifa, ua riro ïa to maua nei tere i te Misioni no Aramenia, i te hi‘oraa o te paari o te taata, e hoê tere faufaa ore roa. Mai tei opuahia, i rotopu i te mau hopoi‘a e te mau ohipa i tupu e rave rahi, ua faanaho matou i te Misioni no Aramenia. »2

Te mau Haapiiraa a David O. McKay

E e hinaaro a te Fatu ia tavini tatou te tahi i te tahi.

Te hinaaro o te Atua ia tavini ïa [outou] i to outou taata tupu ma te haamaitai atu ia ratou, ma te haamaitai atu â i teie nei ao na roto i to outou oraraa i roto. Ua horo‘a te Mesia i te taato‘araa o to’na oraraa no te haapii ia tatou i taua ture ra. E ua parau oia : « O outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha’iha’i roa i roto i tau mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa outou ia‘u » (Mataio 25:40) Teie te parau poro‘i ta te Atua i horo‘a mai ia tatou nei. Na te Atua teie Ekalesia, o tei faanahonaho-maitai-hia ia nehenehe i te mau tane e te mau vahine, te mau tamarii atoa ia farii i te hoê taime maitai no te raveraa i te tahi mea maitai no te tahi atu taata. E e titauraa no to tatou mau melo no te autahu‘araa, e e hopoi‘a na te mau pŭpŭ tauturu e na te mau melo atoa ia tavini e ia rave i te hinaaro o te Atua. Mai te mea e rave tatou, e ia rahi ta tatou raveraa, e rahi atu ïa to tatou iteraa e, e ohipa te reira na te Atua, i te mea e, te tamata ra tatou i te reira. E no reira, ia haapa‘o tatou i te hinaaro o te Atua, e roaa to tatou ite i te Atua, e e fatata tatou ia’na, e e ite tatou e, e ora mure ore to tatou. E tupu te mana‘o i roto ia tatou ia here i te taata i te mau vahi atoa, e ti‘a ho‘i ia tatou ia oto mai te mau aposetolo i tahito ra e, « Ua ite tatou e, mai te pohe mai tatou, e tei te ora mai nei, no te mea te aroha nei tatou i te mau taea‘e » (1 Ioane 3:14).3

Ua parauhia e « e mou te opu taata mai te mea e faaea ratou i te tauturu te tahi i te tahi. » Ua parau te hoê taata, o ta‘u e faahiti nei, e « mai te taime a puahu ai te metua vahine i te upoo o te tamarii e tae noa’tu i te taime e tamaro ai te hoê tauturu hamani maitai i te hou pohe i ni‘a i te rae o te taata e pohe ra, eita roa e nehenehe ia tatou ia vai noa ma te tauturu ore te tahi e te tahi … » Ua riro te Ekalesia e ta’na atoa mau pŭpŭ autahu‘araa e ta’na mau pŭpŭ tauturu, ei faanahoraa na te Atua no te tauturu te tahi e te tahi.4

Te feruri nei au i te tahi mau taata ta‘u e hinaaro nei i te haamauruuru … E mau tane e mau vahine i roto i te Ekalesia taatoa o te horo‘a nei i to ratou taime e ta ratou ra mau rave‘a no te faahaereraa i te parau mau i mua—eiaha noa na roto i te haapiiraa, na roto râ i te taviniraa mau na roto i te mau rave‘a e rave rahi. Te tautoo nei te tahi o teie nei feia no te imi i te ora. E mau tane e e mau vahine moni te tahi o ratou tei haatuhaahia e te tai‘o nei i ta ratou faufaa ehia rahiraa milioni … Ia haamaitai mai te Atua ia ratou o te horo‘a ra i taua huru taviniraa ra, e ia haamaitai ia outou paatoa, no te mea te mana‘o nei au e nehenehe ta tatou e parau no te Ekalesia, « Te tautoo nei matou ia riro ei hoê, e te Metua, mai ia oe e ta oe Tamaiti i hoê ra. »5

Ua hinaaro mau anei outou i te tavini ? Ua farii anei outou i te orama ta te Arii Beniamina i farii a parau ai oia e, « … A tavini ai outou i te taata nei, te tavini [ra] ïa outou i to outou Atua ra » ? (Mosia 2:17) Te ti‘araa cherisetiano o te here ïa na roto i te ohipa. Aita’tu e rave‘a maitai a‘e no te faaite i te here i te Atua maori râ na roto i te faaiteraa’tu i te hoê here eita e haapa‘o ia’na iho no te taata tupu …

… Ia î to outou aau i te hinaaro i te tavini i te taata atoa ma te faaroo e ma te hamani maitai. E tae mai te varua no te evanelia na roto mai i te taviniraa no te maitai o vetahi ê.6

E horo‘a mai te taviniraa i te oaoa i te taata horo‘a e i te taata farii.

Ua riro mau te oaoa ei titauraa hopea no to tatou nei oraraa. E tae maitai mai taua oaoaraa ra na roto i te taviniraa i to tatou mau taata tupu.7

Te hinaaro nei te taata atoa i te oaoa. E rave rahi o te tutava parau-ti‘a nei i te horo‘a te rahiraa e te maitai o ratou iho. E mea iti râ te ite nei e, e itehia te hoê arata‘i papû i taua hopearaa ra i roto i te parau i muri nei a Iesu no Nazareta : « O tei hinaaro ho‘i i te tape‘a i to’na ora, e ere ïa i te ora ; e o tei ti‘a ia’na i te tuu i to’na ora ia‘u nei, e roaa ïa ia’na te ora » [Mataio 16:25]. Te vai nei i roto i teie nei papa‘iraa faufaa rahi te hoê tao‘a huna tei hau atu i te faufaa i te roo aore ra te haavîraa, te tahi tao‘a hau atu i te faufaa i te mau faufaa atoa o te ao nei.

O te hoê ïa ture, e mai te mea e, e faaohipahia te reira, e ore ïa te taiâ e te oto rahi, e tupu mai te ti‘aturiraa e te popou ; no te faaî i te oraraa i te oaoa e te hau mure ore. E riro to’na fariiraa-hia ei mea mau, ei haamaitairaa no teie nei ao taiâ e te haapa‘o ore. No te aha ïa te taata e te mau nunaa e ite ore ai i te hoê tao‘a faufaa mau ?

Teie parau mau auraa piti, e tuu i to’na ora, e ora ïa to’na ora, e mea fifi roa anei i te taata ia maramarama i te reira ? Aore ra aita mau anei te reira i tuati i ni‘a i te aroraa a te taata no te oraraa nei, i faariro ai te taata i te reira ei mea e ore e noaa i te faaohipahia ?

Noa’tu i te reira, te vai noa ra te parau e, Oia tei riro « Te E‘a, te Parau Mau e te Ora » [a hi‘o Ioane 14:6] ua haamau ïa oia i te hoê ture tauiui ore …

I roto i to’na faataaraa, teie ïa teie nei ture : « E hope roa to tatou oraraa i te orahia ia tutava ana‘e tatou i te haamaitai a‘e atu e i te faaoaoa a‘e atu i te ao nei. » Te ture no te natura mau, te vai-ora-noa-raa o te feia aravihia roa‘e, o te faaherehereraa ïa ia’na iho tei hau atu i te tahi atu mau mea atoa ; area râ ei faahaparaa i taua ture o te natura ra, o te ture ïa no te oraraa varua mau, oia ho‘i te faaereraa ia’na iho no te maitai o vetahi ê …

Ma teie nei fâ i roto i te feruriraa, [tauatini] mau tane e mau vahine, o te tavini nei ma te hinaaro mau, ma te moni ore, e horo‘a nei i te mau hebedoma atoa i te haapiiraa e te arata‘iraa i na [ahuru tauatini] tamarii e feia apî i roto i te faatupuraa i te huru taata e i roto i te tupuraa varua. Taa ê noa’tu i teie nei nuu o te feia faatere e o te mau orometua haapii … ua farii te mau tane tei faatoro‘ahia i te autahu‘araa i te titauraa ia horo‘a i to ratou ra taime e ta ratou ra mau taleni no te operaa i te oaoa, te popou e te hau i rotopu i to ratou mau taata tupu.8

Ua rahi atu te varuaraa i faaitehia na roto i te horo‘araa eiaha ra na roto i te fariiraa. E tae mai te haamaitairaa varua rahi roa‘e na roto i te tautururaa i te tahi atu taata. Mai te mea te hinaaro nei outou ia riro ei taata ati, a tape‘a noa ïa i te au ore no te hoê taea‘e, e mai te mea te hinaaro nei outou i te au ore, a hamani ino atu ïa i to outou taea‘e. Mai te mea râ ua hinaaro outou ia oaoa, a horo‘atu ïa i te hoê taviniraa hamani maitai, a faaoaoa i te tahi atu taata.9

Ia hoê te mau tane e te mau vahine haavare ore o te ao taatoa nei i roto i te tutavaraa itoito no te mono i te mau mana‘o no te haapa‘o noa ia’na iho, te au ore, te feii, te nounou, e te ture no te taviniraa ia vetahi ê, e te faatupuraa na roto i te reira te hau e te oaoa o te taata nei.10

E ti‘a ia tatou ia pee atu i te hoho‘a o te Faaora i roto i te taviniraa.

I te taime a fatata ai te Faaora i te faaru‘e atu i Ta’na ra mau Aposetolo, ua horo‘a oia ia ratou i te hoê hoho‘a faahiahia no te taviniraa. Te haamana‘o ra outou e ua tatua ihora oia ia’na i te hoê tauera e horoi atura i te ava‘e o ta’na mau pĭpî. No to’na mana‘oraa e, e ohipa haehaa teie na te hoê tavini, ua parau atura Petero, « … e horoi mai ho‘i oe i tau avae ? … Eiaha roa oe e horoi i to‘u avae. »

Ua parau atura Iesu, « Ia ore au ia horoi ia oe ra, aita roa a oe faufaa ia‘u nei. »

Ua parau maira te Aposetolo faatere, « Eiaha maori tau avae ana‘e ra, o tau rima atoa e tau upoo atoa ho‘i. »

« O tei hopu ra, atira ïa, maori râ o ta’na avae ana‘e te horoi ; o ta’na tino atoa ra ua mâ ïa. »

« Aita oe i ite i ta‘u e rave nei i tena na, e ite râ oe a muri atu » [A hi‘o Ioane 13:6-10].

Horoi iho ra Iesu i te avae o Petero, e te avae o te tahi atu mau aposetolo. I muri a‘e i to’na faaho‘iraa i te vairaa pape i te hiti o te opani, e te tatararaa i te tauera, e te ahuraa i ta’na ra ahu, ua ho‘i faahou ihora i pihaiiho i na Ahuru Ma Piti Aposetolo e parau ihora :

« Te parau nei ho‘i outou ia‘u e, O te Orometua e te Fatu ; e parau-ti‘a ta outou ; oia mau â ho‘i au nei. »

« Ua horoi na ho‘i au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa ho‘i outou i to outou iho avae e tia’i » [Ioane 13:13-14].

Aue ïa hoho‘a no te taviniraa no taua mau tavini rahi ra, te feia apee i te Mesia ! O oia tei riro ei mea rahi a‘e, ua iti a‘e oia. E no reira te ite nei tatou i te titauraa ia tavini rahi atu â i te mau melo o te Ekalesia, ia horo‘a i to tatou nei mau ora no te faahaereraa i mua i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei.11

A feruri na ! Te tumu ana‘e i ite ai to te ao i te tahi mea no ni‘a ia ratou [te mau Aposetolo a Iesu) o to ratou ïa farereiraa i te Faaora, ua faariro ratou ia’na ei arata‘i no ratou i roto i te oraraa nei. Ahani aita ratou i na reira, aita ïa e taata e ite noa‘e e ua ora na taua mau huru taata ra. E ora ïa ratou e e pohe e e haamo‘ehia ratou mai te mau tauatini atu mau taata i ora i to ratou ra anotau e ua pohe e aita roa e taata i ite aore ra i tau‘a ia ratou ; mai te mau tauatini e tauatini e ora nei i teie nei mahana, ma te haamau‘a i to ratou ra taime e to ratou ra puai i roto i te oraraa faufaa ore, ma te ma‘iti i te huru taata tano ore ei hoho‘a no ratou, ma te fariu atu i to ratou taahiraa avae na ni‘a i te e‘a o te Faaoaoaraa e te hamaharaa i to ratou hinaaro eiaha râ te purumu no te Taviniraa. Eita e maoro roa e rae‘ahia ia ratou i te hopea o to ratou tere i roto i te oraraa nei, e aita roa e taata e nehenehe e parau e ua maitai a‘e te ao nei no to ratou oraraa i roto. I te hopea o te mau mahana atoa e faaru‘e taua mau taata ra i te e‘a papamaro mai ta ratou i ite—aita ratou e tanu i te mau tumu raau no horo‘a mai i te ata no vetahi ê, aore ra te mau tumu roti no te tamarû a‘e e te faaanaana a‘e i te ao nei no ratou e pee mai—aore e ohipa hamani maitai, aore e taviniraa hanahana—te hoê noa e‘a papamaro, hotu ore, mai te medebara ra te huru, tanuhia paha e te mau motuu e te mau tataramoa.

E ere ïa mai te reira e te mau pipi tei maiti ia Iesu ei arata‘i no ratou. Ua riro to ratou oraraa mai te mau aua roti i reira to te ao e pafai ai i te mau tiare nehenehene e ti‘a i te vairaa.12

Te piiraa hau atu i te faufaa i roto i te oraraa nei … o te piiraa ïa e nehenehe ai te taata ia tavini maitai atu i to’na ra taata tupu … Te fâ hanahana roa‘e i roto i te oraraa nei o te tutavaraa ïa i te ora no te haamaitai a‘e e no te faaoaoa a‘e i te oraraa o vetahi ê.13

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e no te Aparauraa

  • No te aha te Fatu i faaue mai ai ia tatou ia tavini te tahi e te tahi ? (A hi‘o i te mau api 212-15.) Eaha te tahi mau rave‘a maitai ta tatou no te taviniraa i roto i te Ekalesia ? Eaha te mau huru taviniraa e nehenehe ia tatou ia horo‘a taa ê noa’tu i te mau piiraa tumu i roto i te Ekalesia ?

  • Ua haapii te Fatu e « o tei hinaaro ho‘i i te tape‘a i to’na ora, e ere ïa i te ora ; e o tei ti‘a ia’na i te tuu i to’na ora ia‘u nei, e roaa ïa ia’na te ora » (Mataio 16:25). Eaha te faaauraa o teie nei papa‘iraa mo‘a i ni‘a i te parau no te taviniraa ? Eaha te mau haamaitairaa mure ore e tae mai na roto i te tavini-hua-raa ia vetahi ê ? Eaha te huru-ê-raa i rotopu i te taviniraa no te mea ua faauehia tatou e te taviniraa no te mea ua hinaaro ihoa tatou ? (A hi‘o atoa PH&PF 58:26)

  • Eaha ta outou i ite a horo‘a’i outou ia outou iho i te taviniraa ia vetahi ê ? Nahea te oaoa e te taviniraa i tuatihia’i ? Nahea te taviniraa e tauturu ai ia tatou ia upootia i ni‘a i te mau mana‘o haapa‘o noa ia tatou iho, te oaoa ore aore ra te taiâ ? (A hi‘o i te mau api 213-18). Nahea ta te taviniraa ia vetahi ê e nehenehe ai e tauturu ia tatou ia faaore i te mau mana‘o au ore no vetahi ê ?

  • Eaha te mea i haaputapû ia outou no ni‘a i ta Iesu mau hi‘oraa e rave rahi no te taviniraa ? (A hi‘o i te mau api 215-16.) Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai roto mai Ia’na a tutava ai tatou i te taviniraa ia vetahi ê ? No te aha e mea faufaa rahi ia imi i te arata‘iraa a te ra‘i a tavini ai tatou ?

  • No te aha i te tahi taime, e mea fifi ia faati‘a ia vetahi ê ia tavini ia tatou ? No te aha e mea faufaa rahi roa ia farii ma te mărû i te taviniraa ? Nahea outou aore ra to outou utuafare i te haamaitai-raa-hia na roto i te taviniraa a vetahi ê ?

Te mau papa‘i’raa Mo‘a : Mataio 25:40 ; Mareko 8:35 ; Galatia 5:13 ; Mosia 4:15 ; PH&PF 18:10, 15-16

Te mau Nota

  1. Gospel Ideals (1953), 436.

  2. Two Contending Forces, Brigham Young University Speeches of the Year (18 me 1960), 7.

  3. I roto Conference Report, atopa 1966, 137.

  4. I roto Conference Report, atopa 1962, 119.

  5. I roto Conference Report, atopa 1968, 143.

  6. I roto Conference Report, atopa 1969, 88-89.

  7. I roto Conference Report, atopa 1953, 132.

  8. I roto Conference Report, eperera 1936, 45-46 ; ua tauihia te paratarafa.

  9. I roto Conference Report, atopa 1936, 104-5.

  10. I roto Conference Report, eperera 1936, 46.

  11. I roto Conference Report, eperera 1951, 158-59.

  12. Ancient Apostles (1918), 5-6.

  13. Two Contending Forces, 7.

Hōho’a
sister helping a senior

« Te ti‘araa Cherisetiano mau o te here ïa na roto i te ohiparaa.. Ia î to outou nei aau i te hinaaro ia tavini i te taata nei ma te faaroo e te hamani maitai. E tae mai te varua no te evanelia na roto mai i te taviniraa no te maitai o vetahi ê ra. »