Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 22: Te ti‘amâraa e te Ti‘aauraa


Pene 22

Te ti‘amâraa e te Ti‘aauraa

Te mea ta outou e faariro ia outou iho tei to outou ïa huru ei taata tata‘itahi. Tei roto outou i teie nei ao no te ma‘iti i te maitai aore ra i te ino, no te faarii i te maitai aore ra ia topa atu i roto i te faahemaraa. Tei ni‘a i taua ma‘itiraa ra te tupuraa o te tuhaa varua i roto ia outou. E mea faufaa rahi roa te reira i roto i te evanelia a Iesu Mesia.1

Omuaraa

Ua tavini te Peresideni David O. McKay hau atu i te ono ahuru matahiti ei Hui Mana Faatere, e ua ite oia i roto i taua area taime ra e rave rahi mau ohipa rahi i tupu i roto i te aamu o te ao nei. Ua ite oia i te arepurepuraa rahi i roto i te ao nei, na tama‘i rahi e piti o te ao nei, te mau tama‘i retioni, e te ti‘araa mai o te mau nunaa puai mau fatata i te tama‘i atomi. Ua ora atoa oia i roto i te mau tauiraa faufaa rahi i te pae imiraa faufaa e te pae sotiare, mai te Topatariraa Rahi e to te ao faarii-rahi-raa i te haamaharaa i to’na mau hiaai i te reira iho taime na roto i te taotoraa te tane i te vahine ma te faaipoipo ore e te mau raau taero rahuihia. Mai te hoê ite faauruhia no te aamu o te ao nei, ua paraparau oia i te mau melo o te Ekalesia e rave rahi mau taime no ni‘a i te ti‘amâraa e te hopoi‘a tata‘itahi. I roto i te hoê a‘oraa i horo‘ahia i muri a‘e i to te Hau Marite tomoraa’tu i roto i te Tama‘i Matamua o te ao nei, ua paraparau Elder McKay (e melo ïa oia i taua taime ra no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo) no ni‘a i te mau ati e tupu ra ati a‘e te ao nei :

« Aita vau e ti‘aturi nei e, o te Atua te tumu o te mamae rahi, te o‘e, te ma‘i rahi, e te pohe o te ta‘iri nei i te mau fenua no Europa tei haapohehia e te tama‘i. Te ti‘aturi nei au e te mau huru o te ao nei i teie nei mahana e hotu ïa—no te haapa‘o-ore-raa i te mau ture a te Atua, eita ho‘i e noaa i te apehia. … E nehenehe ta te taata nei e ma‘iti i te maitai aore ra e nehenehe ta ratou e ma‘iti i te ino ; e nehenehe ta ratou e haere i roto i te pouri aore ra e nehenehe ta ratou e haere i roto i te maramarama ; e, ia haamana‘o outou, aita te Atua i vaiiho i ta’na mau tamarii ma te maramarama ore. Ua horo‘a oia ia ratou i roto i te mau tau huru rau o te ao nei i te maramarama o te evanelia i reira ratou e nehenehe ai e haere ma te titapou ore, i reira ratou e nehenehe ai e ite i taua hau ra e taua popou ra ta’na e hinaaro nei, mai te hoê Metua Tane here, ia oaoa ta’na mau tamarii, aita râ te Fatu i rave ê atu i to ratou ra ti‘amâraa. »2

« Noa’tu e ua ite te Peresideni McKay i te mau ati e nehenehe e tupu mai ia ma‘iti ana‘e te nunaa i te ino, ua vai mauruuru râ oia e a muri noa’tu no te horo‘araa o te ti‘amâraa. Ua taa ia’na te mau haamaitairaa e tae mai na roto i te mau ma‘itiraa parauti‘a, e ua faahaamana‘o oia i te feia ta’na i haapii e, te ti‘amâraa no te ma‘iti o te hoê ïa tuhaa faufaa rahi roa no te opuaraa no te faaoraraa. Ua faahiti pinepine oia i roto i ta’na mau a‘oraa no ni‘a i te parau o te ti‘amâraa, « ta te Atua horo‘araa rahi roa‘e i te taata nei. »

Te mau Haapiiraa a David O. McKay

E faati‘a te horo‘araa mure ore o te ti‘amâraa ia tatou ia haere i mua e ia roaa te faateiteiraa.

Ua riro te ti‘amâraa te vai tumu e tura‘i ra i te haereraa i mua o te varua. O te opuaraa ïa a te Fatu ia riro te taata nei mai ia’na ra te huru. Ia roaa i te taata nei ia rave faaoti i te reira ua titauhia ïa i tei Hamani ia faati‘amâ ia’na mua roa.3

Te vai nei te hoê faaiteraa faufaa mau i roto i [te Apokalupo] no te « hoê tama‘i i te ra‘i ra » (Apokalupo 12:7). E mea faufaa roa teie nei faaiteraa, e ere râ i te reira ana‘e, i te mea e, te vai ra te tahi huru auraa pato‘i rii i roto, no te mea, te mana‘o nei tatou i te ra‘i mai te hoê vahi tiretiera no te popou e te hau, te hoê vahi e ore roa te tama‘i e te maroraa e vai. E mea faufaa roa teie faaiteraa parau, no te mea te faahiti ra oia i te hoê ti‘amâraa no te maitai e no te ohiparaa i roto i te ao varua. I roto i te Poe Tao‘a Rahi ua horo‘ahia ia tatou teie nei parau : « No reira, no te mea e ua orurehau Satane ia‘u, e ua titau ia haamou i te ti‘amâraa o te taata, o ta‘u, ta te Fatu te Atua i horo‘a no’na ra, e oia atoa, ia horo‘a’tu vau i to‘u iho mana ia’na ; na roto i te mana o ta- ‘u ra Fanau Tahi, i faaue ai au ia hurihia oia i raro ; »

« E ua riro oia o Satane, oia ïa, o te diabolo, te metua o te mau haavare atoa, ia haavare e ia faamatapo i te taata, e ia arata‘i ia ratou ei tîtî ia au i to’na ra hinaaro, o ratou atoa o te ore e faaroo i to‘u nei reo » (Mose 4:3-4 ; amuihia’tu te papa‘iraa opa).

E ite outou i na mea e piti i roto i taua papa‘iraa mo‘a ra : a tahi, ua faaoti Satani i to’na mana‘o ia haamau i te ti‘amâraa o te taata nei. Te ti‘amâraa o te hoê ïa horo‘araa na te Atua. E tuhaa te reira no to’na atuaraa. Te piti o te hi‘oraa ua hinaaro ïa oia ia mono i te Atua. Te faahiti nei au, « A horo‘a mai ia‘u to oe na tura » [A hi‘o Mose 4:1].

Aita to te ao nei e haroaroa ra i taua horo‘araa hanahana ra i te taata nei. E tao‘a tumu te reira i roto i te taata, mai te maramarama te huru, tei parauhia ho‘i ia tatou e, e ere i te mea i hamanihia, e e ore atoa e ti‘a ia hamanihia [a hi‘o PH&PF 93:29]4

Te ti‘amâraa o te ma‘itiraa e te ti‘aauraa i taatihia’tu e mau tuhaa faufaa rahi ïa no te mau haapiiraa a Iesu. Na roto i te taato-‘araa o ta’na taviniraa ua haapuai oia i te parau no te faufaa o te taata, e ua faahoho‘a oia i te mea tei faahitihia i teie nei i roto i te heheuraa apî mai te ohipa e te hanahana o te Atua–« Te faatupuraa i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei » [Mose 1:39.] Na roto ana‘e i te horo‘araa hanahana o te ti‘amâraa o te varua e nehenehe ai e tupu taua hareraa i mua ra.

I te tahi pae, no roto mai ïa ia Lucifero iho te puai. E tae no-‘atu i te oraraa [matamua] o te taata, ua titau Satane i te puai no te faahepo i te taata nei ia rave i to’na ra hinaaro na roto i te parauraa e, eita te ti‘amâraa o te taata e tere. Ahani i fariihia ta’na opuaraa, ua riro mai ïa te mau taata ei mau pepe hurio noa i roto i te rima o te hoê taata faatîtî, e e mou ïa te opuaraa ia haere mai te taata i ni‘a i te fenua. No reira, ua pato‘ihia te huru faatereraa a Satane e ua haamauhia te parau tumu no te ti‘amâraa.5

Noa’tu e ua poiete te Atua i te ao nei e te mau mea atoa i roto ra, « ua riro te taata ei poe na te Atua ». Teie ïa te tahi rave‘a ê atu no te parau e, ua haamanihia te fenua nei no te taata eiaha râ te taata no te fenua.Ua horo‘a te Atua i te taata nei te tahi tuhaa o to’na atuaraa. Ua horo‘a oia i te taata te mana no te ma‘iti, e aita’tu e mea i poietehia i te ao nei i farii i te reira. No reira ua tuu oia i ni‘a i te taata te titauraa ia faatere ia’na iho mai te hoê taata mure ore. Eita e nehenehe ia outou ia mana‘o i te tahi atu horo‘araa hau atu i te faahiahia e nehenehe e tae mai i ni‘a i te hoê tane aore ra i te hoê vahine maori râ te ti‘amâraa no te ma-‘iti. Outou ana‘e iho te ti‘aau, e na roto i te mauraa e te faaohiparaa i taua ti‘amâraa ra no te ma‘iti, e tupu ïa outou i roto i to outou huru taata, e tupu outou i te ite, e fatata’tu outou i te atuaraa, e i te hopearaa e nehenehe e roaa taua faateiteiraa ra ia outou. E titauraa rahi roa te reira. Aita rea taata e oaoa ra i te reira. Ua tapa‘otapa‘o-maitai-hia te mau purumu—te pûpû ra te tahi i te huru oraraa o te animala, area te tahi ra, te oraraa auhune ïa. Noa’tu râ i te reira, ta te Atua poieteraa rahi roa‘e- oia ho‘i, te taata- pinepine oia i te au i te peu a te animala.6

I muri iho i te horo‘araa i te ora, o te ti‘araa ïa ia faatere i taua ora ra ta te Atua horo‘araa faahiahia roa‘e i te taata nei… Ia faahereherehia te ti‘amâraa no te ma‘iti hau atu i te tahi atu tao‘a ta te fenua e nehenehe e horo‘a mai. Tei roto te reira i te varua o te taata. E horo‘araa hanahana… Ua fanauhia anei i roto i te vêvê rahi aore ra ua fatu anei i te mau tao‘a rarahi mai te fanau-raa-hia mai, tei te mau taata atoa teie nei horo‘araa tei hau atu i te faufaa i te mau horo‘araa atoa o te oraraa nei–oia te horo‘araa no te ti‘amâraa ; e ti‘araa fatuhia e te taata e o te ore roa e ti‘a ia tatarahia.7

Te faaite nei te mau parau i roto i te mau Papa‘iraa Mo‘a e, (1) e mea faufaa rahi roa te ti‘amâraa no te faaoraraa i te taata nei ; e (2) e nehenehe te ti‘amâraa e riro mai e raau faito e haavahia’i te mau ohipa a te taata nei, a te mau pŭpŭ, a te mau nunaa.

« E tena na, ia oaoa to outou aau, e e haamana‘o e, e mea tiamâ outou ia rave noa’tu i tei au i to outou hinaaro- ia rave i te e‘a o te pohe mure ore, e aore ra, i te e‘a o te ora mure ore » (2 Nephi 10:23).8

Na roto i te ti‘amâraa e tae mai te ti‘aauraa i te taata tata‘itahi ia rave faaoti i te « opuaraa mau o te oraraa nei. »

Tei ni‘a te ti‘aauraa i te taata tata‘itahi ia ma‘iti i te e‘a no te parau-ti‘a, no te haapa‘o-tamau-raa e te taviniraa i te taata tupu. Mai te mea e [ma‘iti] oia i te tahi ê atu e‘a, e e farerei i te manuiaore-raa, te ati e te pohe, o oia ana‘e ïa te ti‘a ia faahapahia. Mai ta te Peresideni [Brigham] Young i parau i te hoê taime :

« Mai te mea noa’tu e rave te taea‘e Brigham i te hoê e‘a hape e ia ti‘avaruhia oia i rapae au i te basileia o te ra‘i, aita’tu ïa e taata e ti‘a ia faahapahia maori râ o te taea‘e Brigham iho. O vau ana‘e te taata i te ra‘i, i te fenua nei, aore ra i hade, e nehenehe ia faahapahia. »

« E tano atoa te reira ia faaohipahia i ni‘a i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei. Ua riro te faaoraraa ei ohipa na te taata tata‘itahi. Ia tae ana‘e mai te faaoraraa ia‘u nei, e nehenehe ta‘u e pato‘i aore ra e farii i te reira. Na roto i te fariiraa i te reira, te farii nei ïa vau i te haapa‘oraa e te auraroraa i to’na Tumu i roto i te taato‘araa o to‘u nei oraraa, e ia ratou ta’na e ma‘iti no te haapii ia‘u ; ia pato‘i au i te reira, te pee nei ïa vau i te faaotiraa o to‘u nei iho hinaaro eiaha râ i te hinaaro o tei Poiete ia‘u » [Hi‘o Discourses of Brigham Young, maitihia e John A. Widtsoe (1954), 390].9

Na roto i te tia’mâraa e tae atoa mai te ti‘aauraa. Mai te mea e haamauruuruhia te hoê taata no te parau-ti‘a e e faautu‘ahia no te ohipa ino, te titau nei ïa te parau-ti‘a ia horo‘ahia’tu ia’na te mana no te raveraa i te ohipa ti‘amâ. E mea faufaa rahi roa te hoê iteraa i te mea maitai e te mea ino no te haereraa i mua o te taata nei. Mai te mea e faahepohia oia ia rave i te maitai i te mau taime atoa, aore ra e faahemahia tatou ia rave i te hara, eita ïa tatou e fana‘o i te hoê haamaitairaa no te ohipa matamua aore ra te faautu‘araa no te piti o te ohipa…

… Ua au te ti‘aauraa a te taata i to’na iho ti‘amâraa. E afa‘i mai te mau ohipa e au i te ture a te Atua e te mau ture a te natura i te popou, e te mau ohipa aore e afaro i te parau mau a te Atua, o te ati ïa. E ti‘aauraa na te taata eiha noa no te mau ohipa atoa, no te mau parau e te mau mana‘o faufaa ore atoa râ. Ua parau te Faaora :

« … e e haavahia te taata i te mau parau faufaa ore atoa ta ratou e parau ra ia tae i te mahana haavaraa » (Mataio 12:36).10

E ere te fenua, i roto i to’na hanahana e to’na ra unauna rahi, te hopea e te opuaraa no te poieteraa « ta‘u hanaha » ua parau maira te Fatu iho, « (o te) faatupuraa ïa i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei » (Mose 1:39). E e ti‘a i te taata, na roto i te faaohiparaa i te horo‘araa hanahana no te ti‘amâraa, ia ite i te faaueraa, ia ite i te titauraa ia tauturu i tei Poiete i te rave faaotiraa i teie nei opuaraa hanahana.

Te hopearaa mau o te oraraa e ere ïa te ora-noa-raa, e ere te faaoaoa-noa-raa, e ere te roo, e ere te tao‘a. Te opuaraa mau o te oraraa o te haamaitairaa ïa i te taata nei na roto i te tautooraa a te taata tata‘itahi, i raro a‘e i te arata‘iraa a te faaururaa a te Atua.11

Te vai nei te tahi mau mea, mea ohie tera ra, e mea faufaa rahi, ta te mau taata atoa e nehenehe e rave. Te hoê o teie nei mau mea, o te rave-papû-raa ïa te taata tata‘itahi i to’na iho faaoraraa. Te hoê haapiiraa faahiahia a teie nei Ekalesia maori râ, o te amoraa ïa te taata tata‘itahi i teie nei hopoi‘a, e ua riro te faaoraraa i te taata ei hoê tupuraa noa i te rahi… E ti‘a ia tatou ia imi i te puai e te maitai o te Atua no te faaururaa ia roaa te upootiaraa hopea.

Area râ, te rave-papû-raa i to’na iho faaoraraa, e ere ïa i te parahi-noa-raa ma te ohipa ore, na roto i te moemoearaa e te hinaaroraa ia hue mai te Atua na roto i te temeio i te mau haamaitairaa e rave rahi i ni‘a i to tatou nei turi. O te raveraa ïa i te mau mahana atoa, i te mau hora atoa, e te tahi taime poto ia titauhia, i te ohipa i taua iho taime ra, aore ra i te ohipa e vai ra, e no te tamau noa ma te oaoa i te raveraa i taua ohipa ra i roto i te mau matahiti atoa, ma te vaiiho i te hoê Metua parau-ti‘a e te maitai ia ninii i te hotu o taua mau ohipa ra i ni‘a ia outou iho aore ra i ni‘a ia vetahi ê mai te au i ta’na i faaoti.

Te haamana‘o nei au i te papa‘iraa mo‘a tei parau e, « I ora ho-‘i outou i te aroha mau i te faaroo ; e ere ho‘i ïa i to outou iho : e mea horo‘ahia mai ïa e te Atua » [A hi‘o Ephesia 2:8]. E parau mau roa ïa te reira, no te mea, na roto i to te taata raveraa i te tahuti i ni‘a ia’na, ua ore atoa ïa to’na mana no te faaora ia’na iho. Ia vaiihohia oia ia perehahu i roto i te hoê huru natura, e riro mai ïa oia, e ua riro mai oia ei « mea haapa‘o noa i ta te tino ra, i ta te faufau, e ta te demoni i to’na huru mau » [Alama 42:10]. Area râ na roto i to’na ra maitai, ua fâ mai te Fatu i te taata nei, horo-‘a’tura ia’na te Evanelia aore ra, te opuaraa mure ore na roto ho-‘i i te reira e ti‘a ai ia’na ia ti‘a i ni‘a a‘e i te mau mea o te tino e ia roaa ia’na te maitai roa i te pae varua.

E ti‘a râ ia’na ia ti‘a mai na roto i ta’na iho mau tautooraa e ia haere na roto i te faaroo e tia’i.12

E afa‘i mai te ma‘itiraa ia haapa‘o i te mau parau tumu o te evanelia i te popou, te hau e te faaoraraa.

Te haapa‘oraa i te parau, e aore ra i te ture a te Fatu, na te reira e tauturu i te taata ia roaa ia’na te popou e te faaoraraa. Ua parauhia ia tatou e, o ratou o te ore e rave i ta te Fatu e faaue, tei raro a‘e ïa ratou i te ture e te haavaraa. Oia ho‘i, i roto i te oraraa morare, te vai noa ra te ture no te haamauruururaa e no te faautu‘araa—haamauruururaa mai te au i te haapa‘oraa i te ture ; te faautu‘araa mai te au i te huru no te haapa‘o-ore-raa.13

Eita te hau o te Mesia e tae mai na roto i te maimiraa i te mau mea faufaa ore o te oraraa nei, eita atoa e tae mai maori râ e pihaa mai oia na roto mai i te aau o te taata tata‘itahi. Ua parau Iesu i Ta’na ra mau pĭpĭ : « E hau ta‘u e vaiiho ia outou nei, o to‘u nei hau ta‘u e ho atu no outou ; e ere mai ta to te ao nei horo‘a ta-‘u horo‘a ia outou. »[Ioane 14:27] E no reira ua horo‘a te Tamaiti a te Taata nei mai te taata e rave i to’na iho hinaaro e faufaa i ta-’na mau ra mau pĭpĭ e to te ao nei te « haamaitairaa matamua o te mau haamaitairaa a te taata nei ». O te hoê faufaa ai‘a i haamauhia i ni‘a i te haapa‘oraa i te mau parau tumu o te evanelia. Ua horo‘ahia te reira i te mau taata atoa. Aore roa taata e faaea hau noa ia’na iho aore ra e to’na ra Atua ia ore oia e haapa‘o i te mea ta’na i ite e e mea maitai o te ofati i te ture o te parau-ti‘a na roto anei i te auraa ia’na iho na roto i te haamaharaa i te hiaai o te hinaaro rahi, te hiaai o te tino, te raveraa i te mau faahemaraa aita e afaro ra i to’na iho mana‘o haava aore ra i roto i ta’na auraa e to’na mau taata tupu, ma te haavare i to ratou nei ti‘aturiraa ia’na. Eita te hau e tae mai i te taata e ofati i te ture, e tae mai te hau na roto i te haapa‘oraa i te ture, e teie ïa taua parau poro‘i ra ta Iesu e hinaaro ia tatou ia poro atu i rotopu i te taata nei.14

Ua horo‘a mai Iesu Mesia, te Faaora o te ao nei, ia tatou te rave‘a e nehenehe ai i te taata ia faarii i te popou e te hau mure ore i roto i te basileia o to’na ra Metua, e ti‘a râ i te taata ia rave faaoti i to’na iho ora na roto i te haapa‘oraa i te mau parau tumu e te mau oro‘a mure ore o te evanelia.15

E ti‘a ia tatou ei melo no te sotaiete ia mauruuru i te ti‘amâraa e ia faaitoito i te faaohipa i te reira ma te paari.

Ua riro te ti‘amâraa no te parau, te ti‘amaraa no te raveraa i te ohipa i roto i te mau otia e ore e haafifi i te ti‘amâraa o vetahi ê ei mau … horo‘araa no te ra‘i « faufaa rahi no te tura e te popou o te taata nei. »16

E riro te ti‘amâraa ei tautururaa anei aore ra ei ati rahi mai te au i to’na ra faaohiparaa… « Te ti‘amaraa o te hoê ïa vahi no te oraraa teitei a‘e… Eaha te ti‘amâraa ?—o te faaturaraa ïa… E ti‘a i te taata nei ia aravihi i te faaohiparaa i te ti‘amâraa e ia vai parau-ti‘a no te [ti‘amâraa], aita ana‘e, e mea fifi roa ïa te oraraa i roto i te sotaiete. »17

Te ti‘amâraa mau i roto i te mau taata o te fana‘oraa ïa i te mau ti‘araa atoa o te tauturu i te taata ia roaa te hau e te oaoa, eiaha râ te faaohiparaa i taua huru haamaitairaa ra e haafifi i taua haamaitairaa ra i roto ia vetahi ê. E ere te oreraa e rave i te mea ta te hoê taata i au i te rave, o te raveraa râ i te mea e ti‘a i te hoê taata ia rave. O te ti‘araa o te taata tata‘itahi te faatere i to ratou iho taime e te mau ohipa e au i te maitai e te parau-ti‘a e to ratou taata tupu e mai te au i te mau ture o te Atua… O te ti‘amaraa no te ma‘iti, te hoê horo‘araa no te ra‘i mai, te hoê viretu faufaa mau i roto i te hoê sotaiete hau.18

I teie nei mau mahana papû ore e te hau ore, te hopoi‘a e te ohipa faufaa rahi mau a te feia e here nei i te ti‘amâraa o te parururaa ïa e te pororaa i te ti‘amâraa o te taata tata‘itahi, to’na auraa e te Atuaraa, e… te titauraa no te haapa‘oraa i te mau parau tumu o te evanelia a Iesu Mesia—na roto ana‘e i te reira e ite ai te taata i te hau e te popou.19

Mai te mea e hinaaro tatou ia haamaitai atu â i te ao nei, e faatupu ïa tatou i te hoê haamauruururaa anaanatae no te… ti-‘amaraa.20

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e no te Aparauraa

  • No te aha te Atua i horo‘a mai ai ia tatou te ti’mâraa ? (A hi‘o i te mau api 245-47). No te aha Satane i hinaaro ai i te faaere ia tatou i to tatou nei ti‘amâraa ? (A hi‘o i te mau api 246-47.)

  • Eaha te mau rave‘a e tamau noa ai Satane i te tamata i te faahuru ê i to tatou nei ti‘amâraa ? Nahea ta tatou e nehenehe e pato‘i atu i taua mau tamataraa ra ?

  • Eaha te arata‘iraa ta te Fatu i faaineine no te tauturu ia tatou ia faaohipa i to tatou nei ti‘amâraa na roto i te parau-ti‘a ? Eaha te a‘oraa e nehenehe ta outou e horo‘a i te tahi taata o te fifi nei i te ite i te mea maitai e te mea ino ?

  • Eaha te mau rave‘a e nehenehe ta te mau metua e haapii e e faaineine i ta ratou mau tamarii e tae noa’tu ua nava’i to ratou paari no te raveraa i te faaotiraa no ratou iho ? Nahea ta tatou e nehenehe ia faatura i te ti‘amâraa o te mau melo o te utuafare e ia tauturu ia ratou i taua iho ra taime ia rave i te mau faaotiraa tano ? Nahea ta tatou e nehenehe e tauturu i te mau melo no te utuafare ia haroaroa i te mau hopearaa o ta ratou mau faaotiraa ?

  • Ua haapii te Peresideni McKay e te opuaraa o te oraraa o te « haamaitairaa ïa i te taata na roto i te tautooraa o te taata tata‘itahi i raro a‘e i te arata‘iraa o te faaururaa a te Atua » (Api 250). Nahea ta te ti‘amâraa e nehenehe e tauturu ia tatou ia rave faaoti i teie nei opuaraa a te Atua ? (A hi‘o i te mau api 250-51). Eaha ta tatou mau hopoi‘a tata‘itahi i te faaohiparaa i to tatou nei ti‘amâraa ? (A hi‘o i te mau api 250-51.)

  • Eaha te tuatiraa i rotopu i te ti‘amâraa o te taata hoê e te Taraehara o Iesu Mesia ?

  • Nahea ta tatou faaohipa-ti‘a-raa i te ti‘amâraa e faati‘amâ ai ia tatou ?

  • Nahea ta tatou ia tauturu i te parururaa i te ti’mâraa e i te faaitoitoraa i te faaohiparaa ma te paari i te mau ti‘amâraa o te taata tata‘itahi ? (A hi‘o i te mau api 251-52.)

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Iotua 24:15 ; 2 Nephi 2:14-16, 26-28 ; Alama 5:40-42 ; Helamana 14:30-31 ; PH&PF 58:26-28 ; 130:20-21 ; Aberahama 3:24-28

Te mau Nota

  1. I roto Conference Report, eperera 1967, 134-35.

  2. I roto Conference Report, eperera 1917, 46-47 ; ua tauihia te paratarafa.

  3. I roto Conference Report, eperera 1950, 32.

  4. I roto Conference Report, atopa 1965, 7.

  5. I roto Conference Report, eperera 1950, 34-35.

  6. I roto Conference Report, atopa 1969, 6-7.

  7. I roto Conference Report, eperera 1950, 32.

  8. I roto Conference Report, eperera 1940, 116.

  9. I roto Conference Report, eperera 1938, 18.

  10. I roto Conference Report, eperera 1950, 33.

  11. I roto Conference Report, atopa 1963, 7.

  12. I roto Conference Report, eperera 1938, 17-18 ; ua tauihia te paratarafa.

  13. I roto Conference Report, atopa 1951, 6.

  14. I roto Conference Report, atopa 1938, 133.

  15. Gospel Ideals (1953), 8.

  16. Pathways to Happiness, haaputuhia mai e Llewelyn R. McKay (1957), 166.

  17. I roto Conference Report, eperera 1937, 29 ; ua tauihia te paratarafa.

  18. True to the Faith : From the Sermons and Writings of David O. McKay, haaputuhia mai e Llewelyn R. McKay ( 1966), 139.

  19. I roto Conference Report, eperera 1950, 37.

  20. I roto Conference Report, atopa 1940, 104.

Hōho’a
Jesus Christ

No te mea ua horo’a mai te Metua i te Ao ra i te horoa no te ti’amâraa ia tatou, e nehenehe tatou e maiti i te pee ia Iesu Mesia.

Hōho’a
Jesus second coming

« E afa‘i mai te mau ohipa e au i te ture a te Atua e te mau ture a te natura i te popou, e te mau ohipa aore e afaro i te parau mau a te Atua, o te ati ïa. »