Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 21: Te mau Parau Tumu Matamua e te mau Oro‘a Matamua o te Evanelia


Pene 21

Te mau Parau Tumu Matamua e te mau Oro‘a Matamua o te Evanelia

Ua ite au e e mea hanahana te evanelia e ua hinaaro to te ao nei i te reira.1

Omuaraa

E taata mărû e te faatura te Peresideni David O. McKay i te mau taime atoa i te feia no te tahi atu mau faaroo, e ua haapopou oia i te ohipa maitai a te mau ekalesia atoa. Area râ, ua vai paari oia i roto i to’na iteraa papû no te îraa o te evanelia tei itehia i roto ana‘e i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. No te haapiiraa i te faufaa rahi ia haapa‘o i te mau parau tumu e te mau oro‘a o te evanelia tei faaho‘ihia mai, ua faaau oia i te parau no te meloraa i roto i te Ekalesia i te parau no te feia ai‘a i roto i te hoê basileia rahi :

« Te vai nei i roto i te mau ekalesia e te mau faaroo atoa te tahi maitai o te arata‘i ti‘a’tu i te basileia o to tatou Metua ; no te riroraa râ ei taata ai‘a no taua basileia ra e ti‘a i te taata tata‘itahi ia haapa‘o i te mau titauraa i faaotihia e te Arii. Oia mau, te vai nei hoê ana‘e e‘a e nehenehe ai e roaa te tomoraa i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia, e o te e‘a ïa i tapa‘ohia e Iesu Mesia, te Fatu. O vau te e‘a, e te parau mau, e te ora, aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia‘u » (Ioane 14:6).

« E mea maramarama roa te mau rave‘a e noaa ai te parau ti‘araa taata ai‘a i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia, e mea maramarama mau, area râ, e mea maere roa ia ite i te rahiraa taata, e mau taata maramarama ho‘i e te ite ia hi‘ohia’tu, … o te feruri nei e, e nehenehe ta ratou e tomo na roto i te tahi atu mau rave‘a huru rau. »

« Tei te hoê noa taata te ti‘araa no te faataa mai i te rave‘a no te faaoraraa i te taata nei. E mea papû roa e aita oia i parau faufaa ore noa a parau mai oia i te mea i titauhia no te riroraa ei taata ai‘a i roto i to’na ra basileia. »

A hi‘o i te maramarama o ta’na ra mau parau : « Ia ore te taata ia fanau faahou ra, e ore oia e ite i te basileia o te Atua ra » [Ioane 3:3]. Ei tatararaa no teie nei parau huru mo‘emo‘e no Nicodemo, ua parau atu te Fatu :

« Ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra » [Ioane 3:5 ; tei papa‘i faaopahia ra, e mea apitihia’tu ïa.]

« Ua ite ihoa Petero, te Faatere o te mau Aposetolo, i te auraa o teie nei titauraa mai te hoê rave‘a faufaa rahi ia roaa eiaha noa te parau no te taata ai‘a i roto i te Ekalesia no te faaoraraa atoa râ i roto i te basileia o te Atua, no te mea, i te taime a piihua ai te naho‘a taata ma te aau putapû e, ‘E te mau taea‘e nei, eaha matou nei ? » [Te Ohipa 2:37] ua pahono atura oia ia ratou na ô atura :

« E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te i‘oa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horo‘ahia mai ïa te Varua Maitai ia outou » (Te Ohipa 2:38). E no reira i horo‘ahia mai ai na titauraa e maha, na parau tumu e na oro‘a faufaa rahi e maha, e e mea faufaa rahi te haapa‘oraa i te reira no te riroraa ei taata ai‘a i roto i te Ekalesia a te Mesia : [oia ho‘i] te faaroo, te tatarahapa, te bapetizoraa, e te fariiraa i te Varua Maitai…

« E rave rahi purumu i faaitehia e tae atu ai i te basileia o te Atua, hoê ana‘e râ uputa no te tomo i roto e ia riro ei taata ai‘a no taua basileia ra. Ua faataa maramarama mai te Mesia i te reira a parahi ai oia i rotopu i te taata nei ; e ua heheu faahou mai oia i te reira na roto i te peropheta Iosepha Semita. E mea ohie te e‘a e e mea ohie ia ite i te reira, e mea hanahana e e mea mure ore. »

« E rave rahi purumu … e arata‘i ti‘atu i te feia haavare ore i te ekalesia ra e i te basileia o te Atua ra, e ti‘a râ i te feia e fana‘o i te mau rave‘a e te mau haamaitairaa no te riroraa ei taata ai‘a i roto i te basileia, ia haapa‘o i te mau parau tumu e te mau oro‘a o te evanelia a Iesu Mesia. »2

Te mau Haapiiraa a David O. McKay

Te faaroo ia Iesua Mesia o te parau tumu ïa a te Ekalesia tei hau atu i te faufaa

Te hoê faaroo aueue ore i te Mesia o te hinaaro hau atu ïa i te faufaa rahi i roto i te ao nei i teie nei mahana.3

Eaha te auraa o te parau ‘ia tape‘a i te faaroo’ ? Te auraa matamua, o to tatou ïa fariiraa ia Iesu Mesia, eiaha mai te hoê noa orometua haapii tuiroo, mai te hoê arata‘i puai, mai te Faaora râ, te Taraehara o te ao nei… O oia o te tape‘a i te faaroo e farii ïa oia ia Iesu Mesia mai te Tamaiti a te Atua, te Taraehara o te ao nei. Ua hinaaro vau e ia tape‘a te mau taata atoa i taua faaroo ra. Te mana‘o nei au e, e mea faufaa rahi roa te reira no te oaoa o te taata nei, faufaa rahi roa no te hau o to’na feruriraa. Te mana‘o nei au e o te parau haapiiraa tumu ïa a te Ekalesia a Iesu Mesia.4

Na taua huru faaroo ra i turu i na Aposetolo hoê ahuru ma hoê e na pĭpĭ e hitu ahuru a‘e tei farerei atu i te Mesia i muri a‘e i te ti‘a-faahou-raa. Aita roa’tu e feaaraa i roto i to ratou mau feruriraa no ni‘a i to’na huru taata. E mau taata ite mata ratou no taua ti‘afaahouraa. Ua ite ratou no te mea ua ite to ratou iho mata, ua faaroo to ratou iho taria, ua fâfâ to ratou iho mau rima i te tino o te Taraehara tei ti‘a mai.

Na taua faaroo aueue ore ra i faahaere mai i teie nei orama hanahana i horo‘ahia i te peropheta Iosepha Semita ra :

« E i teie nei, i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horo‘ahia no’na ra, o teie ho‘i te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra ; Oia ho‘i te ora nei oia ! »

« No te mea ua ite mata’tura maua ia’na, i te pae atau ho‘i no te Atua ; e ua faaroo maua i te re‘o i te faaiteraa mai e o oia ana‘e te Fanau Tahi ra no te Metua—

« Na’na, e na roto ia’na, e no’na ho‘i, te mau ao e hamanihia nei e i hamanihia na ho‘i, e te mau taata ho‘i no reira e mau tamaiti e e mau tamahine fanau ho‘i ratou no te Atua ra » (PH&PF 76:22-24).

Te feia e iteraa papû to ratou i roto i to ratou aau mai teie te huru, te farii nei ratou ia’na mai « Te e‘a, te Parau mau, e te Ora », mai te hoê arata‘i papû i roto i teie nei ao fifi.5

Te faaroo i te Evanelia o te taahiraa matamua ïa no te iteraa mau, e arata‘i ti‘a’tu na roto i te tusia, te paari e te popou.6

Eita ihoa ïa te faaroo i te Atua e nehenehe e ore e riro ei faaroo no te taata hoê. No outou iho e tia’i ; no‘u iho e ti‘ai ; e, ia maitai te reira, ia pihaa mai ïa na roto mai i te feruriraa e te aau.7

Te mea ta tatou e hinaaro nei i teie nei mahana o te faaroo ïa i te Mesia ora, tei hau i te hoê noa mana‘o, o te hoê râ puai e tura‘i ia tatou i te rave i te ohipa - te hoê faaroo o te tuu te fâ i roto i te oraraa e te itoito i roto i te aau. Ua hinaaro tatou i te evanelia ohipa.8

Aita te Ekalesia e faarii i te haapiiraa e te hoê ti‘aturiraa parau vaha noa ia Iesu Mesia o tera noa ïa te mea titauhia no te faaoraraa. E parau paha te hoê taata e te ti‘aturi nei oia e mai te mea aita oia e rave noa‘e i te tahi ohipa no te faariro i taua ti‘aturiraa aore ra taua faaroo ra ei hoê puai o te tura‘i i te rave i te ohipa, i te rave faaoti, i te tura‘i i te aau ia tupu, ua faufaa ore ïa ta’na ti‘aturiraa i te Mesia. « E rave faaoti hua i to outou ora » o te hoê ïa a‘oraa ia faaite na roto i te ohipa, na roto i te tutavaraa e te haapa‘oraa ferurihia no te vairaa mau o te faaroo.9

E faatupu te Tatarahapa i te hoê tauiraa o te oraraa, o te feruriraa e o te ohipa.

E ere i te mea ti‘a ia mana‘o e, e nehenehe ta te hoê taata e uiui no ni‘a i te faufaa rahi o te tatarahapa. E heheu mai te mau parau tumu atoa o te evanelia ia tuatapapahia ana‘e ratou i te hoê auraa maitai e te parau mau hanahana. E au ra tei roto i te mau parau tumu atoa te mau mea atoa, e arata‘i anei aore ra e tu‘ati anei i te tahi atu mau parau tumu. E no reira, e au ra tei roto i te faaroo i te hoê taata maitai roa, o te faauru ra i te taata ia ora parau-ti‘a, te tatarahapa.10

Te parau poro‘i o [te Ekalesia] o te tautururaa ïa i te taata nei ia ite i to ratou ra mau paruparu e ia tauturu i te taata ia upootia i ni‘a i taua mau hara ra e taua mau paruparu ra. Aita to tatou e taime no te tuatapapa eaha te hara, area râ ua horo‘a mai te metua vahine o John Wesley [E taata tuiroo o John Wesley no te ite i te parau na te Atua] i te parauraa a te taata i teie nei parau :

« E haava anei outou i te ti‘a-au-raa aore ra te ti‘a-ore-raa o te faaoaoaraa ? A rave i teie nei faatureraa : A papa‘i i teie nei—te mea atoa o te haaparuparu i to oe nei feruriraa, o te tu’ino i te mărû o to outou nei mana‘o haava, o te haapouri i to outou ite no te Atua, o te tatara i to outou hiaai no te mau mea no te varua, o te faarahi i te mana o te tino i ni‘a i te feruriraa, e hara ïa taua mea ra no outou, noa’tu te huru hara ore e vai nei i roto ia’na. »

Te parau poro‘i a te mau [misionare] e haere ra na te mau vahi atoa o te ao nei, te parau poro‘i a te Ekalesia i to te ao atoa nei o teie ïa : A tatarahapa i te mau mea e faatupu i te huru teitei o te mau hiaai o te tino i ni‘a a‘e i to tatou here no te mau mea o te varua. No reira ratou e ti‘aoro ai i te parau tatarahapa ! Eaha te auraa no te parau tatarahapa ? Te hoê tauiraa, te hoê tauiraa o te mana‘o, te hoê tauiraa o te ohipa. Mai te mea ua riri outou e ua au ore outou, a taui taua au ore ra e te riri ei here e te haapa‘oraa. Mai te mea ua taviri outou i te hoê taea‘e, ia ta‘iri to outou nei mana‘o haava ia outou e a taui i te reira, e a ani ia’na ia faaore mai i ta oe hapa, e eiaha roa e rave faahou. Na roto i to outou tauiraa i to outou nei oraraa i teie nei mau mea i vai na i te faito animala, te tatarahapa nei ïa outou i ta outou mau hara. Mai te mea te parau ino nei outou i te Atuaraa, eiaha roa e na reira faahou ! A haamori ia’na eiaha râ e parau ino i to’na ra i‘oa ! E ia tae mai taua mana‘o taui ra i to outou nei varua, e hinaaro outou ia fanau faahou, ia rave i te hoê oraraa apî…

Teie nei tauiraa o te oraraa, teie nei tatarahaparaa, o te mea ïa ta to te ao nei e hinaaro ra. O te hoê ïa tauiraa o te aau. E ti‘a i te taata nei ia taui i to ratou huru feruriraa ! Ia taui i ta ratou huru mana‘oraa ! E ti‘a ia ratou ia haapii i te here, eiaha râ i te au ore e te aroraa e te taahiraa te tahi i te tahi !11

Te tatarahapa o te fariu-ê-raa’tu ïa i te mea haehaa e te tutavaraa no te mea teitei a‘e. Ei parau tumu no te faaora, tei roto ia’na eiaha te hoê noa hinaaro no te mea maitai a‘e, te oto atoa râ—eiaha te oto noa- te oto mau râ no to’na viiviiraa e te mau mea hara, e te ino aore ra tei faahapahia.

E ere i te mea pinepine no te mau taata ia oto no te mau hape i ravehia, no te mau ohipa maamaa e te mau hara i ravehia, no te oreraa râ e fariu ê atu i taua mau paruparu ra e taua mau ino ra. E oto paha ratou ; area râ « te otoraa, » ua parauhia ia tatou e, « no te hoê taime poto noa, e aita paha e tauiraa i te huru aore ra i te peu. » Te tatarahapa ra, « o te oto-atoa-raa ïa no te hara, ma te faahaparaa ia’na iho, e te fariu-ê-roa-raa i te hara. » No reira, ua hau atu ïa te reira i te oto noa ; « e titau te reira i te hoê tauiraa o te natura e au i to te ra‘i ra. »12

E arata‘i ti‘a’tu te faaroo mau e te tatarahapa i te bapetizoraa.

Ia ti‘a ana‘e te hoê taata e farii ra i te bapetizoraa i te hiti o te pape, hou a tanuhia’i oia e te Mesia i roto i te bapetizoraa, tei ia’na ra ïa te hoê faaroo mau e, ua faati‘ahia te Ekalesia a Iesu Mesia i ni‘a i te fenua nei, e ua riro teie nei faanahonahoraa te faanahonahoraa maitai roa‘e i te ao nei i teie nei mahana no te faatupuraa i te oraraa varua, ia noaa te tupuraa o te oraraa varua mau, no te faaoraraa i te varua.

Te tapiti nei au i te parau e tei roto ia’na teie nei faaroo mau ; e na roto i te reira, ua vai mai te hoê tatarahapa mau e ua afa‘i taua tatarahapa ra i te hoê hinaaro ia faaru‘e i te mau mea atoa i roto i te oraraa tahito tei ore i tu‘ati i te mau haapiiraa a te evanelia aore ra a te Ekalesia. Ua tatarahapa mau ihoa oia i to’na oraraa tahito, e te mau hara, mai te mea ua tu‘atihia ratou i te oraraa tahito. Te tia’i nei oia i te taime e fanau-faahou-hia oia i roto i te basileia o te Atua. Ua fatata oia i te haere atu na roto i te oro‘a o te bapetizoraa, e hoho‘a no te tanuraa i to’na oraraa tahito, e te mau hape atoa, te mau paruparu, te mau ino, te mau hara tei apee na i taua oraraa tahito ra. E tanuhia oia na roto i te bapetizoraa, e mai te Mesia i faati‘ahia e te mana e te hanahana o te Metua i te poheraa ra, ia haapa‘o atoa oia i te haere‘a e au i te ora apî, te hoê melo o te Ekalesia a te Atua, te hoê tamarii a te Atua, te hoê taata ai‘a i roto i te basileia a te Mesia. Na roto i te bapetizoraa ua fanau-faahou-hia oia e ua riro oia ei farii tiamâ no te Varua Maitai. Ua ti‘a apî mai to’na ra tino, e ua tuuhia’tu te Varua Maitai i ni‘a ia’na ; ua faarirohia oia ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia, I reira to tatou paatoa ti‘araa i te hoê taime. O tera to tatou mau mana‘o, to tatou nei faaroo, to tatou nei ti‘aturiraa.13

Ua parau atu Iesu ia NiKodemo : « Ia ore te taata e fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra » (Ioane 3:5).

Ua papa‘i Paulo e o Petero i te mau melo no te Ekalesia, « E tamarii ana‘e ho‘i outou na te Atua i te faaroo ia Iesu Mesia ra. O to outou atoa ho‘i i bapetizohia i roto i te Mesia ra, ua ahu ïa i ta te Mesia ra » (Galatia 3:26). « E o tei au i te reira ra, o te bapetizo ïa, e ora‘i tatou atoa i teie nei… i te ti‘afaahouraa o Iesu Mesia ra » (1 Petero 3:21)

I roto i teie na hi‘oaa e toru, ua faataa papû tatou i na tuhaa e toru no te tumu o te oro‘a o te bapetizoraa, [oia ho‘i] :

  1. Te hoê oro‘a tei haamauhia e te Atua iho e tei apitihia’tu i te parau tumu mure ore o te parau-ti‘a, no reira te haapa‘oraa i te ture i haamauhia’i no te faaoraraa i te taata nei.

  2. Te hoê oro‘a omuaraa—te uputa e arata‘i ti‘atu i te meloraa i roto i te nana a te Mesia.

  3. Te hoê taipe nehenehe e te hanahana no te faahoho‘araa i te tanuraa i te taata tahito e ta’na atoa mau paruparu e ta’na atoa mau viivii, e te haere‘a e au i te ora apî.

Te oro‘a no te bapetizoraa o te hoê ïa ture a te Atua, e na te haapa‘oraa i te reira, ma te haavare ore, na roto i te viivii ore, e te ohieraa, e afa‘i mai i te haamaitairaa i fafauhia no te Tamahanahana, te hoê arata‘i no te ra‘i mai… Noa’tu e faaooo paha te taata, e tahitohito e e feaa i to’na mana, e vai noa te bapetizoraa noa’tu to’na huru ohie, eiaha ei taipe matau-noa-hia tei hau atu i te nehenehe, te hoê atoa râ o te mau ture hau atu i te maitai no te faaoraraa i te taata nei.14

Ia tauturu mai te Atua ia tatou paatoa ia poro i to te ao nei te titauraa no te tatarahapa, te faufaa rahi no te bapetizoraa, a tahi no te faati‘a i te mau parau-ti atoa, a piti no te tomoraa’tu i roto i te basileia o te Atua, te uputa e tomo atu i roto i ta’na Ekalesia, e te toru, te tanuraa i to tatou nei oraraa tahito e ia arata‘ihia e to’na ra varua mo‘a.15

I muri a‘e i to tatou faaohipa-mau-raa i te faaroo, to tatou tatarahaparaa e to tatou bapetizo-raa-hia, e farii ïa tatou i te horo‘a o te Varua Maitai.

O te feia ana‘e o te ti‘aturi mau ia Iesu Mesia ei Taraehara no te Ao nei e o te tatarahapa i ta ratou ra mau hara te farii i te Varua Maitai. O ratou tei bapetizohia ma te faaroo e te tatarahapa ore e feia faahua ana‘e ïa ratou.16

Ua matara te e‘a no te aparauraa e ua ineine te Fatu ia arata‘i, e e arata‘i ihoa oia i to’na nunaa… Te faaiteraa a te Varua Maitai o te hoê ïa haamaitairaa taa ê. Mai te faatanoraa i te haruharuraa o te afata ratio e te faarooraa i te hoê reo i te tahi atu pae o te ao nei. Te taata o te ore e ti‘a i roto i taua vahi haapurororaa ra eita ïa ratou e nehenehe e faaroo i te reira, e faaroo râ tatou, e ua ti‘a ia tatou ia farii i taua reo ra e ta’na arata‘iraa. E tae mai oia ia tatou mai te mea e rave tatou i ta tatou nei tuhaa ohipa.17

Ia tauturu mai te Atua ia tatou paatoa ia tape‘a-ateate-hia to tatou mau mana‘o haava, ia maitai noa to tatou mau huru taata, ia pahono atu i te mau parau rii rii o te Varua Mo‘a, e te vai mau nei oia, mai te mea e horo‘a tatou i to tatou mau taria varua e e faaroo atu i te reira.18

Te faaite papû atu nei au ia outou e mea mau te faaururaa a te ra‘i. Te mau tane e te mau vahine o te haapa‘o i te mau ture no te oraraa e no te faaoraraa, o te tatarahapa mau i ta ratou ra mau hara, e o te tutava mau i te ora mai te au i te mau parau tumu o te evanelia, e arata‘ihia ïa ratou e te Varua Maitai, e e faaitehia ia ratou te mau mea e tae mai. Te faaite papû nei au e tei teie nei Ekalesia taua arata‘iraa ra e ua vai noa mai mai te taime i haamauhia’i te Ekalesia e te peropheta Iosepha Semita.19

Ua haapii te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te parau mau e ua faaho‘ihia mai te Evanelia mure ore. E eaha ta teie iteraa i afa‘i mai no ratou ? Ua afa‘i mai oia i te feia atoa tei haapa‘o mau e ma te parau-ti‘a i te mau parau tumu no te tatarahapa e no te bapetizoraa te horo‘araa o te Varua Maitai, tei haamaramarama mai i to ratou feruriraa, tei haapapû mai i to outou mau iteraa, e te horo‘a nei ia ratou i te hoê iteraa no te Mesia.

Te vai nei to te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei te hoê arata‘i, te hoê tauturu, te hoê rave‘a no te tauturu ia ratou ia roaa te parau mau, i roto i to ratou hinaaro ia ite eaha râ ta ratou ohipa, o ta to te ao nei e ere nei. E e mea titau-roa-hia teie nei arata‘i ; eita e nehenehe i te taata ia ite i te parau mau ; eita e nehenehe ia’na ia ite i te Atua na roto noa i te feruriraa. Ua parauhia e aore roa e nehenehe i te hoê taata ia maimi i te Atua na roto i te hoê matini hi‘opoa i te mau mea ha’iha’i roa. E ere te feruriraa te hoê arata‘i rava’i no te maimiraa i te parau mau. Te vai nei te tahi arata‘i hau atu i te teitei e te papû i te feruriraa…

[Te faaroo o] taua ïa parau tumu e huti nei i to tatou nei varua ia aparau i te Varua Teitei a‘e o te faaite faahou mai ia tatou i te mau parau atoa, o te faaite mai ia tatou i te mau mea e tae mai, e te haapii mai nei ia tatou i te mau mea atoa. E hopoi‘a na te Feia Mo‘a o te ite i te parau ia roaa mai taua Varua ra.20

Te mau Mana‘o Tauturu no te sHaapiiraa e no te Aparauraa

  • Eaha te faaroo ia Iesu Mesia ? (A hi‘o i te mau api 236-40.) No te aha te faaroo ia Iesu Mesia i riro ai ei parau tumu niu o te evanelia ? (A hi‘o i te mau api 235-41) Eaha te mea e ti‘a ia tatou ia rave no te faatupu e no te haapuai i to tatou faaroo ia’na ?

  • Eaha te mau rave‘a e nehenehe ai ta tatou e faaohipa i to tatou nei faaroo ia Iesu Mesia ? Nahea to outou haamaitai-raa-hia a faaohipa ai outou i taua huru faaroo ia Iesu Mesia ra ?

  • No te eaha te faaroo mau ia Iesu Mesia e arata‘i ti‘a’tu ai i te tatarahapa ? Na te aha te tatarahapa i hau atu ai i te faaea-noaraa i te rave i te tahi peu ? (A hi‘o i te mau api 235-36.) Eaha te mea e ti‘a ia tatou ia rave no te tatarahapa hope roa i ta tatou mau hara ? Eaha te mau fifi ia ore tatou e tatarahapa ?

  • Eaha te taipe o te oro‘a no te bapetizoraa ? (A hi‘o i te mau api 237-39.) Eaha te fafauraa aore ra te parau faaau ta tatou e rave i te taime no te bapetizoraa ? Eaha ta te Fatu e fafau mai ? Nahea tatou e nehenehe ai e haamana‘o i ta tatou nei fafauraa no te bapetizoraa e e tamau noa i te oaoa i te mau haamaitairaa i apitihia’tu ?

  • Eaha te misioni a te Varua Maitai ? (A hi‘o i te mau api 234-240.) Eaha tei titauhia ia tatou no te faatano atu ia tatou i te mau parau rii rii a te Varua Maitai ? (A hi‘o i te mau api 239.) No te aha te fariiraa i te horo‘araa o te Varua Maitai e mea titauhia no te ho‘iraa’tu i to tatou Metua i te ao ra ?

  • Nahea ta tatou e ite ai e, te arata‘ihia ra tatou e te Varua Maitai ? Eaha te mau ohipa ta outou i ite a arata‘ihia’i outou e te faaururaa a te Varua Maitai ?

Te mau papa‘iraa Mo‘a : Ioane 14:26 ; Iakobo 2:14-20 ; 2 Nephi 2:21 ; 32:5 ; Mosia 18:8-10 ; Alama 32:21 ; Moroni 10:5 ; PH&PF 11:13-14 ; 58:43 ; 121:26

Te mau Nota

  1. Gospel Ideals (1953), 329.

  2. Gospel Ideals, 117-18.

  3. I roto Conference Report, eperera 1966, 58.

  4. I roto Conference Report, atopa 1928, 36-37.

  5. Gospel Ideals, 42.

  6. Ancient Apostles (1918), 258.

  7. Gospel Ideals, 11.

  8. I roto Conference Report, eperera 1968, 144-45.

  9. I roto Conference Report, eperera 1938, 17.

  10. Gospel Ideals, 12.

  11. Gospel Ideals, 327-28.

  12. Gospel Ideals, 13.

  13. I roto Conference Report, eperera 1960, 26-27 ; ua tauihia te paratarafa.

  14. Gospel Ideals, 16-17.

  15. Gospel Ideals, 329.

  16. Ancient Apostles, 92.

  17. Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, haaputuhia mai e Clare Middlemiss, nene‘iraa hi‘opo‘a-faahou-hia (1976), 128 ; ua tauihia te paratarafa.

  18. I roto Conference Report, eperera 1963, 95.

  19. I roto Conference Report, atopa 1929, 15.

  20. I roto Conference Report, atopa 1906, 112-13 ; ua tauihia te paratarafa.

Hōho’a
sister

« Te tatarahapa o te fariu-ê-raa’tu ïa i te mea haehaa e te tutavaraa no te mea teitei a‘e. »