2009
Te u Manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi
Tīsema 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

Te u Manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi

“He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí” (Siope 19:25).

ʻI he taimi ne moʻui ai ʻa Sīsū he māmaní, naʻá Ne ʻalu holo ʻo fai lelei.

Ne ʻikai ha angahala ʻa Sīsū, ka naʻá ne mamahi pea pekia koeʻuhí ko e angahala ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Hili ha ʻaho ʻe tolu naʻá Ne toetuʻu. Ne ʻomi ʻe Sīsū ʻa e Fakaleleí ʻo fakafou ʻi Heʻene mamahí, pekiá mo ʻEne Toetuʻú.

ʻI hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití he Sāpate taki taha he lotú, ʻoku totonu ke ke manatuʻi ʻa e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea pehē ki he palōmesi naʻá ke fai ki he Tamai Hēvaní ʻi he taimi naʻá ke papitaiso aí. Ko e taimi sākalamēnití ko ha taimi ia ke ke fakakaukau ai ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní ʻiate koé. Ko ha taimi ia ke fakatomala mo fakakaukau ai fekauʻaki mo e meʻa te ke lava ʻo ke hoko ai kiate Kinauá.

ʻI hoʻo hivaʻi ʻa e ngaahi himi sākalamēnití, fakafanongo ki he ngaahi leá. Fakafanongo fakalelei ki hono tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke akó mo ia ʻokú ke ongoʻí.

ʻEkitivitií

Toʻo ʻa e peesi K12 mei he makasiní, pea fakapipiki ia ʻi ha pepa fefeka ange. Pelu ʻa e kiʻi tohi sākalamēnití ʻi he laine motumotú. ʻI hoʻo hivaʻi ʻa e ngaahi himi sākalamēnití ʻi he lotú, fakafanongo ki he meʻa ʻoku talamai ʻe he ngaahi leá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo aʻu ko ia ki ʻapi he uike taki taha, hiki ʻi hoʻo kiʻi tohí ha meʻa ʻe taha naʻá ke ako mei he himí fekauʻaki mo Sīsū.

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. ʻOku ou manatuʻi ʻa Sīsū ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ʻa e sākalamēnití. Fakamatalaʻi ʻa e talanoa ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí mei he Mātiu 26:17–30. Lau fakataha ʻa e Luke 22:19, pea ʻai ke angimui atu ʻa e fānaú ʻi hono lau ʻa e ngaahi foʻi lea “Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au.” Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he sākalamēnití ha faingamālie ke tau manatu ai ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. Fakaʻaliʻali ange ha ngaahi tulei sākalamēniti. Tokoni ke mahino ki he fānaú ʻoku fakamanatu mai ʻe he maá kiate kitautolu ʻa e sino ʻo Sīsuú pea ʻoku fakamanatu mai ʻe he vaí ʻa Hono taʻataʻá. Hiki ʻi he palakipoé ʻa e: “Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke manatu ai kia Sīsū ʻi hoʻo maʻu ʻa e sākalāmenití?” Hiki e ngaahi talí he palakipoé. (Hangē ko ʻení: lau ha potufolofola fekauʻaki mo Sīsū, fakafanongo ki hono tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, fakakaukau ki he Fakalelei ʻa Sīsuú.) Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau fai ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻú ʻi he sākalamēniti hokó.

  2. ʻOku tokoni ʻeku manatu kia Sīsuú ke u fili ʻa e totonú. Kimuʻa iá, kofukofuʻi ʻa e Ngaahi fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 240 (Sīsū ko e Kalaisí) ke hangē ha meʻaʻofa Kilisimasí. Talaange ki he fānaú ʻoku ʻi loto ha meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga tahá. ʻAi ke fai atu ʻe he fānaú ha ngaahi fehuʻi ʻoku tali ʻio pe ʻikai ke nau mateʻi pe ko e hā. Tuku ke haʻu ʻa e tokotaha naʻá ne mateʻi ʻo tonú ʻo vete ʻa e kofukofú. Fakapipiki ʻa e fakatātā ʻo Sīsuú ʻi he palakipoé. Kimuʻa iá, fakapipiki holo ʻi he lokí ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻo ʻoua naʻa fakahokohoko lelei: “naʻe papitaiso ʻa Sīsū,” “Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé,” “Naʻe lotu ʻa Sīsū ki he Tamaí,” “Ne ʻalu holo ʻa Sīsū ʻo fai lelei,” “ ʻOku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolu,” “Ne ako ʻa Sīsū ke ngāue,” mo e “Ne fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne faʻeé.” Vahevahe ʻa e palakipoé ki ha kōlomu ʻe ua. Tohiʻi ʻi ʻolunga ʻi ha kōlomu ʻe taha ʻa e “Manatuʻi ʻa Sīsū.” Tohiʻi ʻi ʻolunga he kōlomu hono uá ʻa e “Tokoniʻi au ke u fili ʻa e totonú.” ʻOange ki he kalasi taki taha ha potufolofola pe fakatātā ʻokú ne fakamatalaʻi ha konga ʻo e moʻui ʻ a Sīsuú. Hangē ko ʻení: Mātiu 3:13–17—Naʻe papitaiso ʻa Sīsū; Sione 13:4–15—Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé; 3 Nīfai 17:15—Naʻe lotu ʻa Sīsū ki he Tamaí; Sione 15:12—ʻOku ʻofaʻi kitautolu ʻe Sīsū; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 206 (Ko e tupu hake ʻa Sīsū Kalaisí)—Naʻe ako ʻa Sīsū ke ngāue; 242 (Sīsū mo ʻEne Faʻeé)—Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne Faʻeé. Kole ange ki he fānaú ke nau lau ʻa e potufolofolá pe ako fekauʻaki mo e fakatātaá pea kumi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi iá. ʻI he fili e kalasi taki taha ʻo tonú, fokotuʻu ʻa e ngaahi foʻi leá ki he kōlomu ʻuluakí. Tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha fili meimei tatau te nau lava ke fai ʻo hangē ko e “ ʻE papitaiso au.” Hiki ia ʻi he kōlomu hon o uá ʻo fakatatau ki he ngaahi foʻi lea ko ia ʻoku ʻuhinga tatau mo iá.

Tāvalivali ʻe Paul Mann

Te u Manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi