2009
Ko e Hā ʻOku Fie Maʻu Ai Ke u ʻi Hení?
Tīsema 2009


Ko e Hā ʻOku Fie Maʻu Ai Ke u ʻi Hení?

Meikeni Lōpinisoni, ʻIutā, ʻAmelika

ʻI he uike ʻe taha kimuʻa he Kilisimasi ʻo e taʻu 2007, ne ʻiloʻi ai kuo puke ha toko ua ʻo ʻeku fānaú ʻi he mofí mo e mamahi ʻo e mongá (strep throat) pea toe uesia mo hona telingá. Ne lāunga ʻa Sēkope ne taʻu nimá ʻo aʻu ki heʻemau aʻu ki he fale talavaí ke maʻu ʻene faitoʻó, pea ko Peti ʻa ia ne māhina 19, ne fuʻu matuʻaki pipiki pē ia ʻiate au.

ʻI heʻemau aʻu atú, ne mau vakai atu ki ha fuʻu laine lōloa ki he kānita talavaí. Lolotonga e tukutāupe ʻa Sēkope ʻi hoku vaʻé mo lāunga fekauʻaki mo hono telingá, ne fute holo pē ʻa Peti ʻi hoku ongo nimá. Ne u pehē ʻe nofo pē ʻi hoku tafaʻakí, ka ʻi hono tukuangé pē, naʻá ne lele ki ha tangata matuʻotuʻa ne tangutu ʻi ha sea ʻo ofi ki he lainí.

Ne sio pē ʻa e tangatá ki he falikí, naʻá ne puke pē ʻa hono matá. Ne u ui atu kia Peti, he naʻe ʻikai ke u fie mavahe mei he lainí, ka naʻá ne fakaaʻuaʻu atu ki he tangatá peá ne punou ʻo fakasiosio hake ki hono matá mo ʻene makiʻikiʻí.

Naʻá ku fekau ʻa Sēkope ke ʻalu ʻo taki mai. Naʻá ne puke ʻa hono nimá pea feinga ke fusi mai mei he tangatá, ka naʻe ʻikai ke ne fie haʻu. Ne kamata leva ke ne teke ʻa e laʻe ʻo e tangatá ke ne sio hake. ʻI he fakaʻau ko ia ke u ʻitá, ne vete ʻe Peti ʻa hono suú he naʻe ʻikai nonoʻo peá ne hili ia ʻi he alanga ʻo e tangatá. Naʻá ne tangutu hake ʻo malimali.

Naʻá ku ui atu, “Peti!”

Ne lea mai ʻa e tangatá ʻi ha leʻo ngali helaʻia, “ ʻOku sai pē ia. Te u nonoʻo ʻa hono suú.”

Ne kamata ke u ongoʻi manavasiʻi ʻi he kamata ko ia ke ne fakatui ʻa e sū ʻo Petí. ʻI he ʻosi ʻene fakatui ʻa e suú, naʻá ne fāʻofua ki ai peá ne ʻuma ʻi hono ʻulú. Naʻá ne tukuange māmālie mai ia, ko ia ne u fakavave atu mei he lainí ke fakahaofi ʻa ʻeku tama fefiné mei he tokotaha ko ʻeni ne ʻikai ke mau mahení.

ʻI heʻeku aʻu atú, ne u fakatokangaʻi ʻokú ne tangi, ʻI heʻeku tokanga ki aí, ne u tangutu hifo ʻi hono tafaʻakí.

Naʻá ne kamata ʻo pehē mai, “ ʻOku ʻi ai e meʻa ke u talaatu. ʻoku teʻeki māhina ʻe taha e pekia ʻa hoku uaifí, pea ʻi he meimei houa ʻe taha kuohilí, ne u ʻilo kuo maʻu au ʻe he kanisaá. Naʻá ku haʻu ke maʻu ʻeku faitoʻó pea kuó u fakakaukau ai ki heʻeku moʻuí ke u toe fakavaveʻi ange ʻa e meʻa kuo pau ʻene hokó. Ne ʻikai te u fakakaukau te u lava ʻo matuʻuaki ha Kilisimasi mo e mamahi ʻo e kanisaá taʻe kau ai ʻa hoku uaifi ʻofeiná.”

Naʻá ne talamai naʻá ne lotu ʻo kole ki he ʻOtuá, “Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke u ʻi heni ai, kuo pau ke ke lea mai he taimí ni, he ka ʻikai te u ʻalu leva ki ʻapi ʻo fakangata e meʻa kotoa.” Ne teʻeki ke ne pehē “ ʻēmení,” kuo kamata hono fakahohaʻasi ia ʻe Peti mo ui ia ko e “Kuitangatá.”

Naʻá ne pehē mai, “Kuó u ʻiloʻi ʻeni ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ke u toe fuoloa ai hení, ʻoku fie maʻu ke u ʻi heni maʻa hoku makapuná. ʻOku nau fie maʻu au.”

Ne u fāʻofua kiate ia peá u tangi. Naʻá ku ʻalu leva ʻo maʻu mai ʻa e faitoʻó. Ne ʻuma ʻa Peti ʻa ia ne hangē ne puke lahi ʻi ha ngaahi momeniti siʻi ki muʻá ʻi he kouʻahe ʻo e tangatá pea lue atu leva mo Sēkope mo au mo taʻataʻalo mo pehē ange, “Nofo ā siʻeku kui.”

Ne ʻikai te u ʻeke ange ʻa hono hingoá, ka he ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻe malava pē ke hoko ha kiʻi taʻahine kei siʻi ʻokú ne fakahohaʻasi ha tangataʻeiki matuʻotuʻa ko ha tali ki ha lotu.