2009
Ko e Meʻaʻofa Mahuʻinga Angé
Tīsema 2009


Ko e Meʻaʻofa Mahuʻinga Angé

Lōisi N. Poupi, ʻIutā, ʻAmelika

ʻI heʻ ʻosi ʻeku lau mei he Tohi ʻa Molomoná mo fakalaulauloto ki ai ʻi ha pongipongi ʻe taha, ne u ʻiloʻi ʻe toe ʻosi pē ʻeku lau iá ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú. Ne ʻomi ʻe he fakakaukau ko ʻení ha manatu ki hoku tuongaʻane ʻa ia ne u tokangaʻi ʻi hoku ʻapí ʻi he ngaahi uike fakaʻosi ʻo ʻene fehangahangai mo e kanisaá ʻi he taʻu 2005.

Ne fakapapauʻi ʻe ʻOliva te ne fakahoko ʻa ʻene palomesi kiate ia pē ke muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) pea lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea ʻosi ʻa e taʻú e taha.1 Ka ʻi heʻene aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlaú, ne kei toe lahi pē ʻa e ngaahi peesi ia ke lau ʻe ʻOlivá. Ne faifai pē peá ne fuʻu vaivai ʻo ʻikai te ne toe lava ʻo lau tohi.

ʻI heʻene vilitaki ko ia ke tauhi ʻene tukupaá, ne kole mai ʻe ʻOliva pe te u lava ʻo lau ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ai. Ne fuʻu vave ange ʻeku lau tohí ka ne u fiefia ke kamata ʻi he feituʻu ne ngata ai ʻene lau tohí.

ʻI heʻeku lautohi ko ia kia ʻOliva he ʻaho kotoá, ne lava ke u tokoniʻi ia ke ikunaʻi ʻene taumuʻa ke ʻosi ʻa ʻene lau e tohí kimuʻa pea ʻosi ʻa e taʻú, pea kimuʻa ha ngaahi ʻaho siʻi peá ne mālōloó. ʻI he taimi ko iá ne ʻikai te ne meimei lava ke ongo ʻene leá, ka naʻe kei lelei pē ʻene fakakaukaú pea mo longomoʻui. Naʻá ne feinga lahi ke fakahaaʻi ʻa ʻene houngaʻiá kiate au koeʻuhí ko e meʻaʻofa ne u foaki ange maʻaná, ʻo ne pehē ʻe lava ʻeni ke ne mālōlō ʻi he fiemālie he kuó ne fakahoko ʻa ʻene palōmesí.

Ne u ʻosi lau tuʻo lahi ʻa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa, ka ne teʻeki ke u ongoʻi mālohi pehē ʻa hono laumālié pe mahino lelei ange ʻa hono ngaahi akonakí ʻo hangē ko ia ne hoko kiate au ʻi he ngaahi māhina fakaʻosi ko ia ʻo e moʻui ʻa hoku tuongaʻané. Ko e moʻoni ne ʻomi ʻe ʻOliva kiate au ha meʻaʻofa ne toe mahuʻinga ange.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Ko ha fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi2005, 2.