2009
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Tīsema 2009


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ ʻOku ʻikai kau ʻeku ongomātuʻá ki he Siasí. ʻE anga fēfē haʻaku vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo kinaua taʻe te u fakalotomamahiʻi kinaua?”

Manatuʻi ʻa e fekaú: “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12). ʻ I hoʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa ʻena ngaahi fie maʻú, feinga ke ke ʻomi ʻa e ongoongoleleí ki ho ʻapí. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke kole ange ki hoʻo ongomātuʻá ke na tokoni atu ʻi hoʻo Fakalakalaka Fakatāutahá pe Fatongia Ki he ʻOtuá ke na sio ki he ngaahi polokalama lelei ʻoku maʻu ʻe he Siasí. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ho ngaahi kaungāmeʻa ʻoku kau ki he Siasí ki ho ʻapí pea talanoa kiate kinaua fekauʻaki mo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoni ʻeni ke fai atu ai ʻe hoʻo ongomātuʻá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hoʻo tuí. Ka ko e mahuʻinga tahá, talaange ki hoʻo ongomātuʻá hoʻo houngaʻia ʻiate kinaua mo e ongoongoleleí.

ʻI hoʻo ongoʻi pē ʻoku tonu e taimí, fakaafeʻi ʻi he faʻa lotu hoʻo ongomātuʻá—ʻo ʻikai fakakounaʻi kinaua ke na haʻu ki he lotú pe ko ha ʻekitivitī ʻa e Siasí, pe ko hano fakahoko ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi. Kapau ʻoku ʻikai ke na loto ki ai, fakaʻapaʻapaʻi ia. Kapau ʻoku ʻikai ke na mateuteu ke tali ʻa e ongoongoleleí he taimi ni, ʻe lava pē ke na mateuteu ki ai he kahaʻú. Lotu pē mo ʻamanaki ki he ʻaho ko iá.

Vakai maʻu pē ki he lelei ʻoku maʻu ʻe hoʻo ongomātuʻá. ʻE hanga ʻe hoʻo ʻofaʻi kinauá ʻo kei fakaava a e ngaahi faingamālié. Feinga ke ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he lelei taha te ke lavá. Mahalo naʻa tokanga ange hoʻo ongomātuʻá ʻi heʻena mamata ki hoʻo ngaahi tā sīpinga leleí mo e founga hono faitāpuekina koe ʻe he ongoongoleleí.

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Pousitā Liahoná

Kimuʻa pea papitaiso au ʻi he 2006, ne u kau atu ki ha siasi ʻe taha ʻa ia ne kau ki ai hoku fāmilí. Naʻá ku ilifia he kamataʻangá ke talanoa ki hoku fāmilí fekauʻaki mo e ongoongoleleí he naʻá ku manavasiʻi naʻa nau taʻe tali au. Ka ʻi he kamata ko ia ke u fokotuʻu ʻa e ngaahi Pousitā mei he Liahoná ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe pē ʻi homau falé, ne kamata ke fehuʻi mai ʻe he kau mēmipa hoku fāmilí, “Ko e hā e fakatātā ko ʻená? Ko e hā hono ʻuhingá?” Ne ʻai ʻe he ngaahi fehuʻí ni ke faingofua ange e talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku lava ke ʻomi ʻe he siasí fekauʻaki mo e fāmilí. ʻI he foungá ni, ne papitaiso ai hoku kiʻi tehina siʻisiʻi tahá pea ko ʻeni, ʻi he lolotonga ko ia ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne tohi mai ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻo talamai ʻa e fakamanako kiate kinaua e ʻalu ki he lotú.

ʻEletā ʻAlameta, 20, Misiona Sao Paulo Palāsila Hahaké

Moʻui ʻAki e Ongoongoleleí

Tuku ke ʻiloʻi ʻe hoʻo ongomātuʻa ʻi he anga ko ia hoʻo moʻuí ʻa hono mahuʻinga ʻo e Siasí kiate koé mo e faikehekehe lahi kuó ne fakahoko ʻi hoʻo moʻuí. Ke tokoni atu ke ke fakahoko iá, ʻoku totonu ke ke muimui ki he faleʻi ʻa e Kau Taki Māʻolungá pea kau ai mo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Faʻa Lotu, lau folofola, maʻu lotu, tauhi e ngaahi fekaú mo moʻui ʻaki maʻu pe ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ngāue ke ikunaʻi ha ngaahi taumuʻa pea muimui ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava foki ke ke lotua hoʻo ongomātuʻá pea kole ki he Laumālié ke ne tataki koe. ʻOku ou tui foki ʻoku totonu ke ke fakahaaʻi hoʻo ʻofa ʻiate kinauá.

ʻAnitelū B., 14, Nevata, ʻAmelika

Lea ʻi he ʻOfa

ʻOku ʻikai kau ʻa ʻeku tamaí ki he Siasí pea ʻoku faʻa faingataʻa ʻeni he taimi lahi ka kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa kuó u ako. ʻUluakí, ʻi he taimi ʻoku ou lea ai kiate ia ʻi he ʻofa pea ʻʻikai ʻi he manukí, ʻoku faingataʻa leva kiate ia ke ne taʻe tali ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí. ʻOku lava pē ʻe heʻeku tamaí ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ko iá neongo ʻoku ʻikai ke ma faʻa tui ki he meʻa tatau. Uá, ʻoku mahinongofua pē ʻa e ongoongoleleí ia. ʻOku ʻikai ʻatautolu ke tau toe fakangalileleiʻi pe liliu ia. Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua. Fakaʻosí, manatuʻi kuo ui kitautolu ke tau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo Kalaisi.

Peisa I., 19, ʻIutā, ʻAmelika

Faingataʻa ka ʻOku ʻIkai Taʻemalava

ʻOku ou lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke ne ʻomi kiate au ʻa e ngaahi lea totonu ke u lea ʻaki ʻi heʻeku talanoa mo ʻeku ongomātuʻá ke ʻoua naʻá ku fakaʻitaʻi kinaua. Te u kolea foki ʻa Hono Laumālié ke lava ke na ongoʻi ʻa ʻeku loto fakamātoató mo ʻeku ʻofá. Te u vahevahe ha potufolofola mei he Tohi Tapú ʻokú ne poupouʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te u vahevahe foki ʻa e ngaahi meʻa kuo hoko kiate aú mo e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú. Te u talaange ko e ongoongoleleí, ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e lotú ʻokú ne ʻomi ke tau toe ofi ange ki he nonga fakalaumālie ʻa ia ʻoku tau fie maʻu kotoá. ʻOku faingataʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ka ʻoku ʻikai ke taʻemalava. Falala ki he Laumālié.

Sonatane E., 19, Vielakulusi, Mekisikou

Fakamatalaʻi ʻa e Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kapau ʻokú ke manavasiʻi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, kamata ʻaki haʻo fakamatalaʻi ange ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke lotu mo lau ai ʻa e folofolá. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai haʻo fakamoʻoni, fakamatalaʻi mo e ʻuhinga ʻokú ke saiʻia ai ʻi he ongoongoleleí. Ko hoʻo lava pē ʻo fakamatalaʻi lelei ange ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻe lava ke mahino ia kiate kinautolu pea he ʻikai ke nau ʻita.

Metisoni N., 14, ʻIlinoisi, ʻAmelika

Ko ha Liliu ʻo e Lotó

ʻE lava ke ke hoko ko ha sīpinga lelei ki hoʻo ongomātuʻá ʻaki haʻo muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e Siasí pea mo tauhi ʻa e ngaahi fekau kotoa pē, tautautefito ki he Lea ʻo e Potó pea fakahaaʻi ʻa e ʻofa mo e talangofua ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá. ʻE lava ke fakatafoki heni ʻena tokangá ki hoʻo ngaahi tōʻongá pea tokoniʻi kinaua ke na omi ki he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻOku ou tui moʻoni ʻe lava ke ke kole ki he Tamai Hēvaní ke liliu hona lotó ʻi hoʻo ngaahi lotu liló.

Samila S., 18, Kanataka, ʻInitia

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

Ne akoʻi kitautolu ʻe Paula ʻi he 1 Tīmote 4:12, “ ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻi ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.” ʻOku hanga ʻe hoʻo hoko ko e faʻifaʻitakiʻangá ʻo ʻomi ha faingamālie ke fai ai ha talanoa mo hoʻo ongomātuʻá. Te ne fakatupu ha ʻātakai lelei mo ha faingamālie ke fai ai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí. ʻE lava ʻe hoʻo maʻu ʻa e tuí, ʻo ʻikai manavasiʻí mo hoko ko ia ko ha faʻifaʻitakiʻangá ʻo tokoni ke liliu ʻa ʻena fakakaukaú pea faitāpuekina ʻa ʻena moʻuí pea mo koe foki.

ʻEletā Tonumaipea, 20, Misiona Filipaini Kauaianí