2009
Ko e Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālie ʻOku Foaki ki he Palesiteni Fakasiteikí
Tīsema 2009


Ko e Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālie ʻOku Foaki ki he Palesiteni Fakasiteikí

Kuó u ʻosi fetaulaki mo ha kau palesiteni fakasiteiki ʻe laungeau. Ko ha kau tangata lavameʻa mo angatonu kinautolu. ʻOku nau fonu ʻi he tui, mo e holi taʻe tūkua ke fakahōifua ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

Ko hono uiuiʻi ʻo e palesiteni fakasiteikí, ko ha meʻa toputapu mo fakalaumālie ia. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku fekauʻi atu ʻa e Kau Taki Māʻolungá mo e Kau Fitungofulu Fakaʻēliá mo e fatongia ko ʻení. Lolotonga ʻo e taʻu ʻe 16 ʻo ʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, kuó u fakahoko ai ha ngaahi uiuiʻi ʻi ha ngaahi fonua mo ha ngaahi konitinēniti lahi—mei ʻAmelika Noate ki Amelika Saute, mei ʻIulope ki ʻĒsia.

ʻI he meʻá ni takitaha, kuó u mahuʻingaʻia ai ʻi ha ongo akonaki naʻá ku maʻu ʻi hoku ngaahi fuofua uike ʻo ʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá. Meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Ko e taimi ʻokú ke ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí.” Meia Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “[Te ke aʻusia ha meʻa ʻi hoʻo ngāué ʻi he taimi te ke ʻoatu ai ha fehuʻi ki he ʻEikí he veilí pea maʻu vave hono talí.]” ʻOku fakatokangaʻi ʻa e ongo talaʻofa ko ʻení ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOku tatau maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hono uiuiʻi ha palesiteni fakasiteikí, pea ʻoku toe kehekehe maʻu pē. ʻOku tatau ia he ʻoku ongoʻi ʻe he ongo Taki Māʻolunga pe ongo Fitungofulu Fakaʻēlia ʻoku fekauʻi atú, ha fakafalala kakato ki he ʻEikí, pea kuo pau ke na takitaha maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie tatau ki muʻa pea toki fakahoko ʻa e uiuiʻí. ʻOku fetākinima mo fakapapauʻi mālohi maʻu pē ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e founga hono filí. ʻOku faikehekehé he ko e tangata ʻoku uiuiʻí ʻoku kehekehe lahi ia mei he siteiki ki he siteiki. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e kau palesiteni fakasiteikí ko ha kau tangata taukei lahi mo lahi taʻu ʻenau ngāué; ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau kei siʻi ange mo fonu ʻi he tui; ʻoku ʻikai tūkunga tatau ʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Ko Hono Foaki ʻo e Ngaahi Kií

Neongo ʻoku meimei ke maʻu ha palesiteni fakasiteiki ʻi he lotolotonga ʻo e kau taki lolotonga ʻo e siteikí, ka ʻoku ʻi ai pē ha ngaahi tūkunga makehe. ʻI ha meʻa ʻe taha ne mau ʻinitaviu ai ʻa e houʻeiki tangatá ʻo aʻu ki he efiafí, kae ʻikai pē lava ʻo ongoʻi ha fakamahino mei he Laumālié ʻi he kau tangata makehe ko ʻeni ne mau talanoá. Fāifai, hili ʻene ʻosi kotoa e lisi ne teuteu ki he ʻinitaviú, ne mau afe leva ki he kau tangata fakaʻapaʻapaʻi ne ʻikai ke nau lolotonga ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻá. Ko e taimi ne mau talanoa ai mo e faiako ʻo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí he taimi 10:00 efiafí, ne mālohi hono fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ko ʻEne filí ʻeni. Naʻa mau toki ʻilo pē ʻi he ʻosi hono fakahoko ange ʻo e uiuiʻí naʻe nofo pē ʻi hono ʻapí, ʻo tatali mai ke mau telefoni ange. ʻI he ngaahi māhina ki muʻá, teʻeki ke fakahā ʻe fai ha liliu ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, naʻe fakaʻaaki ia mo hono uaifí he tuʻuapoó ʻo na ʻilo ʻe fai ange kiate ia e uiuiʻí.

ʻOku ʻikai feinga ʻa kinautolu ʻoku nau hoko ko e kau palesiteni fakasiteikí ke nau maʻu e tuʻunga ʻoku nau maʻú. ʻOku nau maʻu ha loto fakatōkilalo pea ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku ongoʻi mafatukituki ʻi he taimi ʻoku ui ai kinautolú. Ko e taimi ne u ui ai ha palesiteni fakasiteiki ʻi ʻIulope ne toki hoko pē ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu nai ʻe 10, naʻe fakatau ʻene mānavá mo pehē, “ ʻOiauē ʻikai, ʻoku ʻikai ko au. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fakahoko.” Meʻamālié, he naʻe hili hake ʻe hono uaifi fakaʻofoʻofá, ʻa ia naʻe tangutu pē ʻi hono tafaʻakí, ʻa hono nimá ki hono umá mo pehē ange, “ ʻOfaʻanga, te ke lava pē ʻe koe. ʻOku ou ʻiloʻi te ke lava.” Naʻe moʻoni ʻa e fefiné ni, pea naʻe faifatongia lelei moʻoni e tokotahá ni.

ʻI he ʻOtu Filipainí, naʻe tali ai ʻe ha tangata ne sio tonu ki he tupulekina vave ʻa e Siasí mo e kei iiki hono kau takí, ʻi he taimi naʻe ui ai iá ʻo pehē, “Siʻi, ʻikai, ʻoku ʻikai ko au. Kuó u fuʻu motuʻa au.” Ko e taimi naʻe fakamahino ange ai ki ai ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku motuʻa ange ai ʻaki ha taʻu ʻe tolungofulú, naʻá ne tali leva ia peá ne ngāue lelei ʻaupito.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo [fakanofo] ʻa kimoutolu” (Sione 15:16). ʻOku ʻikai ke tau holi pe fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻoku fai kiate kitautolú.

ʻOku fakamahino ʻe he ʻEikí he taimi ʻe niʻihi ki muʻa, ʻi he lolotonga pe ʻosi ʻo e uiuiʻí, ko e tangata ʻoku uiuiʻí ko e uiuiʻi ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha palesiteni kei siʻi hono fakamahinoʻi iá ʻo peheni:

“Ko e taimi naʻe ʻinitaviu ai aú, naʻá ku taʻu 32 pea naʻe taʻu ʻe fā ʻeku hoko ko ha pīsope. Ne fai mai ʻe ha taha ʻo kinaua naʻá na fakahoko ʻa e ʻinitaviú ha ongo fehuʻi loloto ʻe ua: (1) Naʻe anga fēfē hoʻo maʻu hoʻo fakamoʻoní? mo e (2) ʻE lava ke ke vahevahe mo kimaua hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí? Naʻá ku fakamatala ange e meʻa ne u foua ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, ʻi he hili pē mālōlō siʻeku fineʻeikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻiate au pē hono moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, kae tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná.

“Ko e taimi naʻá ku fai ange ai ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni ʻe ui au ko e palesiteni fakasiteiki hono hokó. Naʻá ku fakaʻuli ʻo foki ki ʻapi peá u talaange ki hoku uaifí ʻa e ongo ne u maʻú. Ko e taimi naʻá ku talaange ai ʻoku ou tui ʻe ui au ko e palesiteni fakasiteiki hono hokó, ko ʻene talí ʻeni, ‘ʻOkú ke sai pē, ka ʻoku ʻikai ke ke fuʻu lelei pehē.’ Naʻe tatangi ʻa e telefoní ʻi ha ʻosi mei ai ha houa ʻe ua, pea naʻe fakaafeʻi au ke u foki ange mo hoku uaifí, ʻo fakahoko mai ʻa e uiuiʻí.”

Hili hono hikinimaʻi ke poupouʻi au ʻi he fakatahaʻanga lahi ʻo e konifelenisi fakasiteikí, ne hanga ʻe kimaua ne fekauʻi atú, ʻo hilifaki homa nimá ki he ʻulu ʻo e palesiteni fakasiteiki foʻoú ʻo foaki kiate ia ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia naʻe fie maʻu ki heʻene tokangaʻi mo tataki e ngaahi ngāue ʻo e siteikí. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi kī ko ʻeni ke tokangaʻi e siteikí ʻi hono fakamafaiʻi mei he Palesiteni ʻo e Siasí mo e Kau ʻAposetolo kehe ʻe toko 14 ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ki he funga ʻo e māmaní. ʻOku ʻi he ngaahi kií ni ʻa e mafai mo e mālohi fakalaumālié.

ʻOku foaki maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi kií ki Heʻene kau ʻAposetolo kuo filí. Naʻá Ne folofola kia Pita ʻo pehē, “Pea te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí; pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí” (Mātiu 16:19). ʻOku vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi kī ko ʻení mo e kau taki fakalotofonuá. Naʻe “fakanofo” ʻe ʻAlamā ʻi Seilahemala “ha kau taulaʻeiki mo ha kaumātuʻa, ʻi heʻene hilifaki hono nimá ʻo fakatatau ki he founga ʻa e ʻOtuá, ke puleʻi mo leʻohi ʻa e Siasí” (ʻAlamā 6:1).

Fakafōtunga Kituʻa ʻo e Ngaahi Kií

Ko e meʻa ʻoku mālié, he naʻe ʻi ai ha taimi naʻe fie maʻu ai e fakamoʻoni hingoa ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí kae toki ʻi ai haʻate lekomeni temipale. Ko e taimi ní, ko e mafai ko iá ʻoku ʻi he ngaahi kī ia ko ē ʻoku foaki ki he palesiteni fakasiteikí. ʻOkú ne fokotuʻu mo hono ongo tokoní ʻa e kau pīsopé ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo fakanofo kinautolu ʻi he taimi ʻoku fakangofua mai aí; ʻokú ne fakangofua kinautolu ke fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí; ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi mo vaheʻi ʻa e kau faifekau taimi kakató; pea ʻoku hoko ko ha fakamaau ki ʻIsileli ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻoku faiangahala lalahí ke nau maʻu ha fakamolemole. ʻOkú ne tataki ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kau pīsope mo e kau palesiteni fakakolo ʻo e siteikí.

ʻI he ngaahi ngāue ko ʻení, ʻoku lilingi mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahaá ki Heʻene kau palesiteni fakasiteikí. Naʻe vahevahe mai kiate au ʻe ha palesiteni fakasiteiki ʻoku nofo he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa e meʻa ko ʻení:

“ ʻI ʻOkatopa ʻo e 2007, naʻe haʻu ai ha fefine ke ma talanoa ke maʻu haʻane lekomeni temipale. ʻI he lolotonga ʻo e ʻinitaviú, naʻá ku ʻeke ange pe ʻe haʻu hono husepānití ke ma talanoa ki haʻane lekomeni temipale ʻi he hili hono ʻinitaviú. Naʻá ne talamai ko e taʻu ʻaki ʻeni ʻe 20 e ʻikai ʻalu hono husepānití ki he temipalé pea kuo teʻeki ai ke na sila ʻi he temipalé ʻi he taʻu ko ʻeni ʻe 40 ʻo ʻena nofo malí. Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ke u talanoa mo e tangatá ni ʻi he vave tahá. Naʻe mālohi pehē ʻa e ueʻi ko ʻení peá u hū ai mei hoku ʻōfisí, ʻo ʻilo ia ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e falelotú, peá u ʻomi ia ki hoku ʻōfisí ke ʻinitaviu. Hili ʻema ʻinitaviú, pea naʻe ʻi ai pē foki mo ʻene pīsopé he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení, naʻe ʻoange haʻane lekomeni temipale. Ko ha meʻa mātuʻaki ongo moʻoni ʻeni kiate kimautolu kotoa, ʻo tautautefito ki hono uaifí. Naʻá ku maʻu ha fakaafe ki mui ange he uike ko ʻení ki heʻena sila ʻi he temipalé.

“ ʻI he konga ki muʻa ʻo e 2008, ko e hili nai ia ha māhina ʻe fā mei he sila ʻa e ongo meʻá ni, ne ʻā pongipongi hake ʻa e tangatá ni ke ʻalu ki he ngāué ʻo tō ai pē ʻi hona ʻapí ʻo mālōlō. Te u fakamālō taʻe tūkua ki heʻeku fakafanongo ki he ueʻi ʻa e Laumālié mo ʻeku poupouʻi ʻa e tangatá ni ke ne fakahoko ʻa e meʻa naʻá ne fie maʻu ke fai ʻi heʻene moʻuí.”

Ko e Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālié mo e Ngaahi Talaʻofa Fakalaumālié

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ko e siteikí ʻoku totonu ke hoko “ko ha maluʻanga, pea ko ha ungaʻanga mei he afaá” (T&F 115:6). Ko e palesiteni fakasiteikí ko ha tauhisipi ia ʻa e ʻEikí kuo pau ke ne tokoni ʻo fakapapauʻi ʻoku ongoʻi ʻa e laumālie ʻo e malú mo e maluʻi fakalaumālié ʻi he feohiʻanga ʻo e Siasí. Kuo pau ke ne fakapapauʻi ʻoku moʻoni mo haohaoa e tokāteline ʻoku akoʻí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008):

“ ʻE lava pē ke fakaʻaongaʻi ʻa e fatongia ʻo e akonakí ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ki he palesiteni ʻo e siteikí. Te ne ʻleʻohi ʻa e [siteikí kakato], pea ke ʻiate kinautolu mo fakamālohia [ʻa e kāingalotú],

“ ʻPea tokanga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha faiangahala ʻi he siasí, pe ko ha felotokoviʻaki ʻiate kinautolu, pe loi, pe lauʻikovi, pe lea kovi;

“ ʻPea tokangaʻi ʻoku faʻa fakataha ʻa e siasí, pea tokangaʻi foki ʻoku fai ʻe he kāingalotú kotoa pē ʻa honau fatongiáʻ (T&F 20:53–55).”1

ʻOku kau ʻi heʻene ngāué ha tataki fakalaumālie ʻi he founga hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí, teuaki ʻo e toʻu tangata ʻoku kei tupu haké, fakaafeʻi ha tokolahi ange ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ki he vai fakamaʻa ʻo e papitaisó, ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku ʻauhia mei he Siasí, pea mo ʻomi ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé ki he kāingalotu moʻuí pea mo kinautolu ne muʻomuʻa mai ʻiate kitautolú.

ʻI he ngaahi fatongia mahuʻinga kotoa ko ʻení, ʻoku tāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa e palesiteni fakasiteikí ʻaki ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie lelei ange. ʻI he vahe 46 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo kau ki ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie lahi ange, ʻo pehē:

“He ʻoku ʻikai ke foaki ʻa e ngaahi meʻafoaki kotoa pē ki he tangata kotoa pē; he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻafoakí, pea ʻoku foaki ha meʻafoaki ki he tangata takitaha ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

“ ʻOku foaki ki he niʻihi ʻa e meʻafoaki ʻe taha, pea ki he niʻihi ʻa e meʻa-foaki kehe, koeʻuhí ke ʻaonga ia ki he kakai kotoa pē” (T&F 46:11–12).

Naʻe toe pehē ʻe he ʻEikí, “ ʻE fili mo fakanofo ʻe he ʻOtuá ke leʻohi ʻa e siasí … ʻe foaki kiate kinautolu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki ko iá … koeʻuhí ke ʻi ai ha ʻulu, koʻeuhí ke ʻaonga ki he kāingalotu kotoa pē” (T&F 46:27, 29).

ʻOku fekauʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi talaʻofa fakalaumālie ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí. Naʻe fakamatala mai ʻe ha palesiteni fakasiteiki mālōlō mei Palāsila, ʻa e meʻa ko ʻení:

“Naʻe fekuki fakaʻekonōmika siʻa faʻē naʻe ʻikai hano husepāniti mo siʻene fānau ʻi he toʻu tupú, ʻe toko faá. Naʻá ku ʻeke ange ki ai, ‘Fefine, ʻoku ō maʻu pē hoʻo fānaú ki he seminelí?’ Peá ne tali mai, ‘ʻOku lahi hoku ngaahi faingataʻaʻiá, pea ʻoku mau nofo mamaʻo ʻaupito mei he fale lotú. ʻOku fakatuʻutāmaki.’ ʻI he mōmēniti ko ʻení, naʻá ku maʻu ha ongoʻi mālohi ke faleʻi pea mo fai ange ha talaʻofa. Naʻá ku pehē ange leva, ‘Kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha paʻanga, ʻe fie maʻu ke ke lue lalo mo kinautolu ʻi he ngaahi kilomita ko iá. ʻAlu mo kinautolu; tangutu fakataha mo kinautolu he kalasí. Kapau te ke fakahoko ia, te ke lava ʻo fakahaofi hoʻo fānaú, pea te nau mali kotoa ʻi he temipalé.’ Naʻá ku ʻohovale ʻi he meʻa naʻá ku lea ʻakí ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e ueʻi fakalaumālie mālohi ko iá.

“Naʻá ne tali ʻa e faleʻí pea naʻe lue lalo ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi mo siʻene fānaú ki he seminelí. Kuo ʻosi fakahoko hono talaʻofá. Kuo nau mali kotoa ʻi he temipalé, pea ʻoku hoko ʻene tamasiʻí ko e pīsope ʻi hono uōtí.”

Mahalo ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha ʻoku foaki ki ha palesiteni fakasiteiki, ko ha ʻofa ʻoku loloto mo lahi ange ki he kakai kuo ui ia ke ngāue aí. Ko e taimi naʻe uiuiʻi ai au ke u hoko ko e palesiteni fakasiteikí, naʻá ku fakatokangaʻi ʻene mafatukituki kiate au e ongoʻi hohaʻa mo e ʻofa naʻá ku maʻu ki he kāingalotu ʻo e siteikí. Naʻa mo kinautolu naʻe fihia ʻi he angahala mamafá, naʻá ku ongoʻi ha loto ʻofa mo ha fie tokoni ki ai. ʻOku fetākinima maʻu pē ʻa e ngaahi ongo ko ʻeni ʻo e ʻofá mo ha loto ke tokoniʻi e kāingalotú ke nau ului moʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ne u hoko ʻi ha taʻu lahi ko ha tokoni, ka ʻi he taimi naʻá ku maʻu ai ʻa e ngaahi kī ʻo e kau palesitenisií, naʻe toe mālohi mo fakalotolahi ange ʻa e ngaahi ongó. Naʻá ku ongoʻi, ʻo hangē kuó u maʻu e konga ʻo e meʻafoaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisi naʻe lea ki ai ʻa Molomona ʻi he taimi naʻe naʻinaʻi ai, “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ki hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí” (Molonai 7:48).

ʻOku ʻai ʻe he ngaahi ongo ko ʻení ha palesiteni fakasiteiki ke ne ala atu ʻo tokoni, pea ʻoku muimui mai heni ʻa e ngaahi maná. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha palesiteni fakasiteiki mei Saute ʻAfilika ha sīpinga hono ueʻi ia ʻe he ʻofa ko ʻení ke fekumi ki ha taha naʻe hē:

“Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ʻoku fie maʻu ke u feinga ke kumi ha tangata naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ko hoku hoa he ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻosi mali ka naʻe māmālohi pē he Siasí. Naʻe ʻi ha kiʻi ʻiuniti hono lekooti mēmipasipí naʻe kilomita ʻe 150 (maile ʻe 93) mei he senitā fakasiteikí. Naʻá ku fononga ki ai ʻo talanoa mo e palesiteni fakakoló, ʻo ne talamai ʻoku nofo hoku hoa he ngāue fakafaifekau ko ʻení ʻi ʻuta mamaʻo. Naʻe fakahinohino mai ʻe he palesitení ʻa e hala ki he kiʻi koló. Hili ha taimi siʻi kuo ngata ʻa e hala valitaá kae hoko atu ʻo hala kelekele. Pea hili mo ha ngaahi kilomita lahi, kuó u fakatokangaʻi kuó u hē. Naʻá ku taʻofi leva ʻa e meʻalelé peá u meimei foʻi. Ko ha ʻaho ʻafu ʻaupito, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa fakamokomoko he meʻalelé. Naʻe palopalema ʻa e efu ʻo e halá ki hoku uaifí mo e fānaú. Naʻá ku tūʻulutui ai he halá ʻo kole tokoni ki he ʻEikí.

“Hili ha ngaahi houa mei ai, kuo mau aʻu ki he kiʻi koló ʻo ʻilo hoku hoa he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku fakaafeʻi ia ke foki mai. Naʻe iku ʻo mālohi ʻi he Siasí mo ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa lahi. Ne fakahoko ʻe hono fohá ha ngāue fakafaifekau lelei, pea ʻoku hoko he ʻahó ni hoku kaumeʻá ni mo hoku hoa faifekau ki muʻá ko ha tokoni ʻi he kau pīsopelikí.”

ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he lakangá. ʻOku tuʻu fakataha ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau palesiteni fakasiteikí. Ko e fakamatala ʻeni mei ha palesiteni fakasiteiki ʻi ʻEkuatoa: “Naʻá ku fakatokangaʻi ha tangata ʻi he siteikí ʻoku faʻa fotu mamahi. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku maʻu ai ha ongo mālohi ʻoku fie maʻu ke u ʻaʻahi ki he tangatá ni. Naʻá ku lele meʻalele leva ki hono ʻapí. Naʻá ne fakahā mai ʻoku mātuʻaki loto mamahi koeʻuhí he kuo taʻu lahi mo e ʻikai ke na feleaʻaki mo ʻene tangataʻeikí. Naʻá ne fakamatala mai ko ʻene tangataʻeikí ko ha tangata faingataʻa pea kuó ne tuʻusi ʻena fetuʻutakí. Naʻá ku ʻeke ange leva pe ʻokú ne fie fakaleleiʻi ʻa e meʻa kuo hokó. Hili ʻema lele meʻalele ki he fale ʻo ʻene tangataʻeikí, naʻá ku taʻofi ʻa e meʻalelé ʻi hono matafalé. Ne u tukituki he matapaá peá u ongoʻi ha leʻo ʻoku pehē mai, ʻKo hai?ʻ Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e leʻo ʻo ʻene tangataʻeikí peá u tali atu, ʻKo hoʻo palesiteni fakasiteikí, Tokoua.ʻ Naʻá ne fakaava mai ʻa e matapaá ʻo fakatokangaʻi ʻoku ou tuʻu fakataha atu mo hono fohá. Naʻe ʻikai ke ne puʻaki ha foʻi lea ʻe taha mātē, ka naʻá na fefāʻofua ʻaki ʻo kamata ke tangi. Naʻe fakaleleiʻi heni ʻa e meʻa ne hokó.”

ʻOku ʻi ai ha kau palesiteni fakasiteiki ʻe toko 2,800 tupu ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he ngaahi tafaʻaki lahi, ko ha kau tangata anga maheni pē kinautolu—ʻo tatau pē mo koe pea mo au. ʻOku nau ngāueʻi honau fakamoʻuí ʻo tatau mo ia ʻokú ta fakahokó. Ka kuo nau maʻu ha uiuiʻi mafatukituki. Kuo ʻosi hilifaki ha ngaahi nima ki honau ʻulú, pea kuo nau ʻosi maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Kuó u ʻosi fetaulaki mo ha kau palesiteni fakasiteiki ʻe laungeau. Ko ha kau tangata lavameʻa mo fakaʻeiʻeiki ʻi heʻenau moʻui fakafoʻituituí mo fakapalofesinalé. ʻOku nau fonu ʻi he tuí, mo maʻu ha holi taʻe tūkua ke fakahōifua ki he ʻEikí.

Kuó u ʻosi nofo ʻi honau ngaahi ʻapí, tūʻulutui mo kinautolu ʻi heʻenau ngaahi lotú, mo ongoʻi ʻenau kole tāumaʻu ki he Tamai Hēvaní. Kuó u ʻosi ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻiate kinautolu. ʻOku ʻofaʻi ʻe he ʻEikí kinautolu mo Ne foaki kiate kinautolu ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie.

Tuku muʻa ke tau taki taha lotua hotau palesiteni fakasiteikí. Tau tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻo tokoniʻi ia. Tau fakafanongo kiate ia mo falala ki ai. “Pea ʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli … ; pea ʻe tataki ʻa kinautolu ʻi he ngaahi kī kuó u foakí, pea ʻe ʻikai toe veuveuki ʻa kinautolu” (T&F 35:25).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Kōtoni B. Hingikelī, “Ko e Palesiteni Fakasiteikí,” Liahona, Siulai 2000, 61.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe John Luke mo Christina Smith