2009
Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ha Tamasiʻi
Tīsema 2009


Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ha Tamasiʻi

Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe he palōfita ʻo e kuonga muʻa ko ʻĪsaiá, ʻa e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá mo fakahā ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo ʻEne ngāué.

ʻI ha ngaahi senituli ki muʻa pea aloʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ne lekooti ai ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakahā ange ki ai fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga ʻo e hāʻele mai ʻa Kalaisí. Ko e taha ʻo e ngaahi kikite peheé, ʻoku maʻu ia ʻi he ʻĪsaia 9:5, ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻi ha ngaahi foʻi lea siʻi pē ha ʻilo lahi fau ki he Fakamoʻuí mo e ngaahi ngāue ʻokú Ne fakahoko heʻetau moʻuí mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Ko ha fakamaʻalaʻala ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukau ʻoku fakamatalaʻi he veesi ko ʻení.

Kuo Fanauʻi ha Tamasiʻi, kuo Foaki ha Foha

Naʻe fakahaaʻi kia ʻĀtama, ʻa e ʻuluaki tangatá, ko e Fakamoʻuí ʻa e ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá (vakai, Mōsese 5:7, 9; 6:52, 57, 59, 62). Talu mei ai mo e fakamoʻoni ʻa e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē ʻo kau ki he hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he kakanó ke huhuʻi Hono kakaí (vakai, Ngāue 10:43; Sēkope 4:4).

Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻaloʻi ʻo Kalaisí?

Naʻe pehē ʻe he ʻāngelo naʻá ne fakahā hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ki he kau tauhi sipí, “ko e ongoongolelei ʻo e fiefia lahí, ʻe hoko ki he kakai fulipē” (Luke 2:10).

ʻI he mamata ʻa Nīfai ʻi ha meʻa hā mai ʻoku hapahapai ʻe Mele ʻa e pēpē ko Sīsuú, naʻe ueʻi ia ke ne fakapapauʻi “ko e ʻofa ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku aʻu atu ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (1 Nīfai 11:22).

Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí tonu pē, “naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻalo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16).

ʻE ʻi Hono Umá ʻa e Pule

ʻI ʻIsileli he kuonga muʻá, naʻe fakateunga e kau taulaʻeikí mo e haʻa tuʻí ʻaki ha pulupulu pea nau āfei ʻa e fakaʻilonga ʻo honau lakangá ʻi honau umá (vakai, ʻĪsaia 22:21–22). Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, “[ko e taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai]” (Mātiu 7:29). Pea te Ne pule ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí he lolotonga ʻo e Nofotuʻi, ʻa ia ʻe “pule [ai] ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e totonu ke pulé” (T&F 58:22; vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:10).

Akonaki Fakaofo

ʻOku maʻu ʻa e foʻi lea fakaofó mei he foʻi lea faka-Hepelū ki he “maná,” ʻo fokotuʻu mai ai ʻa e ʻaloʻi fakaofo ʻo e Mīsaiá mo e ngaahi mana te Ne fakahoko lolotonga ʻEne moʻuí. Ko e foʻi lea akonakí ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi fekau mo e ngaahi akonaki ʻe ʻomi ʻe he Mīsaiá ke ne tataki atu ʻetau toe foki ki he Tamai Hēvaní. Hangē ko e fakamatala ʻa e palōfita ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “ ʻOku akonaki [ʻa e ʻEikí] ʻi he poto, pea ʻi he fakamaau totonu, pea ʻi he ʻaloʻofa lahi, ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuó ne fakatupú” (Sēkope 4:10).

Ko e ʻOtua Māfimafi

“[Tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e [tokotaha] maʻongoʻonga taha ʻo e moʻuí ni mo ʻitāniti. Tui naʻe ʻi muʻa ʻene moʻui taʻe-mafakatatauá ki muʻa he taimi ne teʻeki faʻu ai ʻa e māmaní. Tui ko ia ʻa e Tupuʻanga ʻo e māmani ʻoku tau nofo aí. Tui ko e Sihova ia ʻo e Fuakava Motuʻá, ko e Mīsaia ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe pekia pea toe tuʻu, … pea ʻoku moʻui, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtua moʻuí, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi.]”

Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), “ʻOua ʻe Taʻe-tui,” Tūhulu, ʻEpeleli 1990, 4.

Ko e Tamai Taʻengata

“[Ko Sihová, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo ʻElohimí, ʻoku ui ia ʻko e Tamai,’ ko e ʻTamai Taʻengata totonu ʻo e langí mo māmani’ (vakai, Mōsaia 16:15). Ko hono fakaʻuhinga tataú ko Sīsū Kalaisí ʻoku ui ʻKo e Tamai Taʻengata’ (ʻĪsaia 9:5; fakafehoanaki mo e 2 Nīfai 19:6). … ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tupuʻangá, ʻoku toutou ui ai Ia ko e Tamai ʻo e langí mo māmani … ; pea koeʻuhí ʻoku taʻengata e lelei ʻo ʻEne ngaahi fakatupú, ʻoku taau ai hono ui Ia ko e Tamai Taʻengata ʻo e langí mo māmaní.]”

“Ko e Tamaí mo e ʻAló: Ko ha Fakamatala Fakatokāteline ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá,” Ensign, ʻEpeleli 2002, 13; mei he Improvement Era, ʻAokosi 1916, 934–42.

Ko e ʻEiki ʻo e Melino

“Mahalo ʻoku tau mavahe mei he hala ʻoku fakatau atu ki he nongá pea fie maʻu ai ke tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakalaulauloto mo manatu ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ʻo e Melinó, pea tau fakapapau ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau tōʻonga moʻuí pea ke tau moʻuiʻaki ha fono ʻoku māʻolunga angé, ʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻoku lelei angé pea hoko ko ha ākonga lelei ange ʻo Kalaisi.”

Palesiteni Thomas S. Monson, “Finding Peace,” Liahona, Mar. 2004, 3.

“ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” Sione 14:27.

“He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha: pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé: pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:5; vakai foki, 2 Nīfai 19:6).

Mei toʻohemá: ko e langí mei mui © Digital Vision; Naʻe Kikiteʻi ʻe he Palōfita ko ʻĪsaiá ʻa e ʻAloʻi ʻo Kalaisí, tā ʻe Harry Anderson; Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ʻa e Tamasiʻi, tā ʻe Simon Dewey, ʻi he angalelei ʻa e Altus Fine Art; ko e langí mei muí ne tā ʻe Steve Tregeagle