2009
Ngaahi ʻUlungāanga ʻo e Palaimelí
Tīsema 2009


Ngaahi ʻUlungāanga ʻo e Palaimelí

“Fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au” (T&F 101:16).

Ne puke maʻu ʻe Nataniela ʻa e nima ʻo e Fineʻeikí ʻi heʻena hū atu ki he loki Palaimelí. Ko e uike hono ua ʻaki ʻeni ʻo Nataniela ʻi he kalasi Sanipīmí. Naʻá ne ongoʻi manavasiʻi peá ne luelue māmālie ange ʻi heʻene foʻi manga kotoa pē.

Ne hangē ne kiʻi fai ha puputuʻu he Palaimeli ʻo e uike kuo ʻosí. Lolotonga e taimi hivá, ne toutou tuʻu ʻa Mia ia ʻo vilo takai. Ne helaʻia ʻa Nataniela ia he tangutú ko ia ne tuʻu foki mo ia ki ʻolunga. Ka naʻe kole ange ʻene faiakó ke tangutu ki lalo. Lolotonga ko ia e taimi feʻinasiʻakí, ne talanoa mo kakata ha niʻihi ʻo e tamaiki lalahi angé. Ne ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ne fuʻu longoaʻa ia ke lava ʻo fanongo ki he meʻa ne fakamatala mai ʻe Sisitā Malenitā, ko e palesiteni Palaimelí. ʻI he taimi ko ia ne tangi ai hono kaungāmeʻa ko Kalá, ne ongoʻi ʻe Nataniela ʻe tangi mo ia.

ʻI heʻene fakaofi atu ki he ʻotu muʻá, ne ʻikai fie tukuange ʻe Nataniela ia e nima ʻo e Fineʻeikí. Naʻá ne hohaʻa naʻa toe fakatupu puputuʻu ʻa e Houalotu Palaimeli ʻo e uike ní. Naʻá ne sio atu ki heʻene faiakó.

Naʻe pehē mai ʻa Sisitā Tihata, “Mālō e lelei Nataniela. ʻOku ou fiefia ke sio atu kiate koe.” Naʻe tātāʻi leva ʻe Sisitā Tihata ʻa e sea ʻi hono tafaʻakí.

Ne saiʻia ʻa Nataniela he malimali fakakaumeʻa ʻa ʻene faiakó. Naʻá ne tukuange ʻa e nima ʻo e Fineʻeikí pea tangutu hifo he tafaʻaki ʻo Sisitā Tihatá.

Ne pehē atu leva ʻa e Fineʻeikí, “te u toki foki mai ke ʻave koe he ʻosi ʻa e kalasí. Manatuʻi ke ke ʻapasia.”

Ne ʻikai fakapapauʻi ʻe Nataniela pe ʻoku poto koā he ʻapasiá.

Hili e fua lotú, ne tuʻu hake ʻa Sisitā Malenitā ʻo pehē, “Koe ʻahó ni ʻoku ʻi ai haʻatau ʻaʻahi makehe.

Fokifā pē kuo ʻasi hake ha kiʻi tamapua mei mui ʻi ha tēpile he tafaʻaki ʻo Sisitā Malenitaá. Ne ngaungaue e tamapuá peá ne taʻataʻalo mai mo pehē, “Kuo taimi nai ke tau ʻalu? ʻOku ou fieinua!”

Ne kakata ha fānau ʻe niʻihi.

Ne pehē mai ʻa Sisitā Malenitā, “Ko e fuofua taimi ʻeni ʻo ʻAlo ʻi he Palaimelí pea ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia ʻa e founga ʻo e loto-ʻapasiá. Ka kimuʻa ke ne lava ʻo ʻapasiá, ʻoku fie maʻu ke ne ako e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e Palaimelí.”

Naʻe ʻohovale ʻa ʻAlo. ʻI he houakai efiafí ne faʻa fakamanatu ange ʻe he Fineʻeikí ki ai ke tuku ʻene meʻa holoholó ʻi hono fungá. Ko ha ʻulungāanga lelei ia. Pea naʻe kole maʻu pē ʻa e Tangataʻeikí ki he taha kotoa ke fakamālō ki he Fineʻeikí koeʻuhí ko ha meʻakai fakaʻofoʻofa pea toki kamata ke fakamaau ʻa e tēpilé. Ko ha ʻulungāanga lelei foki mo ia. Ka ko e hā e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e Palaimelí?

Naʻe punou hifo ʻa ʻAlo ʻi muʻa he tēpilé. Naʻá ne pehē: “ ʻEi, ʻoku ʻasi fakaoli mai ʻo hangē ʻoku fakatūʻulu ʻa e taha kotoa ʻi heʻeku sio atú!”

Ne fakamatala leva ʻa Sisitā Malenitā ʻo pehē, “Ko e ʻulungāanga leleí ko e ngaahi lao ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai kehé. “ ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe ʻAlo ia ʻa e ngaahi lao ki he ʻulungāanga lelei he Palaimelí, ʻoku mou pehē ʻe lava ke tau akoʻi ange ia ki ai?” ko ʻene fehuʻí ange ia.

Naʻe ʻalu ʻa Sisitā Malenitā ki he palakipoé ʻo tā ha fakatātā ʻo ha nima. “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe ʻAlo ʻaki hono nimá?” ko ʻene fehuʻí ange ia.

Ne ui atu ʻa Mia, “Kūnima!”

Ne pehe ange ʻa Sisitā Malenitā, “ ʻOku tonu ia.”

Ne tangutu hake ʻa ʻAlo. Naʻá ne kūnima pea hiki hake hono ongo nimá ki hono funga ʻulú. “Ō, ko hoʻo ʻuhingá ke hangē ko ʻení?” ko ʻene fehuʻí mai ia.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Nataniela ʻoku ʻikai tonu ʻeni.

Ne ʻeke ʻe Sisitā Malenitā pe ʻe lava ʻe he toko taha kotoa he Palaimelí ʻo fakaʻaliʻali ange kia ʻAlo ʻa e founga kūnimá.

Ne kūnima fakavavevave ʻa Nataniela. Ne kūnima foki mo ʻAlo.

ʻI he palakipoé, ne tohiʻi ʻe Sisitā Malenitā ʻa e “Kūnima” ʻi he tafaʻaki ʻo e fakatātā ʻo e nimá.”

ʻI he tā ʻe Sisitā Malenitā ha ngaahi fakatātā lahi angé, ne akoʻi ʻe he fānaú kia ʻAlo ʻa e ngaahi lao ki he ʻulungāanga lelei he Palaimelí. Ne fiefia ʻa Nataniela he naʻá ne ʻosi ʻiloʻi honau konga lahi.

Ne ʻikai toe ngaungaue mo taʻataʻalo pe ui holo ʻa ʻAlo. Naʻá ne tangutu maʻu pea kūnima. Ne fanongo fakalongolongo ʻa e fānaú foki. Ne ʻikai toe ngali longoaʻa mo puputuʻu ʻa e Palaimelí ia. Ne ongoʻi fiemālie mo fiefia ʻa Nataniela. He ʻikai ngali faingataʻa ke ʻapasia he Palaimelí. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi leva ʻa e founga hono fai iá.

Kūnima.

Lue fakalongolongo.

hiki hotau nimá ʻo kapau ʻokú ke fie lea.

Lea leʻo siʻi.

Fakafanongo ki heʻetau faiakó.

Tā fakatātaaʻi ʻe Jennifer Tolman.

Fakaʻaongaʻi ʻo e taá ʻi he angalelei ʻa e Siteiki Kahului Hauaiʻí

Ne ngāue mālohi ʻa e fānau ʻi he uooti Kahaluí ʻi he Siteiki Kahalui Hauaiʻí ke tokoni ki hono tauhi ʻo e fale ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ʻenau ʻekitivitī ngāue tokoní ko ʻenau fakamaʻa ʻa e ngaahi sea ko ia ʻoku nau fakaʻaongaʻi he uike kotoa he Palaimelí.

Ne olo ʻe he fānau lalahi he Palaimelí ʻa e ngaahi seá ʻaki ha vai mo e peikingi sota, kae holo mātuʻu ʻe he fānau iiki ʻo e Palaimelí ʻa e ngaahi seá. Ne aʻu pē ki he fānau iiki tahá ʻa ʻenau ngāue vēkeveke mo mata fiefia. Hili iá, ne ongoʻi fiefia mo lelei ʻa e taha kotoa ʻi hono tauhi ke maʻa ʻa e fale ʻo e Tamai Hēvaní.