2013
Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Taimi Kotoa pē, ʻi he Meʻa Kotoa pē, ʻi he Feituʻu Kotoa pē
Fēpueli 2013


Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Taimi Kotoa pē, ʻi he Meʻa Kotoa pē, ʻi he FEITUʻU Kotoa pē

Melisa Melili nofo ʻi ʻAitahō, USA.

Ko e taimi ne fakamatalaʻi ai ʻe ʻAlamā ʻa e fuakava ʻo e papitaisó he Ngaahi Vai ʻo Molomoná, naʻá ne akoʻi ʻoku kau ai mo e tuʻu ko e fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, mo e feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9). Ko ha tuʻunga moʻui ia ʻoku kei fāifeinga ʻa e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ke moʻui ʻaki he ʻahó ni pea mo ha fuakava ʻoku fakafoʻou he uike takitaha he lolotonga ʻo e sākalamēnití, ʻi he taimi ʻoku palōmesi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke “manatu maʻu pē” ki he Fakamoʻuí (T&F 20:77).

ʻOku fōtunga fēfē ko ā ʻa e tuʻunga fakaākongá? Naʻe fakaafeʻi ʻe he Ngaahi Makasini ʻa e Siasí ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní he funga ʻo e māmaní ke nau kau ʻi he meʻa ne mau ui ko ha “ʻahiʻahiʻi ʻo e tuʻunga fakaākongá.” Ko hono moʻoní, ne mau fakaafeʻi ʻa e kāingalotu ko ʻení ke nau tokanga taha pē ki ha foʻi akonaki pe ko ha foʻi talanoa fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, toutou ako mo fakakaukau loto ki he potu folofola kuo filí ʻi ha uike ʻe taha, pea lipooti mai ʻa e founga ne tokoniʻi ai ʻe hono ako fakamātoato ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí mo ʻene ngaahi akonakí ʻa e anga ʻo ʻenau muimui kiate Ia “he taimi kotoa pē” ʻi heʻenau moʻuí.

Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Taimi Kotoa pē

Naʻe fuoloa fau hono lau ʻe Kala Lasiseki (Kara Laszczyk) ʻo ʻIutā ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa e tuʻunga fakaākongá ko ha feinga ke faʻifaʻitaki mo hoko ʻo tatau mo Sīsū Kalaisi pea mo ha loto fiemālie ke feilaulau mo tokoni ʻi hono vahevahe ʻo ʻEne ongoongoleleí. Ka naʻe hangē naʻá ne ongoʻi mafasiá koeʻuhí ko ʻene natula maá.

ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku ou faʻa aafe ke fakakaukau pē ʻi hoku lotoʻi ʻātakaí koeʻuhí he ʻoku faingataʻa kiate au ke tuku atu au ki he niʻihi kehé. ʻOku fuʻu lahi ʻeku hohaʻa pe ko e hā ʻa e fakakaukau mai ʻa e kakaí kiate aú kae ʻikai ko e fakakaukau pē ʻaʻaku kiate aú pea mo e fakakaukau ʻa hoku Fakamoʻuí kiate aú.”

Ka ʻoku pehē ʻe Sisitā Lasiseki ko e uike ko ia ʻe taha ʻo ʻene ʻahiʻahi ako e Luke 7, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻe niʻihi, naʻá ne ʻai ia ke ne toe fakakaukauʻi ʻene ngaahi ʻuhingá. Naʻá ne fehuʻi pē kiate ia: “ʻOku fakatupu ʻeku ngaahi tōʻongá ʻe ha holi fakamātoato ke hangē ko e Fakamoʻuí ʻo tokanga ki he niʻihi kehé, pe ko ʻeku fakaʻilongaʻi pē ʻe au ʻa e ngaahi meʻa ʻi heʻeku lisí koeʻuhí ke u ongoʻi lelei ʻi heʻeku ʻiloʻi kuó u fakakakato ha ngāué? ʻOku lahi ange ʻeku tokangá ki he tuʻunga lelei ʻa e niʻihi kehé pe ʻoku fekauʻaki mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ki heʻeku tōʻongá?”

ʻOkú ne pehē naʻe aʻu ʻo ne fakatokangaʻi ʻa e konga ko ia ʻo e muimui ʻi he Fakamoʻuí—ʻa hono fai ʻa e meʻa naʻá Ne mei fai ʻi ha meʻa ʻoku hoko—ʻo ʻuhinga ke ʻofa mo tokoni ʻi he taimi naʻe fie maʻu aí, kae ʻikai ko e toki taimi pē ʻoku faingamālie aí.

ʻOkú ne pehē, “Ko e tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai maʻu noa pē. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē. ʻE tokoni ʻa e taimi, ivi, mo e ngaahi meʻa ʻoku tau feilaulauʻi ʻi he ʻofa moʻoni ki he niʻihi kehé kiate kitautolu ke tau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.” Peá ne toe tānaki mai, ʻoku loto lahi ʻi heʻene ʻilo ʻoku ʻikai kole mai ʻa e ʻEikí ke tau lele ʻo vave ange ʻi hotau mālohí (vakai, Mōsaia 4:27) pe fai ʻa e ngaahi meʻa he ʻikai ke tau lava ʻo fai taʻe kau ai ʻEne tokoní.

Naʻe tokoni hono ʻilo ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá kia Sisitā Lasiseki ke kau ai ʻi he ʻaukai maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí, neongo ne hoko ʻa e ʻaukaí ko ha tafaʻaki vaivai kiate ia ʻi he kuo hilí. Naʻe toe tokoni fakaʻaiʻai ia foki ʻe he ʻilo ko iá ke liliu ʻi ha tuʻunga fakalūkufua ange.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou loto ke u kumia ha ngaahi faingamālie lahi ange ke tokoni ai kae ʻikai tali pē kae ʻoua kuo toki tufa mai ha foomu ke te fakamoʻoni ai. ʻOku ou fie hoko ko ha faiako ʻaʻahi lelei ange. ʻOku ou fie kumi ha founga te u lava ai ʻo tokoni ʻi hoku koló ʻo mavahe mei he Siasí. ʻOku ou fie maʻu ʻeku ʻuluaki fakakaukaú ke peheni, ‘Ko e hā te u lava ʻo fai maʻanautolú?’ pe ‘Ko e hā ʻoku nau fie maʻú?’ kae ʻikai ko e ‘ʻOku ʻi ai haku taimi?’ pe ‘E uesia fēfē au ʻe he meʻá ni?’

ʻOkú ne fakaʻosi ʻaki haʻane pehē, “ʻOku tau fie maʻu hotau Fakamoʻuí, pea ʻoku fie maʻu foki kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fie maʻu ke tau fetokoniʻaki mo felangaki hake ʻaki.”

ʻOku pehē ʻe Felenisisikou Samuela Kapalela Pelesi (Francisco Samuel Cabrera Perez) ʻo Siuāuā ʻo Mekisikoú, ʻoku ʻikai ke ne lau ʻe ia ia ko ha taha kovi; kuó ne feinga ke talangofua ki he ngaahi fekaú mo fakahoko hono ngaahi fatongia ki he fāmilí pea ki hono kakaí talu mei hono papitaiso ʻi hono taʻu 16. Ka ʻoku tokoni ʻa e ʻahiʻahi ako ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ke liliu ai ʻene mahino ki he tuʻunga fakaākongá mei he fakakaukaú ke ngāue.

ʻI hono ako ko ia ʻo e Sione 6:27–63, ʻa e malanga naʻe ui ai ʻe he Fakamoʻuí ia ko e Mā ʻo e Moʻuí, naʻe ʻilo ai ʻe Misa Kapalela ʻiate ia ha faʻahinga fakahehema ʻoku maʻu ʻe ha tokolahi: ke sio ʻoku ʻuluaki fiemālie pē ia.

ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “ʻOku ou faʻa kumi maʻu pē ha ʻʻuhinga’ ʻe taha pe lahi ange—ko ha ngaahi ʻuhinga—ke fakatoloi ai hoku ngaahi fatongiá.” ʻOkú ne pehē ʻoku haʻu ki heʻene fakakaukaú ha ngaahi fakakaukau hangē ko e “ʻI ha taimi nounou mei heni” pe “ʻA pongipongi” pe “ʻOku ʻikai ha fakavavevave, ʻo nau tatakai hangē ha fanga manupuna kai tangata ʻoku nau fakafeʻātungiaʻi hoku fāmilí, tuʻunga fakaʻekonōmiká, fakasōsialé, pea mahulu haké, ʻa e fakalakalaka taʻengatá.”

ʻOkú ne pehē ko e muimui ko ia he Fakamoʻuí ʻi he toki ʻosi pē hono fai ʻo e meʻa ʻoku tau manako aí ʻokú ne ʻai ʻe ia ke tau hoko ko ha “kau meimei ākonga,” kae ʻikai ko ha kau ākonga moʻoni. Naʻe hanga ʻe he laukonga fekauʻaki mo e tukupā ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻulaloaʻi hono lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí ʻo fakatupulaki ʻa e tukupā ʻa Misa Kapalelá, pea aʻu ʻo mahino lelei ange ai kiate ia hono tokoniʻi ia ʻe he maʻu ʻo e sākalamēnití he uiké takitaha ke ne “liʻaki ʻa e tangata fakakakanó.” (Mōsaia 3:19).

ʻOku pehē ʻe Misa Kapalela, “ʻOku ou tukulolo ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo tuku ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí ke ne ʻai au ko ha taha māʻoniʻoni. Koeʻuhí ke lava ʻeni ʻo hoko, ʻoku ou fie maʻu ke fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi: ke hangē ko e tamasiʻi siʻí, ongongofua, angamalū, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, ʻofa, loto fiemālie ke tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻEikí” (vakai, Mōsaia 3:19).

ʻI he feinga lahi ko ia ʻa Misa Kapalela ke liʻaki ʻa e tangata fakakakanó, naʻá ne maʻu ha ʻofa lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ki hono fāmilí, ki hono kau takí, mo e kaungā ngāue kehé. Naʻá ne fakatokangaʻi ne fakalakalaka ʻene tuʻunga fakangāué. Ko hono fakalūkufuá, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe fiefia—ʻo ʻikai faingataʻaʻia ʻi hono—fai ʻo e ngaahi meʻa ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku pehē ʻe Misa Kapalela, “Neongo naʻá ku lau ʻa e tuʻunga fakaākonga ʻa e Fakamoʻuí ko ha kavenga, kuó u fakatokangaʻi he taimí ni ʻoku faingofua pē ʻEne haʻamongá pea ʻoku maʻamaʻa ʻEne kavengá” (vakai, Mātiu 11:30). Ko e palani lahi ia ʻo e fiefiá: ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo fiefia fakataha mo Ia he taimí ni pea mo ʻitāniti.”

Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Meʻa Kotoa pē

Naʻe ako ʻe he tokotaha taʻu 15 ko Sioma N. (Chioma N.) ʻo Naisīliá ʻa e Sione 7 mo e 3 Nīfai 14 ko ha konga ʻo ʻene fakaʻamu ke talangofua lahi ange. ʻOkú ne pehē ʻoku faingataʻa ke “fai ha ngaahi meʻa ʻoku ou fehiʻa ʻi hono faí—tautautefito ki hono fakamaau ʻo e peitó ʻi he taimi ʻoku ou helaʻia aí.” Ka ʻokú ne fakatokangaʻi ʻokú ne toe maʻu foki mo ha holi ke “ʻofa ʻi he kakai ʻoku nau feohí,” mo talangofua, he ko e taha ia ʻo e founga ke fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ko iá (vakai, Sione 14:15).

ʻI hono ako ko ia ʻe Sioma ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e talangofuá pea mo lau fekauʻaki mo ʻEne tukulolo ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, naʻá ne ʻilo ai tuʻunga ʻi hono ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi te tau faiangahala mo heé, naʻá Na foaki mai leva ha ngaahi fekau ke tokoni ke tau nofo maʻu ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí. Naʻá ne toe ʻilo foki ka ʻikai ʻa e talangofuá, he ʻikai ke tau lava ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻilo ʻoku ʻikai ha taha ʻe haohaoa, ka ʻi he talangofuá, te tau lava ai ʻo feinga ki he haohaoá. Pea ne u ʻilo ʻoku totonu ke tau talangofua kae lava ʻa e Tamai Hēvaní ʻo tāpuakiʻi kitautolu.”

Naʻá ne maʻu ha faingamālie ke fakafōtunga atu ai ʻa e talangofuá ʻi he akó ʻi he taimi naʻe kole ange ai ke ne tafi ʻa e loki akó ʻi he hokosia hono taimí.

“Naʻá ku talangofua ʻi he loto fakatōkilalo ʻi heʻeku fanongo ki hono talamai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u talangofua ʻo tafi ʻa e loki akó. Naʻe ʻohovale hoku kaungā akó, pea pehē ki heʻemau faiakó. Tuʻunga ʻi he meʻa ko ʻení, ʻoku ʻilo ai au ʻe he kakaí ko ha taʻahine talangofua mo loto fakatōkilalo. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻi he uiké kakato koeʻuhí he naʻá ku talangofua.”

ʻOku pehē ʻe Miseli Kilimeni Haniseni (Michelle Kielmann Hansen) naʻe tupu hake ʻi Kulinileni ka ʻoku nofo he taimí ni ʻi Tenimaʻaké, ʻoku fakatou maʻu ʻe he ongo feituʻú ni ha anga fakafonua ke “fakahaaʻi ʻa e ʻofá mo faʻa tokoni.” ʻOkú ne pehē, ko e ngaahi meʻa lahi, ne tokoni ʻa e ngaahi feituʻu naʻe nofo aí ke faingofua ange hono moʻui ʻaki ha anga faka-Kalaisí.

ʻOkú ne pehē, ko e ngaahi tafaʻaki kehé, ʻoku faingataʻa ke tokoni ke mahino ki he kakaí ko e hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha ʻekitivitī fakataimi pē ka ko ha tōʻonga ʻo e moʻuí. Naʻá ne pehē ʻoku faʻa faingataʻa ke mahino ki hono toʻú, kau ai mo ha ongo kaungā loki ʻe tokoua ʻoku ʻikai ke na siasi, ʻa e faʻahinga tōʻonga moʻui ʻoku kau ai ʻa e “ngaahi houa kotoa ʻi he lotú,” ō ki he temipalé, ako folofolá, pea mo e ʻaukai fakamāhiná. ʻOku toe faingataʻa ange ke moʻui ʻi ha moʻui fakaākonga ʻi he taimi naʻe fetaulaki ai mo e ngaahi mītia koví, lea taʻefeʻungá, pe ngaahi mālohi kovi mei tuʻá. ʻOkú ne pehē, “ʻI he ngaahi ivi ko iá, ʻe lava pē ke mātuʻaki faingataʻa ke manatuʻi ko ha ākonga moʻoni au ʻa Sīsū Kalaisi.”

ʻOku pehē ʻe Sisitā Haniseni ʻoku faingataʻa ke hoko ko ha tāutaha kei talavou ʻi ha māmani ʻoku hangē ʻoku feliliuaki maʻu pē hono ngaahi tuʻunga fakamōlalé. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku mahino lelei ʻa e fili ki he totonú mo e halá. ʻI ha ngaahi meʻa kehe ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai. Ka, ʻokú ne pehē, neongo ʻoku faʻa fihi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku fetaulaki mo iá, ka ʻoku mahino ngofua ʻa e folofolá.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Haniseni, “ʻOku faingataʻa ange ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ia. Ko e ngaahi folofolá ko e ngaahi meʻangāue maʻatautolu ke tau ʻilo ai Ia. ʻOkú ne pehē ko e taimi kotoa pē naʻe ʻikai ke u ʻilo ai e meʻa ke faí, naʻá ku huke leva ki he meʻa naʻá ku ako ʻi he pongipongí mo e efiafí. Naʻe tokoni ʻeku ako ʻa e moʻui mo e ngaahi akonaki [ʻa e Fakamoʻuí] ke mahino lelei ange ai kiate au naʻá Ne fai ʻa e meʻa naʻá Ne fakahokó koeʻuhí he ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu kātoa.

“ʻI heʻeku ako lahi ange kiate Iá, naʻe mahino leva kiate au ʻoku ʻuhinga ʻa ʻete hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ke te ʻilo pe ko hai Ia. Pea naʻe tokoni ia kiate au ke u ngāue fakatatau mo e ngaahi founga naʻá Ne akoʻí. Ko e tuʻunga fakaākongá ko e ʻiloʻi [mo fili] ʻa e meʻa ne mei fai ʻe Sīsū ʻi ha faʻahinga tūkunga pē—ko ia, ʻoku mahuʻinga ke ako maʻu pē ʻEne ngaahi akonakí.”

Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Feituʻu Kotoa pē

Naʻe fakaʻānaua ʻa e faʻē ʻa ha kiʻi fānau ʻe toko fā ko Siteisi Huaití, ʻi ʻInitiana ʻi he ʻIunaiteti Siteití ha faingamālie ke tokoni ai ki hano kaungāʻapi, ki hano kaungāmeʻa, pea naʻa mo ha sola ʻi he lolotonga ʻo e uike naʻá ne ako ai ʻa e Mātiu 25:35–40, ʻa ia ʻoku akoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ko ʻete tokoni ki he “taha ʻoku siʻi hifo ʻiate kinautolu ní,” ko ʻete tokoni ai pē ia kiate Iá (veesi 40).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Huaiti, “Koeʻuhí ko ha faʻē femoʻuekina au ʻa ha fānau ʻe toko fā ʻoku nofo pē ʻi ʻapi, ʻoku ou faʻa ongoʻi taʻefiemālie ai he taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻikai ke u lava ʻo faʻa tokoni fakatatau mo ia neu mei lavá. ʻOku ou mātuʻaki femoʻuekina ʻi hono tokangaʻi e ngaahi fie maʻu hoku fāmilí pea ʻoku siʻi ai haku taimi ke fai ha toe meʻa kehe.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Huaiti ko e taimi naʻe hokohoko atu ai ʻene ako, fakafekauʻaki, mo fakakaukaulotoa ʻa e ngaahi potu folofolá ni, pea mo lotua ha ngaahi faingamālie ke tokoni aí, “naʻe hangē naʻe fakamafasia lahi ange ʻa e fakaʻosinga ʻo e uiké ʻi he ngaahi meʻa ʻoku faʻa hoko he tuʻunga fakafaʻeé”—naʻe ʻikai moʻoni ko e meʻa ʻeni naʻe ʻamanaki ki aí.

“Naʻe ʻi ai ha ngaahi ngāue fakaako ke tokoni ai, lahi ange ʻulí ʻi he angamahení ke fakamaʻa, ke ʻa e fānaú ke fakatonutonu, pea mo ha fokotuʻunga fō naʻe hangē naʻe tupulaki pē ʻiate iá. Naʻe hangē naʻe ʻikai teitei fakaofiofi ʻa e lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ke faí ke ʻosí. Naʻe hangē naʻe ʻikai tali ʻeku ngaahi lotú ʻi heʻeku fakaʻānaua ha taimi ʻatā mo ha ivi ke tokoniʻi ai ha taha mavahe mei hoku husepānití mo e fānaú.”

Ka, ʻi he vaeua mālie ʻo e uiké, ne fakatokangaʻi ʻe Sisitā Huaiti: naʻe ʻikai ʻuhinga ʻo e ʻikai ke ne maʻu ha faingamālie ke tokoni ai mavahe mei hono ʻapí naʻe taʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene lotú, pea naʻe ʻikai ʻuhinga ia naʻe ʻikai tokoni ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻeku lotú ʻaki haʻane ʻomi kiate au ha ngaahi faingamālie ʻi hoku lotoʻi fāmili pē ʻoʻokú. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ʻikai lau ʻa e tokoni ʻi hoku lotoʻi fāmili pē ʻoʻokú, ka koeʻuhí ke lau ko ha tokoni, kuo pau tokua ke fai ia mavahe mei ʻapi, ʻo fakahoko ki ha taha ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e fāmilí. Ka ʻi he mahino foʻou ne u maʻú, ko ʻeku ngaahi ko ia e ʻū mohengá, fai e foó, fakaʻuli takai maʻá e fānaú, mo fai hoku ngaahi fatongia fakaʻaho ko e faʻeé, naʻá ku fakahoko fiefia lahi ange kinautolu. Naʻe ʻikai ke hā fuʻu taʻeoli ʻeku ngaahi ngāué, pea naʻá ku fakatokangaʻi ko ʻeku fai ʻeni ha tokoni ki hoku fāmilí.”

Kia Tima ʻIvanova (Dima Ivanov) ʻo Valitivositoko (Vladivostok) ʻo Lūsiá, naʻe hoko mai ʻa e fakaafe ke kau ʻi he “ʻahiʻahi ʻo e tuʻunga fakaākongá” ʻi ha taimi femoʻuekina. Naʻe toki nofo pē ʻa Misa ʻIvanova mei heʻene ngāué ke fakalele ʻene pisinisi pē ʻaʻana, pea koeʻuhí naʻe lahi hono ngaahi fatongia fakangāue ke fakakaukauʻí, naʻe fifili ai pe ʻe faingataʻaʻia hano manatuʻi maʻu pē ʻa e tuʻunga fakaākongá.

Ka, naʻe loto pē ke kau, pea koeʻuhí ko e ʻuhinga ʻo e tuʻunga fakaākongá ki aí ko e “talangofua mo muimui ʻi he fakahinohino mo e faleʻi ʻa ha faiakó,” naʻe fekumi ai ki he Malanga ʻi he Moʻungá, ʻoku maʻu he Mātiu 5 mo e 3 Nīfai 12.

Ko e meʻa naʻe ʻilo ʻe Misa ʻIvanova ʻi heʻene ako ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e malanga ko iá, naʻá ne pehē, ko hono ngaahi vaivaiʻangá ia. Ka ʻi hono ʻilo ne ʻosi talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ko kinautolu te nau loto fakatōkilaló ʻe ʻai e ngaahi meʻa ʻoku nau vaivaí aí ke mālohi kiate kinautolu (vakai, ʻEta 12:27), naʻe tafoki ai ʻa Misa ʻIvanova kiate Ia, ʻo kole ha ngaahi faingamālie ke tupulaki ai.

Naʻe fakamatala ʻe Misa ʻIvanova, “Naʻá ku ongoʻi ʻoku ofi ange ʻa e Fakamoʻuí kiate au. Naʻá ku ʻilo ko e Faiako maʻongoʻonga tahá ia, pea naʻá ku ʻilo ha ngaahi founga te u lava ai ʻo tatau lahi ange mo Ia. ʻI heʻeku ako ki he natula ʻo e tuʻunga fakaākongá, naʻá ku ʻilo ai te tau lava ʻo maʻu ha founga foʻou ke tatau ai mo e Fakamoʻuí ʻi he taimi kotoa pē te tau ako ai ʻEne moʻuí. Pea tau toki hoko atu leva ke ako ia ʻaki haʻatau muimui ʻi Heʻene sīpingá. Kuo pau ke tau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau akó.”

Naʻá ne pehē naʻe liliu ʻene mahino ki he tuʻunga fakaākongá ʻi he lolotonga ʻo e uiké. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Ko e muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai ko hano ako pē ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pe talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai pe ko e hā pē ha meʻa ʻoku tau fai, te tau lava ʻo maʻu ʻa e “holi moʻoni ke muimui Heʻene sīpingá mo maʻu ʻa e taumuʻa ke hoko ʻo tatau mo Iá.”

Tā fakatātaaʻi ʻo e taá ʻe Cristina Smith © IRI; toʻo mei he Tuku ʻa e Fānaú ke Haʻu Kiate Aú, tā ʻe Carl Heinrich Bloch, fakaʻaongaʻi ʻi hono fakangofua ʻe he Musiume Hisitōlia Fakapuleʻanga ʻi Feletilikisipeeki ʻi Hilelotí, Tenimaʻake, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Faitaaʻi ʻe Steve Bunderson© 2007

Faitaaʻi ʻe Howard Collett © IRI