2013
Fakataueleʻi ke Loi
Fēpueli 2013


Fakataueleʻi ke Loi

ʻAtelokipā ʻAtelemi, Naisīlia

ʻOku ofi ʻa e falelotu naʻá ku lotu ai ʻi Naisīliá ki ha ʻapiako ʻoku ʻikai fie maʻu ai ʻe hono puleakó ia ha meʻa fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe talaange ʻe he puleakó ʻi ha meʻa ʻe taha ki ha faiako ke ʻoua naʻa toe foki mai ki he akó ʻi he hili haʻane ʻilo ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻa e faiakó. Naʻe ʻikai ke tali ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe loto ke ʻalu ʻo fakamatalaʻi e misiona ʻo e Siasí.

ʻI heʻeku hoko ko ha taha tuʻuaki koloa ki ha falengāue fakakemí mo e ngaahi meʻangāue fakafaitoʻó, ʻoku ou faʻa ʻaʻahi ai ki he ngaahi ʻapiakó mo e ngaahi falemahakí ke tuʻuaki koloa. Hili ha māhina ʻe taha ʻo e ʻikai lelei e fakataú, naʻe ʻikai haʻaku toe fili ka ke ʻalu ki he ʻapi ako ko ʻení. Ko ʻeku palaní ke fakatau ʻeku ngaahi meʻá peá u mavahe, ʻo fakaʻamu he ʻikai ʻilo ʻe he puleakó ko ha mēmipa au ʻo e Siasí. Neongo ia, naʻe talamai ʻe he Laumālié te ne fie ʻilo ki heʻeku tui fakalotú.

Ne lava lelei ʻeku meʻa mo e pule ʻo e vaʻa saienisi ʻo e ʻapiakó, peá ne taki leva au ki he puleakó ke totongi. Naʻe kamata ke ne fai mai ha ngaahi fehuʻi ke ne ʻiloʻi lelei ange au ʻi he hili ʻene fakafonu ʻa e sieké. Ko e taimi naʻe fakaʻau ai ke fakaʻauliliki ʻene ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo aú, ne kamata ke u ongoʻi hohaʻa. Fāifai peá ne fai mai ʻa e fehuʻi naʻá ku fakaʻamu ke ʻoua naʻá ne teitei fai maí: “Ko e siasi fē ʻokú ke kau aí?”

Naʻe fakataueleʻi au ke u loi, ke maʻu pē ʻeku sieké, peá u ʻalu he naʻá ku fuʻu fie maʻu moʻoni ʻa e fakataú ni. Ka naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u talaange ki ai ʻa e moʻoní. Ko hono moʻoní foki, naʻe kovi ange e meʻa naʻe foua ʻe he kau fuofua Kāingalotú ʻi he kiʻi siviʻi ko ʻeni ʻo ʻeku tuí.

Naʻá ku sio hangatonu ki hono fofongá, ʻi ha loto lahi makehe, peá u pehē ange, “Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Hili ia peá u fai ange ʻeku fakamoʻoní. Naʻá ku ʻohovale he naʻe malimali, peá ne talamai ʻoku tau lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau, peá ne mono mai leva ʻa e sieké.

Naʻe haʻu ha potu folofola ki heʻeku fakakaukaú ʻi heʻeku mavahé: “Naʻe hoko ʻeni ko ha fuʻu ʻahiʻahi lahi ki he faʻahinga ʻa ia naʻe tuʻu maʻu ʻi he tuí; ka neongo ia, naʻa nau tuʻu maʻu o tuʻu taʻe faʻa-ueʻi ʻi he tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau tali ʻi he faʻa kātaki ʻa e ngaahi fakatanga naʻe taulōfuʻu mai kiate kinautolú” (ʻAlamā 1:25).

Naʻá ku fiefia ʻi he ʻikai ke u fakalotomamahiʻi ʻa e Tamai Hēvaní pe ko aú. Tuʻunga ʻi he meʻá ni, naʻá ku fai ai ha tukupā ke u hoko maʻu pē ko ha taha tuʻuaki koloa lelei. ʻIkai ngata ai, naʻá ku tukupā ke u hoko maʻu pē ko ha fakafofonga lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.