2013
Maʻunimā ʻe he Vaʻinga Vitioó
Fēpueli 2013


Maʻunimā ʻe he Vaʻinga KEIMI Vitioó

ʻĪmisi
young man playing video games

Tā fakatātaaʻi ʻe Stephen Sitton

Naʻe ʻomi ʻe heʻeku faʻeé kiate au ha vaʻinga vitiō ki hoku ʻaho fāʻeleʻí, ʻi hoku taʻu 13. Naʻe mātuʻaki foʻou kiate au ʻa e vaʻinga vitioó, pea ko e vaʻingá ni naʻe ʻata lelei pea naʻe mātuʻaki fakafiefia. Naʻe lolotonga mālōlō ʻa e ʻakó, pea ne u fakakaukau ai te u ʻosiki ʻa e vaʻingá ʻi he vave tahá kae maʻu haku taimi lahi ange ke vaʻinga ʻi tuʻa mo hoku ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻá ku kamata vaʻinga ʻi ha efiafi Tuʻapulelulu ʻe taha mo ʻeku vaʻinga vitiō foʻoú. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi kuo tuʻuapō mālie, pea naʻe teʻeki ai ke fai ʻeku lotu efiafí. Ka naʻá ku kei vaʻinga pē.

Naʻe fakaʻau pē ʻo toe kovi ange. Ko e taimi naʻá ku ʻā hake ai he ʻaho hono hokó, ko e ʻuluaki meʻa pē naʻá ku faí ko e fakamoʻui ʻo e vaʻingá peá u toe kamata leva ke vaʻinga. Naʻe tātātaha ke u toe taʻofi ʻo kai pe mohe, pea ko e meʻa pē naʻá ku fakakaukauʻí ko ha founga ke u aʻu ai ki he tuʻunga hono hoko ʻi heʻeku vaʻingá.

Naʻe fakatokanga mai ʻeku faʻeé ʻi he efiafi Tokonakí kapau he ʻikai ke u mohe efiafia, ʻe faingataʻa ke u ʻā he pongipongi hono hokó ke ʻalu ki he lotú. Ka naʻe hoko atu pē ʻeku vaʻingá ʻo ikai ke u mohe kae ʻoua kuo hoko ʻa e 3:00 hengihengí. ʻI heʻeku aʻu atu ki he lotú, naʻá ku ongoʻi mātuʻaki helaʻia pea ʻikai ke u lava ai ʻo tokanga. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tufa ʻa e sākalamēnití, peá u foki leva au ki ʻapi ʻo mohe, mātuʻaki ongosia.

Naʻá ku mohe ʻi he ʻaho Sāpaté kakato ʻo ʻikai keu toe ʻā kae ʻoua kuo aʻu ki he pongipongi Mōnité, pea naʻá ku ʻaá pē koeʻuhí ke hoko atu ʻeku vaʻingá. Naʻá ku ʻilo ʻi he uike ko iá kuo pau keu maʻu ha mohe feʻunga pea mo feinga ke u mohe efiafia, ka naʻa mo ia, naʻá ku kei maumauʻi pē hoku taimí ʻi he vaʻinga vitioó. Naʻá ku kamata ke fakamoleki ange ha taimi lahi ke vaʻinga vitiō ʻi hono lau ʻo e folofolá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u toe lau ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi. Ko e taimi naʻe toe fokotuʻu ai ʻa e akó, naʻe taʻofi au ʻe heʻeku faʻeé ke ʻoua naʻá ku toe vaʻinga he lolotonga ʻo e uiké, ko ia, naʻá ku lau ko haku faingamālie ʻa e fakaʻosinga ʻo e uiké, kau ai mo e Sāpaté.

ʻI he ʻikai ko ia ke u toe ʻalu ki he lotú he Sāpaté, naʻe ʻikai leva keu toe fai ʻa e meʻa naʻe mātuʻaki mahuʻingá kae fai e meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá ʻo hangē ko e vaʻinga vitioó. Naʻe ʻikai ke u muimui he naʻinaʻi ʻa ʻeku kui tangatá, ʻa ia naʻá ne talamai, “ʻOua naʻá ke teitei liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻingá ki ha faʻahinga meʻa muna.” Naʻe ʻiate au maʻu pē ʻa e naʻinaʻi ko ʻení.

Naʻá ku fakatokangaʻi ta naʻá ku fie maʻu ke fakatonutonu ʻeku moʻuí. Ko ha meʻa ʻe taha naʻá ne tokoniʻi aú ko ʻeku kalasi seminelí. Naʻe fakahoko ʻa e seminelí ʻi heʻeku ako lotolotó ko ha konga ia ʻo e ngaahi lēsoni fakaʻahó, pea naʻe tokoni lahi ia kiate au. Naʻá ne ʻomi ha faingamālie ke u ako ai ke fokotuʻutuʻu totonu e ngaahi meʻa ke u fakamuʻomuʻá pea mo fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí ʻi ha toe meʻa pē. Kapau te tau falala kiate Ia mo tau kole kiate Ia ʻaki e kotoa hotau lotó ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau moʻuí, ʻe fanongo mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu. Kapau ʻoku tau holi moʻoni ke liliu, te tau lava.

Meʻamālie, naʻe ʻikai fie maʻu ia keu foua ha palopalema lahi ke tuku ai ʻeku vaʻingá. Naʻe feʻunga pē ʻeku fokotuʻutuʻu totonu ʻa ʻeku ngaahi meʻa naʻe tonu ke muʻomuʻá pea mo hono fakangatangata ʻo e taimi ʻo ʻeku vaiʻngá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai hoko ia kae ʻoua kuó u kole tokoni ki he ʻEikí, pea naʻá Ne toki tokoniʻi au.