2013
Ko hono Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí
Fēpueli 2013


Ko hono Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
question marks and raised hands

Naʻe fehuʻi mai ʻe heʻeku faiako lea faka-Sipeini he ako māʻolungá, “Pea ko e hā e tui ʻa e Kau Māmongá fekauʻaki mo e malí?

Naʻe tafoki kātoa hake hoku kaungā kalasí ʻi honau nofoʻangá ʻo fakafanongo ki heʻeku talí. Naʻá ku folofāvai ʻi heʻeku fifili pe naʻe anga fēfē ʻa e hē ʻemau fealēleaʻaki he kalasí meia Toni Kuisito mo Tulesiná ki he teití mo e malí.

Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha toe mēmipa ʻo e Siasí he kalasí. Ko e hā te u talaangé? Ko e hā ha lahi ʻo e fakamatala ʻoku totonu ke u faí? ʻE fakakata ʻaki nai au ʻe he taha kotoa kapau te u fakamatala kau ki he mali taʻengatá?

Naʻá ku ʻāmio, teʻeki fakapapauʻi pe ko e hā te u lea ʻakí, “ʻOkuuu … .”

Feʻunga mo hono tokoniʻi au ʻe hoku kaungāmeʻa ko Tenisí. Pehē ange ia, “ʻOku ʻi ai ha fakakaukau fakaʻofoʻofa ʻa e Kau Māmongá ki he malí. ʻOku nau tui ko e mali ʻoku fai ʻi honau ngaahi temipalé ʻe lava ke tolonga ʻo taʻengata.”

Tali ange leva heʻemau faiakó, “Ko ha meʻa fakaʻofaʻofa ia.” Naʻa mo hoku kaungā kalasí naʻe hangē ne nau fiemālie aí.

Ne toe kamata leva ʻa e kalasí ai, pea tuku ai au ke u fifili pe ko e hā ne u tautaʻa ai ʻi ha foʻi fehuʻi ne tali faingofua pē ʻe hoku kaungāmeʻa teʻeki Siasí.

Ko e tokolahi ange ʻo e kakai te nau fanongo ki he Siasí, ʻe maʻu leva ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi faingamālie ke tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻá ku ako ʻi he ako māʻolungá ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau fai ha tali lōloa, pea ʻoku ʻikai totonu ke tau manavasiʻi. ʻOku fakamatalaʻi pē ʻe he ngaahi tokāteline lelei mo mahinongofua ia ʻo e Siasí kinautolu.

Ka ʻi ai ha toe taimi ʻe ʻeke atu ai ʻe ho ngaahi kaungāmeʻá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau ui ko e “palani ʻo e fakamoʻuí,” feinga ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tali nounou ko ʻení. ʻOku nau ʻomai ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻoku fie ʻilo ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí, koeʻuhí ke ʻoua te ke ongoʻi ʻo hangē ʻoku fie maʻu ke ke fokotuʻu kakato e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi ha sātí.

Na Tau Haʻú Mei Fē?

Ko e kakai taʻengata kitautolu. Kimuʻa pea fāʻeleʻi kitautolú, ne tau nofo mo e ʻOtua, ko e Tamai hotau laumālié. Ko e kakai kotoa pē he māmaní ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine moʻoni ʻo e Tamai Hēvani tatau. ʻI heʻetau moʻui kimuʻa ʻi he māmaní, ko ha kakai māvahevahe kitautolu mo ha natula pea mo ha ikuʻanga fakalangi. Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu kātoa ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí, pe ko e totonu ke fili maʻatautolú, ʻi he moʻui kimuʻa ʻi he māmaní pea ʻi heni ʻi he māmaní. ʻOku tau ui Ia ko ʻetau Tamai Hēvani koeʻuhí he ko e Tamai Ia ʻa hotau laumālié.

Ko e Hā ʻOku tau ʻi Heni Aí?

Ko e moʻui ʻi māmaní ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ki heʻetau fiefia taʻengatá. ʻOku kau ʻi he palani ko iá e maʻu ʻo e sino fakamatelié pea ako ke fili ʻi he leleí mo e koví. Naʻe pehē ʻe hotau palōfita moʻui ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Hono ʻikai totonu ke tau fakafetaʻi ʻi hono faʻu ʻe he Tupuʻanga potó ha māmani pea tuku kitautolu heni mo ha veili ʻo e ʻikai toe manatu ki heʻetau moʻui kimuʻá kae lava ke tau foua ha taimi ʻo siviʻi, mo ha faingamālie ke fakamoʻoniʻi ai kitautolu, kae lava ke tau taau mo e meʻa kotoa pē kuo teuteu ʻe he ʻOtuá ke tau maʻú.” (“Ko e Pue ʻo e Moʻuí,” Liahona, Mē 2012, 91–92).

Te Tau ʻAlú ki Fē ʻi he Hili ʻo e Moʻui ko ʻEní?

ʻE hoko atu ʻemau moʻuí ʻi he hili ʻetau maté, ka ko ʻetau moʻui ʻi he kahaʻú ʻe makatuʻunga ia ʻi he anga ʻo ʻetau moʻui he taimi ní. Kapau te tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe fakaʻatā kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tau fakatomala, fakamolemoleʻi, pea hoko ʻo maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻilo ʻi he Tohi ʻa Molomoná “ʻoku fakafoki ʻa e laumālie ʻo e tangata kotoa pē, ʻo ka hili ange ʻa ʻenau mavahe mei he sino fakamatelié ni, … ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau angalelei pe angakovi, ki honau ʻapí ki he ʻOtua pē ko ia naʻe foaki ʻa e moʻuí kiate kinautolú.

“Pea … ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi” (ʻAlamā 40:11–12).

Kapau te tau fakaʻaongaʻi e Fakaleleí, pe feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, mo feinga ke moʻui ʻo hangē ko ʻEne moʻuí, ʻe fakamaʻa ʻe Heʻene Fakaleleí kitautolu pea fakaʻatā ke tau moʻui ʻo taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko kinautolu ʻoku nau fili ke ʻoua te nau muimui ʻia Kalaisi mo tali ʻEne ongoongoleleí he ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá (vakai, ʻAlamā 40:13–14).

Ko e hā ʻa e Fatongia ʻo Sīsū Kalaisí?

Naʻe fekau mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ke hoko ko hotau Fakamoʻui pea mo fakahinohino mai ʻa e founga ke moʻui fakatatau ai mo e palani ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo fufulu ʻetau ngaahi angahalá mo ʻai ke tau taau ke toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe tuku ʻa e sino ʻo e Fakamoʻuí ʻi he fonualotó ʻi ha ʻaho ʻe tolu, hili Hono tutukí, kae ʻoua kuo foki mai Hono laumālié. Tuʻunga ʻi hono ikuna ʻe Sīsū ʻa e faʻitoká (vakai, Molomona 7:5), te tau toetuʻu kotoa ʻi he hili ʻo ʻetau maté pea moʻui ʻo taʻengata ʻi ha sino kuo fakahaohaoaʻi.

Ngaahi Taá © Thinkstock/iStock and iStock; TĀ FAKATĀTĀ ʻO E TEMIPALÉ ʻE Craig Dimond