2013
Maama … Meʻa Faitaá … Kamata!
Fēpueli 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Maama… Meʻa Faitaá … Kamata!

ʻĪmisi
Adrián Ochoa

Ko koe ʻokú ke pule ki he founga hono faʻu e fakamatala ki hoʻo moʻuí.

Mahalo kuó ke ʻosi fanongo he kupuʻi lea “Ko e māmaní kotoa ko ha siteisi” mei he tulama ʻiloa ʻa Uiliami Seikisipia (William Shakespeare) ko e As You Like It. Ko e foʻi fakakaukau naʻe fakafōtunga ʻe he ʻulungaanga ʻo Seikisipiá ko ha kau faiva kotoa kitautolu ʻoku tau fakahoko hotau ngaahi fatongiá ʻi he tulama lahi ʻo ʻetau moʻuí. Ko ʻeku fehuʻi ʻeni kiate kimoutolu he taimi ní, “Ko e hā ho fatongia ʻi he moʻuí?” pe ʻoku lelei ange ʻa e, “Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke hoko ko ho fatongia ʻi he moʻuí?”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970), “Ko e ngaahi fakakaukaú ko e ngaahi tenga ia ʻo e ngaahi ngāué, pea ʻoku muʻomuʻa ia ai.”1 Ka ko e hā ʻokú ne ʻai hoʻo ngaahi fakakaukaú ke hoko ko e fakamatala ʻi ho ʻutó? Mahalo kuó ke ʻosi ʻiloʻi ʻoku tatau hotau ʻutó mo ha komipiuta: ko e meʻa pē te ke lava ʻo tuku maí ko e meʻa naʻá ke ʻosi tuku ki aí. Kapau ko e veve pē naʻá ke fakahū ki aí, pea ta ko e meʻa pē ia te ke lava ʻo tuku mai ki tuʻá. ʻOku fie maʻu ke ke ʻiloʻi ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke sio, lau, pe fanongo ki ai, ʻe tokoni ia ʻi hono faʻu ʻo e fakamatala ʻo hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
young woman with computer

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Malan

Ngaahi ʻĪmisi mo e Ngaahi Fakakaukau Mālohi

Koeʻuhí ko ha konga lahi ʻo ʻeku ngāue fakapalofesinalé naʻe ʻi he tuʻuakí, ʻoku lahi ai haʻaku taukei ʻi he founga hono lava ʻe he mītiá ʻo faʻu ha ngaahi ʻīmisi mo ha ngaahi fakakaukau mālohi ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí. ʻE lava ke tatau tofu pē hano faʻu ha tuʻuaki lelei fakatelevīsone ʻo hano faʻu ha foʻi heleʻuhila ʻi Holiuti, tukukehe pē hono “hikí” pe filimiʻí he ʻoku meimei ke faʻa fai pē ia ʻi ha ngaahi ʻaho kae ʻikai laumāhina.

Te u ala totongi ha kau faitā mei Holiuti, kau mōtolo mei ʻĪtali, mo ha kau faʻu mūsika mei Niu ʻIoke ʻi ha hili haʻaku fakamoleki ha taimi lōloa ʻi he fakatotolo mo e palani ha ngaahi tuʻuaki fakamītiá. Pea ʻe kamata leva ʻa e ngāué. Te mau fakahoko ha feinga tuʻuaki ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e mītiá, ʻi he ʻosi ʻo ʻemau taimi tēpile femoʻuekiná. Ko ha ngāue lahi, fakafiefia mo mālie.

Te u lava ʻo talamoʻoni atu ʻi he taukei ko ʻení, ko e ngaahi tuʻuaki ʻoku mou mamata ai ʻi he ʻinitanetí, ʻi he televīsoné, pe ʻi he ngaahi makasiní ʻoku ʻikai ke nau moʻoni. Ko e ngaahi ʻīmisi ʻoku mou mamata aí, ko e ngaahi meʻa fakaʻaati pē naʻe fakataumuʻa hono ngaohí ke tohoakiʻi ʻa e kakaí ke nau fakatau ʻa e koloa naʻe tuʻuakí. Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai keu teitei loto ai ke fai ha tuʻuaki ʻo ha ngaahi koloa naʻe ʻikai ke u falala ki ai. ʻOku mahino ki he meimei kotoa ʻo e kakaí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi tuʻuakí, ka ʻoku toe hoko ʻa e tefitoʻi moʻoni fakalūkufua tatau pē ki he ngaahi heleʻuhilá, ngaahi polokalama he TV, meʻa ʻi he ʻinitanetí mo telefoní, pea mo e ngaahi vaʻinga fakaʻilekitulōniká: ʻoku faʻu kotoa kinautolu ʻaki ha pōpoaki naʻe fokotuʻutuʻu pea mo ha ngaahi ʻuhinga mei mui.

Maluʻi Mālohi

Koeʻuhí ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻa e mītiá ʻi he feinga ke takihalaʻi kitautolu ke tau maumauʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu leva ke mou muimui ʻi he loto taʻe toe ueʻia ki he faleʻi ʻoku fai mai ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “Fili fakapotopoto ʻi he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e mītiá, he ʻe uesia koe ʻe ha meʻa pē ʻokú ke lau, fanongo ki ai, pe sio ai. Fili pē ʻa e mītiá ʻokú ne langaki hake koé.”2

Manatuʻi, ko hono moʻoní, ʻokú ke ʻi he moʻui ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo tuí, ke siviʻi, pea ke ke ako mo fiefia. ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí, ʻokú ke maʻu ai ha mālohi lahi ke tokoniʻi koe. ʻOkú ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatokanga atu ʻi he taimi ʻoku tuʻu nuku atu ai ha meʻa ʻoku ʻikai totonu. ʻOkú ke toe maʻu foki mo e mālohi ʻo e tauʻatāina ke filí, pea ʻokú ke lava ai ke fili ʻa e meʻa te ke fakahoko pe taʻe fakahokó.

Kapau ne ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai ke ke fakapotopoto ai peá ke faʻa fili ai ke mamata pe fanongo ki ha ngaahi meʻa hala, fakakaukau he taimí ni ke ke liliu. Kapau ne holoki ʻe he ngaahi fili kovi ko iá hoʻo malava ke ongoʻi ʻa e Laumālié, tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ha ivi mo ha fakamolemole. Pea kapau ʻokú ke kei faingataʻaʻia pē, kole tokoni ki hoʻo mātuʻá pe pīsopé. ʻE lava pē ke ke ongoʻi mā pe manavasiʻi ke talanoa mo kinautolu, ka ko ha ʻuhinga lahi ia ke ke fakahoko ai. Te ke lava ʻo ikunaʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá ʻaki e lototoʻá mo e loto fakatōkilaló, pea ʻi hoʻo fai iá, te ke ongoʻi ʻa e nonga mo e fiefia nāunauʻia ʻo e fakatomalá.

ʻOku ʻikai ko ha taha faiva ʻataʻatā pē koe ʻi he funga siteisí; ko ha fānau koe ʻa e ʻOtuá ʻi ha māmani ʻahiʻahiʻanga ʻoku fakafonu ʻaki ʻa e mītiá leleí mo e mītiá koví. Kapau te ke fafangaʻi ho laumālié ʻaki ʻa e meʻa totonú, ko hoʻo ngāue ʻi he moʻuí ʻe fiefia, pea te ke hangē ha maama ʻoku ulo atu ke tokoniʻi mo tataki ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻākilotoa maʻu pē kitautolu ʻe ha fakapoʻuli, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha hala taʻengata maamangia ʻokú ne tataki kitautolu ki he matavai mapunopuna ʻo e ngaahi lelei mo e maama kotoa pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David O. McKay, Stepping Stones to an Abundant Life, comp. Llewelyn R. McKay (1971), 206.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, (2011), 11.