2013
ʻOku Tau Fie Maʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí
Fēpueli 2013


ʻOku Tau Fie Maʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí

Ko e fakakaukau mioʻí ko ha loi kovi ia.

ʻĪmisi
youth walking

Kapau te ke lava ʻo fakasiosio ki he lotoʻi fatunga founga ʻa e tēvoló, te ke mamata ʻi he ngaahi meʻangāue pau ki hono taki halaʻi ʻo e kakaí, pea pehē mo ha ngaahi meʻangāue angamaheni siʻi ʻoku kau ʻi heʻene ngaahi meʻangāue ʻoku faʻa fakaʻaongaʻí.

Ko e taha ʻo e founga maheni ʻokú ne toutou fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻení ʻoku fou ia ʻi he fōtunga fūfūnaki ko ʻeni ʻo e loí: “ʻOku ʻikai ke ke fie maʻu ʻe koe ha siasi kuo fokotuʻu ka ke hoko ko ha taha lelei, ka ke anga fakalaumālie, pe ʻofa kia Sīsū. He ko e ngaahi siasí kotoa ʻoku ʻikai ke nau haohaoa mo kākā.”

ʻOku fakapoto ʻa e kākā ko ʻení koeʻuhí he ʻoku fakafalala ki ha ongo foʻi fakakaukau moʻoni ʻe ua ke ke tali ai ʻa e loi lahí ni. ʻOku moʻoni pē ia ʻoku totonu ke tau fakamālohia ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e kakaí, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e ongo foʻi moʻoni ia ko ʻení ʻoku hala ai ʻa e fakakaukau ʻo e ʻi ai ʻa e siasí.

ʻOku hala ʻa e faʻahinga fakakaukau ko ʻení, pea ko ha ʻuhinga pē ʻeni ʻe nima ʻoku hala aí:

1. Naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi Hono Siasí. ʻI he Ongoongolelei ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sioné, te ke fakatokangaʻi ai ko ha konga lahi ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí naʻe kau ai hono ui ʻo e kakaí, foaki ange kiate kinautolu ha mafai, akoʻi kinautolu ki he tuʻunga fakatakimuʻá, mo hono akoʻi kinautolu ʻi he founga ke ngāue fakatokolahi aí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻ[Oku fakaʻikaiʻi ʻe kinautolu ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e fie maʻu ke fokotuʻu ha siasí, ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne fokotuʻu Hono Siasí mo hono kau ngāué ʻi he vahevahenga-mālie ʻo taimí mo Ne toe fokotuʻu kinautolu ʻi onopōní].”1

ʻĪmisi
Christ and the restoration of the Melchizedek Priesthood

2. ʻOku fakalele ʻe he Siasí ʻa e ongoongoleleí mo hono ngaahi ouaú. Naʻe akoʻi mahino ʻe he Fakamoʻuí ko e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fie maʻu ia ki he fakamoʻuí (vakai, Sione 3:5), pea ko e mafai ko ia ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí mo fakahoko e ngaahi ouau ko ʻení naʻe puleʻi. Hangē ko e meʻa ʻa ʻEletā ʻOakesí, “ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e mahuʻinga e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ko e mafai ko ʻení kuo pau ke foaki ia ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu iá. ʻOku ʻikai maʻu e mafai ia ʻoe lakanga fakataulaʻeikí mei ha holi ke ngāue pe lau e folofolá.”2

3. ʻOku tokoni mai ʻa e Siasí ke tau hoko ko ha kakai lelei ange. Naʻe toki akoʻi ki muí ni ʻe ʻEletā Tōnolo L. Holositulomi ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻOku tau fie maʻu ʻa e ongoongoleleí mo e Siasí. Ko hono moʻoní, ko e taumuʻa ʻo e Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí”.3 Neongo ʻoku faʻu e Siasí ʻaki ha kakai ʻoku ʻikai haohaoa, ʻoku tokoni ia ke tau tatau ange mo Sīsū Kalaisi ʻaki hono akoʻi mai ʻEne tokāteliné, foaki mai ha ngaahi faingamālie ke tokoni mo tupulekina fakafoʻituitui, mo fakaʻatā ai ke tau fakahoko mo fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

4.ʻOku mahuʻinga ʻa e uouangatahá. Kuo ʻosi fekau kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “taha; pea kapau ʻoku ʻikai ke mou taha ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27). Ko e taha ko ʻení ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hevaní kiate kitautolú. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau holi ai ke maʻu ʻa e fiefia ne tau maʻu fakataha mo Ia ʻi he moʻui ki muʻa he moʻui ní. ʻOkú ne fie tali ʻetau fakaʻamu toputapu ko ia ke uouangatahá he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

“He ʻikai lava ke Ne foaki ia kiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai fakafoʻituitui ʻa e fiefia ʻi he uouangataha okú Ne finangalo ke tuku kiate kitautolú. Kuo pau ke tau fekumi ki ai mo feʻunga mo ia fakataha mo e kakaí. ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke tau taha kae lava ke Ne tāpuakiʻi kitautolú.”4

5. Ko e “fokotuʻutuʻú [pe māú]” ʻoku ʻikai ko ha lea ʻuhinga tatau ia mo e “koví” pe “taʻe māú.” ʻOku meimei ko e taimi ʻoku ui ai ʻe he kakaí ha taha pe faʻahinga meʻa ʻoku “fokotuʻutuʻu [pe maau],” ko ha lea fakahīkihiki ia. Ka ʻi he tui fakalotú ʻoku hangē ia ha tukuhifó. Fakatatau mo ʻEletā Neal A. Maxwell (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻe Kalaisi Hono Siasí “koeʻuhí he ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e lelei fakafoʻituitui tōtōholó ke tauʻi ʻaki ʻa e koví.”5 Naʻe fakamahinoʻi fakaikiiki ʻe he ʻEikí ʻa e palopalemá ni ʻi Heʻene folofola, “Vakai, ko hoku falé ko ha fale ia ʻo e maau, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ko ha fale ʻo e moveuveu” (T&F 132:8). Ko e māú ko e meʻa tonu ia ʻoku fie maʻu ʻe ha siasi ke ne aʻusia.

Ko e taimi te mou fetaulaki ai mo e ngaahi loi ʻoku hoko ko e founga ngāue ʻa e tēvoló, manatuʻi ʻoku ʻi ai hoʻo ngaahi meʻangāue pē ʻaʻau ke tokoni atu ke ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí—ko ha ngaahi meʻangāue ne tau maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí: ko e ngaahi folofolá, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻonʻoní, ko hoʻo fakamoʻoní, mo e ngaahi moʻoni kuo fakahā mai ʻi he kau palōfita ʻo onopōní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Ongo Founga ʻo e Fetuʻutakí,” Liahona, Nōvema 2010, 86.

  2. Dallin H. Oaks, “Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻui Pē Taha,” Liahona, ʻAokosi 2011, 50.

  3. Donald L. Hallstrom, “Ului ki Heʻene Ongoongoleleí ʻo Fakafou ʻi Hono Siasí,” Liahona, Mē 2012, 13.

  4. Henry B. Eyring, “Ke Taha Hotau Lotó,” Liahona, Nōvema 2008, 68.

  5. Neal A. Maxwell, “Why Not Now?” Ensign, Nov. 1974, 13.

Toʻohemá: taá naʻe fai e Cristina Smith; toʻomataʻú: fakaikiiki mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; Ko Hono Fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, tā ʻe Walter Rane, © IRI; taá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen © IRI