2019
Meri, Mama blong Jisas
Jenuware 2019


Meri, Mama blong Jisas

Stori blong Meri, i stap blong mekem yumi tingbaot, oltaem mo oltaem, praes mo blesing blong stap wan disaepol.

Pikja
Mary the Mother of Jesus

Meri I Holemtaet Evri Samting Ia, i kam long Howard Lyon

Meri, Mama blong Jisas, i wan long smol namba blong ol woman we oli tokbaot olgeta insaed long ol skripja, mo hem i wan ia nomo we laef mo seves blong hem, oli bin talem long profesi, hemia plante handred yia bifo hem i bon i kam long wol (luk long 1 Nifae 11:15, 18; Mosaea 3:8; Alma 7:10).1 Olgeta we oli raetem Niu Testeman, Matiu, Mak, Luk mo Jon, oli givim smol lukluk long laef mo seves blong hem, from se lukluk blong olgeta i stap nomo long Sevya, mo i bin stret blong i olsem. Be fas Kristin jos i givim taetol ia long Meri, theotokos, hem “we bae i karem, o mama blong God”2 we i stap blong yumi tingbaot impoten pat we hem i bin plei insaed long plan blong Papa.

Elda Bruce R. McConkie (1915–85) blong Kworom blong Olgeta Twelef Aposol, i bin raetem: “?Bae yumi tokbaot hem i hae tumas, hem we Lod i bin blesem hem i bitim evri woman? I gat wan Kraes nomo, mo i gat wan Meri nomo. Wanwan long tufala i bin hae tumas, mo gud long laef bifo laef long wol ia, mo wanwan God i bin odenem long seves we tufala i bin mekem long wol ia. Bae yumi tingting strong nomo se Papa i jusum woman spirit we i moa gud evriwan blong i kam mama blong Pikinini blong Hem, semmak olsem we Hem i jusum man spirit blong i blong Hem, blong i kam Sevya. … Yumi mas tekem Meri long stret respek ia nao we yumi mas givim long hem.”3

Stori blong Luk abaot taem we oli anaonsem nius long Meri (luk long Luk 1:26–56) i givim yumi wan windo blong luk tru long hem, blong yumi laekem mo talem tangkyu moa from gudgudfala woman ia. Tru long ol storian blong hem wetem Gabriel mo Elisabet, yumi luk wan yang woman we i stap traem blong kasem mo andastanem wan spesel koling ia nomo we i kam long God. Hamas koling ia i bigwan, bae i mas hevi long wan we i yangfala olsem, be yet, hem i rere blong putum tingting blong hem i folem fulwan hemia blong Papa. Stori blong hem i rimaenem yumi se God i savegud evriwan long ol pikinini blong Hem, mo we Hem i singaotem ol man mo woman olbaot blong kam tekpat long ol bigfala wei blong bildimap kingdom blong Hem. Hem i kam fas disaepol blong Jisas, mo long wei ia, hem i wan eksampol blong evriwan we i jusum blong folem Sevya.

Nasaret: Hom blong Meri

Sore tumas, Niu Testeman i no talem eni samting long saed blong papa mo mama blong Meri, taem we hem i bon i kam long wol ia, o eni samting abaot laef blong hem long Nasaret. Luk i tokbaot Nasaret olsem wan polis, we oli save transletem olsem wan siti o wan taon, be i no luk se i wan ples we i impoten. Aotsaed long Niu Testeman, oli no tokbaot Nasaret long eni ples kasem en blong seken handred yia A.K.D.

Yumi save se Nasaret i bin stap long wan hil, long ples blong Galili we i stap daon, i lukluk ova long gudfala graon blong Jesril Vale, 105 kilometa Not long Jerusalem. Akeoloji i talem se fas Nasaret, i moa olsem wan vilej be i no wan siti, o wan taon, we populesen blong hem i samples 400 kasem 500.4 Plante populesen raon long Galili oli bin traehad blong laef olsem ol wokman we oli stap wok blong fidim olgeta nomo, olsem blong lukaot long ol animol, go huk, mo wok long graon jes blong putum kaekae long tebol blong famli blong olgeta mo pem takis blong olgeta. Vilej i no gat bigfala fanis blong protektem vilej; i no gat pruf se oli mekem gud rod wetem ston o i gat ol naes bilding, o i no gat pruf se i gat ol sas samting olsem mabol, mosaik, o ol kaen peinting insaed long ol bilding, o i no gat pruf se i gat ol naes kijin plet long ol haos.5 Tufala haos we i bin stap long ol fas handred yia, we oli digimaot long graon, oli simpol, mo oli wan stori haos wetem 2 rum, wan taj ruf, mo wan smol yad.6 Praktis blong berem man mo sam pisis blong laemston i talem se ol pipol we oli bin stap laef long ples ia, oli bin Ol Jiu mo Ol Jentael.

I nomata we i no gat wan long ol samting ia we yumi save fasem i go stret long Meri mo famli blong hem, be i givim wan lukluk se laef blong hem long Nasaret i olsem wanem: wan gel blong wan fama we i stap laef long wan vilej, i longwe long relijin senta blong Jerusalem we i gat tempol, ol pris mo ol rij samting. Iven olsem wan yang gel, bae hem i wok long saed blong mama blong hem, mo ol nara woman long vilej, i stap wivim klos, i kuk, i pikimap faeawud, i karem wota long ol defren wel blong ol haos mo vilej, mo i stap wok long garen—evri samting ia, blong helpem famli blong laef dei afta dei.

Koling blong Meri

Stori blong Meri insaed long buk blong Luk i stat wetem taem ia we enjel Gabriel i kamaot long Meri; Enjel Gabriel i sem enjel we i bin kamkamaot long Sakaraeas long tempol (luk long Luk 1:11, 19, 26). Taem Gabriel i kamkamaot, Meri i wan yang woman we oli promesem hem finis blong i maredem Josef (luk long Luk 1:27). I nomata se yumi no save se Meri i gat hamas yia long tetaem ia, long taem bifo, i posibol blong ol mared we oli arenjem i hapen bifo gel i kam yang woman. Taem Gabriel i kamkamaot long Meri mo i talem long hem se “God i mekem i gud tumas long [hem], se “God i stap wetem [hem], se “God i blesem [hem] moa i winim ol narafala woman,” mo folem Josef Smit Translesen blong Luk 1:28, “God i bin jusum hem” (luk long Alma 7:10), samting ia ating i mas mekem se Meri i mas konfius mo i gat ol defren filing, mo ating Meri i mas fraet. Yumi save traem tingting nomo se wanem tingting i resis insaed long maen blong hem long tetaem ia, mo maet bae hem i askem ol kwestin olsem: “?From wanem God i ‘blesem [mi] moa i winim ol narafala woman’?” “?From wanem ‘God i laekem mi tumas,’ mo hemia i minim wanem stret?” “From wanem God i sendem Gabriel i kam luk mi, mo i no wan nara yang woman long Nasaret, o long Jerusalem?” Yes, hem i kamaot long haos blong Deved (luk long Luk 1:32; Rom 1:3) be hemia i no bin impoten tumas from oli stap anda long rul blong Ol Man Rom. Antap long hemia, hem i jes wan yang woman we i kamaot long famli blong fama, we i stap laef long wan vilej we man i no save long hem. Olsem we Nataniel bae i askem afta: “?Wanem? ?Yu ting se wan gudfala samting i save kamaot long Nasaret?”(Jon 1:46).

Gabriel i no ansarem eni kwestin we i bin save fulumap maen mo hat blong Meri. Be, hem i gohed wetem mesej ia: bae hem i bonem wan pikinini i kam long wol ia, be i no jes wan bebi nomo. Pikinini ia, bambae oli singaotem hem “Pikinini blong God ia we i hae we i hae” mo bae i “kam King, olsem King Deved, olfala bubu blong hem bifo’ (luk long Luk 1:32–33). Long nara toktok, Gabriel i talem long Meri se pikinini blong hem, bae i Pikinini blong God mo Mesaea ia we God i bin stap promesem. Sapos Meri i bin konfius mo i fraet bifo i harem anaonsmen ia, yumi save traem tingting se, naoia filing blong hem i go we i tumas nao.

Yumi traem tingting long wan prinsipol ia we pat ia blong stori blong Meri i stap tijim yumi long saed blong fasin blong stap disaepol. !Plan blong God, long saed blong Meri, i no wan samting we Meri i askem! Gabriel i bin kamaot long Sekaraea from se hem mo Elisabet, tufala i bin prea from wan merikel pikinini, be hem i go long Meri long sam defren kaen situesen: i no blong ansarem wan samting we hem i askem, be i blong anaonsem tingting we God i gat long hem. Wetem mared blong hem we i stap kam antap, ating Meri i stap tingting se bae hem i save gat ol pikinini long fiuja. Be iven we, long fas senturi, ol pipol long bilif blong Ol Man Jiu oli bin stap wet blong wan Mesaea, ?bae yu ting se Meri bae i tingting se hem, wan gel blong wan fama long Nasaret, bae i kam mama blong Mesaea? Ating i nogat nomo. Poen hem i we, long koling blong stap olsem disaepol, plante taem i nidim blong gat jenis long ol plan blong yumiwan abaot laef blong yumi.

Luk, taem hem i raetem histri ia, i lukluk plante long wanem Gabriel i talem, mo wanem Elisabet i talem. Be i gat trifala taem we Meri i talem tingting mo filing blong hem.

Pikja
Mary seeing the angel Gabriel

Enjel Gabriel i kamaot long Meri wetem bigfala mesej ia se “God i blesem hem i winim ol narafala woman” mo bae hem i bonem Pikinini blong God i kam long wol ia.

Anaonsmen i Go long Meri, i kam long Joseph Brickey

Wan Kwestin we I Kam Tru long Insperesen

Faswan, hem i kwestin i go long Gabriel: “Mi mi no save man yet. ?Bambae samting ia i save kamtru olsem wanem?” (Luk 1:34). Folem situesen we i stap, kwestin blong hem i wan stret kwestin blong askem. I mekem olgeta we oli stap rid, oli tingtingbak long kwestin blong Sekaraea: “Bambae mi mi save olsem wanem, we samting ia bambae i olsem? [Se bae Elisabet bae i bonem wan pikinini boe i kam long wol]” (ves 18). Be long ples ia, kwestin blong hem i soem tu tingting abaot ansa blong Gabriel long wan prea se Sekaraea, hemwan i bin talem long God; be kwestin blong Meri, i askem nomo blong i talemaot klia wanem we God i talem abaot tingting blong God long saed blong hem. I mas gat kwestin taem ol invitesen blong God oli jalenjem ol disaepol blong go antap long wan moa level, mo muvaot long gudfala ples we oli sidaon long hem, mo ol kwestin we oli kam tru long insperesen oli lidim man i go long revelesen.

Ansa blong Gabriel long kwestin blong Meri i kam long trifala pat:

  1. Faswan, hem i talem long Meri: “Tabu Spirit bambae i kam long yu” (ves 35). Tabu Spirit i paoa ia, we tru long hem, ol disaepol, i nomata wanem yia oli gat, oli stap kam antap long koling blong olgeta. “Tingbaot se wok ia, i no wok blong yu o blong mi nomo,” Presiden Thomas S. Monson (1927–2018) i talem. “Hem i wok blong Lod, mo taem yumi stap mekem wok blong Lod, yumi gat raet blong kasem help we i kam long Lod Tingbaot se huia Lod i singaotem hem, Lod i mekem hem i kwalifae, o i fit long wok ia.”7 Afta nao, Gabriel i givim ol stret infomesen abaot situesen blong hem: “mo paoa blong God ia we i hae we i hae, bambae i kavremap yu, olsem wan sado.8 Nao from samting ia, pikinini ia blong yu bambae i tabu, i blong God, mo ol man bambae oli save singaotem hem, se Pikinini blong God” (ves 35).

  2. Seken, Gabriel i talem long Meri abaot Elisabet, wan we i stap wet long wan eksperiens we i semmak, nomata se i no semmak evriwan, we tufala i gat bel tru long wan merikel (luk long ves 36). Elisabet we i gat bel, i wan saen long Meri se hem i no stap hemwan, se i gat wan moa woman we i save andastanem wanem nao hem i stap gotru long hem.

  3. Nambatri, Gabriel i talem stret: “I no gat wan samting we i strong tumas, we God i no save mekem” (ves 37). God i mekem samting we i strong tumas taem i mekem se Elisabet i gat bel.9 Toktok blong Gabriel i stap rimaenem ol disaepol, i nomata wanem yia oli gat, se taem yumi mekem folem invitesen blong God, ol merikel oli save tekem ples.

Glad Tingting blong Wan Disaepol

Nambatu ansa blong Meri, insaed long stori ia, i wan stret eksampol, long maen blong mi, blong komitmen blong wan disaepol mo wei we hem i mas lukluk ol samting: “Mi mi gel blong wok nomo blong Hae God. Mi wantem blong i kamtru long mi olsem we yu yu talem” (Luk 1:38). “Gel blong wok” i talem se Meri i bin jusum blong akseptem koling ia we God i stap givimaot long hem. Toktok ia, i wei blong Meri blong talem wanem we Pikinini blong hem bae i talem long Getsemane: “Yu no mekem olsem we mi mi wantem, yu mekem olsem we yu nomo yu wantem” (Luk 22:42). I nomata we i klia se, long poen ia long laef blong hem, hem i no save andastanem evri samting we God i stap askem hem—Simeon i talem afta long profesi we hem i talem long Meri se “Bambae plante man oli save soemaot tingting blong olgeta we i stap haed. Be ol samting ia bambae i kasem tingting blong yu olsem wan naef blong faea we i stikim yu” (Luk 2:35)—be i nomata hemia, Meri i jusum blong muv fored wetem fet.

“Nao enjel ia i gowe long hem” (Luk 1:38). Taem Gabriel i aot, Meri i stap hemwan. Hem i wan samting blong wan disaepol i talem ol toktok olsem we Meri i talem long fored blong wan mesenja we i kam long heven, ?be naoia we enjel i go, bae hem i mekem wanem? ?Olsem wanem bae hem i talemaot eksperiens blong hem long papa mo mama blong hem? ?Hao bae hem i talem long Josef? ?Long hem, wanem praes bae hem i pem sapos olgeta, o olgeta man we oli stap laef long Nasaret oli no bilivim hem? Ating blong hem i laef long ol smol kona blong Nasaret bae i kam i had tumas long hem.

Pikja
Elisabeth greeting Mary

MERI MO ELISABET I MIT, I KAM LONG CARL HEINRICH BLOCH

Mekem se hem i tingbaot seken pat blong ansa blong Gabriel long kwestin blong hem, mo i travel i go long hom blong Elisabet. Bakegen, tufala open stori blong Luk, oli wivim tugeta. Taem Meri i talem halo long Elisabet, “pikinini ia we i stap long bel blong hem, i muf. Nao Elisabet i kam fulap long Tabu Spirit mo hem i singaot bigwan, i talem se ‘Meri. God i blesem yu moa i winim ol narafala woman, mo hem bambae i blesem pikinini ia we yu bambae yu bonem’” (Luk 1:41–42). Tok welkam blong hem we Spirit i lidim hem blong talem, i kam sapotem strong wanem we Gabriel i bin talem finis se Meri i gat wan ples we i winim hemia blong ol narafala woman. Naoia, Meri i gat wan seken witnes long saed blong koling blong hem, be hemia i kam nomo afta we hem i bin glad blong akseptem koling ia.

Stori blong Meri mo Elisabet, i stap rimaenem yumi long tufala impoten saed long laef blong ol disaepol blong tedei. Hem i rimaenem yumi blong bigfala sem valiu we i stap long hat blong ol Rilif Sosaeti raon long wol: ol woman, we oli gat ol defren yia mo oli stap long defren taem blong laef blong olgeta, oli kam tugeta blong sastenem mo sapos wanwan long olgeta long taem blong nid. Hem i stap tu blong rimaenem yumi se God i no stap lego olgeta we Hem i bin singaotem long taem blong nid blong olgeta, be plante taem, Hem i stap ansa taem Hem i stap mekem ol narawan oli holem olgeta long han blong olgeta, mo olgeta ia tu, Hem i bin singaotem olgeta.

Tabu Singsing blong Meri

Las toktok blong Meri, oli save long hem olsem Tabu Singsing blong Meri, mo hem i talemaot glad blong hem folem ol toktok blong Elisabet. Hem i talemaot ol filing blong hem abaot wanem i bin hapen long laef blong hem, mo i soemaot niufala haremsave blong hem abaot ples we hem i gat insaed long plan blong God. Faswan long evri samting, hem i filim blong wok strong, givim pres mo givim glori long God blong hem, we hem i glad tumas se bae i Sevya blong hem (luk long Luk 1:46–47). Long eksperiens blong hem, hem i luk sore blong God we i stap kam nomo oltaem; hem i luk hemia long wei we God i jusum wan we “i daon olgeta” olsem hem (luk long ol ves 48–50), mo tu, long wei ia we God i bin jusum hem blong plei stamba pat blong mekem kavenan we God i mekem long Ebraham i kamtru (luk long ol ves 54–55).

“Mo Meri i bin stap tri manis wetem Elisabet, mo biaen hem i gobak long ples blong hem bakegen” (ves 56). Naoia, Meri i rere gud blong mekem tabu koling blong hem i kamtru.

Pikja
Mary holding baby Jesus

INSAED LONG OL HAN BLONG MERI, I KAM LONG Simon Dewey

Eksampol we Meri i Givim long Yumi

Ol disaepol blong tedei, oli no stap long stori blong Meri, from kalja mo 2000 yia we i pas finis. Be, stori blong Meri, i wan stap blong mekem yumi tingbaot, oltaem mo oltaem, praes mo blesing blong stap wan disaepol. God i wantem luk se olgeta we oli stap folem Hem, oli tekem step i go fored blong mekem wanem invitesen Hem i givim long olgeta. Presiden Russell M. Nelson i rimaenem yumi se, “Oltaem nomo, God i bin askem ol kavenan pikinini blong Hem blong mekem ol samting we oli had.”10 Meri i fesem semfala samting, mo bae i semmak long yumi. Jalenj blong yumi, i blong gat fet blong putum tingting blong yumi i folem tingting blong Hem, blong akseptem ol koling blong Hem wetem fet se Spirit blong Hem bambae i mekem yumi kam antap long seves blong Hem. Bonnie H. Cordon, Jeneral Presiden blong Ol Yang Woman, i stap rimaenem yumi tu se “yumi save mekem ol samting we oli had,” mo afta, hem i talem, “be yumi save mekem olgeta samting ia wetem glad long hat.”11

Olsem ol disaepol blong tedei, ?wanem singsing nao bae i kam Tabu Singsing blong yumi? ?Olsem wanem nao bae yumi talemaot glad blong yumi abaot God blong yumi? ?Olsem wanem yumi talemaot hamas sore blong Hem i bigwan insaed long laef blong yumi? ?Olsem wanem bae yumi faenem ol wei blong selebretem pat blong yumi blong mekem kavenan blong Ebraham i kamtru long taem blong yumi? Hemia i jes sam wei we yumi save lanem samting aot long bigfala stori blong Meri olsem wan disaepol.

Ol Not

  1. Matiu i andastanem tu se Meri bae i kam fulfilim profesi blong Aesea, se bae i gat wan yang gel we i no save man yet, we bae i bonem wan pikinini boe we nem blong hem i Emanuel (luk long Aesea 7:14). Toktok blong hem ia, “wan yang gel we i no save man yet” i kamaot long translesen blong lanwis Gris blong Aesea, hemia long seken senturi, we ol fas Kristin man oli bin stap yusum, mo oli yusum tu long King Jemes Vesen blong Aesea 7:14.

  2. Long edisen blong 1830 blong Buk blong Momon 1 Nifae 11:18 i tokbaot tu Meri olsem “mama blong God.”

  3. Bruce R. McConkie, Mortal Messiah, 4 vols. (1981), 1:326–27, footnote 4.

  4. Luk long James E. Strange, “Nazareth,” Anchor Bible Dictionary, 4:1050; Jonathan L. Reed, Archaeology and the Galilean Jesus: A Re-examination of the Evidence (2002), 131.

  5. Luk long Reed, Archaeology and the Galilean Jesus, 131.

  6. Luk long Ken Dark, “Has Jesus’ Nazareth House Been Found?” Biblical Archaeology Review, vol. 41, no. 2 (March/April 2015), 54–63; luk tu long Ken Dark, “Early Roman-Period Nazareth and the Sisters of Nazareth Convent,” The Antiquities Journal, vol. 92 (2012), 37–64.

  7. Thomas S. Monson, “Duty Calls,” Ensign, May 1996, 44.

  8. Toktok ia long lanwis Gris, we oli transletem “i kam olsem wan sado” (episkiazō) i semfala toktok we oli yusum long translesen blong OlTesteman blong tokbaot klaod ia we i kavremap tabenakol taem hem i bin komplit. Hem i tokbaot glori blong Lod.

  9. Lod i bin talem sem samting long Ebraham taem we hem mo Sera, tufala i lanem se bae tufala i gat wan pikinini, we tufala i olfala finis (luk long Jenesis 18:14; Rom 4:19–21).

  10. Russell M. Nelson, “Stand as True Millennials,” Liahona, Oct. 2016, 49.

  11. “Bonnie H. Cordon: Yang Woman Jeneral Presiden,” Liahona, Mei 2018, 129.