2019
Te u ʻAlu ki he Feituʻu ʻOkú Ke Finangalo Ke u ʻAlu Ki Aí
Sepitema 2019


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Te u ʻAlu ki he Feituʻu ʻOkú Ke Finangalo Ke u ʻAlu Ki Aí

Ko e ako ke fakatokangaʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié.

Ko e fakapulipuli ki he ngāue fakafaifekaú ko e laumālié. ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e laumālié, ʻe lelei e meʻa kotoa pē ʻi he ngataʻangá, neongo e ngaahi taimi ʻoku ʻikai ke ʻuhinga lelei ai ʻa e fonongá.

Ko e papi ului au ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe kau hoku fāmilí [ki he Siasí] ʻi hoku taʻu hongofulu mā tahá pea talu mei ai mo ʻeku mālohi ʻi he Siasí. Naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ke u ngāue fakafaifekau pea ʻi he 2014 naʻe uiuiʻi au ke u ngāue ʻi he Misiona Siakisoni Misisipí. ʻI heʻeku ngāue taimi kakato ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ko ha taimi fakaofo ia kiate au pea ne u saiʻia ʻi he ʻaho kotoa pē, ka ʻi ha meimei māhina ʻe 5 kimuʻa pea ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u fuʻu puke lahi ʻaupito.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau toketaá pe ko e hā e meʻa ne fehalaaki ʻiate aú. Naʻe ʻikai lava ke u lamu pe folo ha meʻa pea naʻe ʻikai ke u kai ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Ŋeongo iá naʻá ku kiʻi lava pē ʻo kai ʻa e meʻakai pēpeé pe ko ha meʻakai molū kehe pea ko ia pē. ʻIkai ngata aí ka ne u tokakovi, langaʻulu mo mamahi hoku mongá. Ne ʻikai pē ke tokoni e ngaahi faitoʻo ia ne ʻomaí pea ne u holo ʻaupito pea naʻe tailiili ʻeku palesiteni fakamisioná naʻa hoko ha meʻa fakatuʻutāmaki kiate au. Naʻe fakakaukauʻi leva ke u foki ki ʻapi.

Naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻeku puke lahí koeʻuhí naʻe hangē naʻe ʻikai hano ʻuhingá pe fakafuofua ki he mahakí. Ne u fie maʻu ke fakaʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻaki hoku lotó kotoa. Ne u tautapa ki he ʻEikí ke fakamoʻui au. Ne u lau fakamātoato mei hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻi heʻeku feinga ke mahino ʻa e meʻa naʻe finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá maʻakú. Ne u fakakaukau ke kole ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei heʻeku palesiteni fakamisioná. Lolotonga hono fakahoko e tāpuaki ko ʻení ne u ongoʻi ha nonga ʻi hono fakapapauʻi mai naʻe ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ko Hono ʻofefine. Naʻá Ne ʻafioʻi ko ʻeku holi moʻoni ke ngāue Maʻaná ne u loto fiemālie ke u ʻalu ki ha feituʻu pē naʻá Ne kole mai ke u ʻalu ki ai pea koeʻuhí ko e meʻa ko ʻení, ko ʻeku lotu fakamātoato ke fakaʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú pea ʻe tali mai.

Hili e māhina ʻe taha ʻeku foki ki Vanuatú, ne u sai feʻunga ke toe ngāue pea fakaʻosi ʻeku māhina ʻe 18 ʻi hoku motu tupuʻangá. Ne fakahiki au ki ha feituʻu foʻou ʻa ia ne ʻi ai ha kau faifekau kimuʻa. Ko hoku hoa tokoní naʻe toki ʻosi mei he MTC pea naʻe ʻikai pē ha taha ʻiate kimaua naʻá ne ilo ki he feituʻú. Naʻe lahi e ngāue ke faí.

Naʻá ma lue he houa ʻe 2 he ʻaho kotoa pē ki he kolo naʻá ma ngāue aí, tukituki he ngaahi matapaá mo kumi ha kakai ke akoʻi. Naʻe faingataʻa ke maʻu ha kau fie fanongo ʻi he feituʻú ni pea ʻi heʻeku hoko ko e hoa taki ki hoku hoá, ne u fie maʻu ke ne ongoʻi ʻa e laumālie ʻo e ngāué. ʻI he ʻaho ʻe taha ne u fakakaukau mo hoku hoá ke ma lotu mo ʻaukai ki ha faingamālie ke maʻu ai ha fie fanongo foʻou.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻoku ʻikai ke leʻo lahi pe fefeka, ʻikai ke hangē ha maná ka ko ha kihiʻi leʻo siʻi ʻa e leʻo ʻo e laumālié. Ko e leʻo ʻeni ne u fanongo ki ai lolotonga hono tāpuakiʻi au ʻe he palesiteni fakamisioná. Naʻe kamata ke lea mai ʻa e leʻo tatau kiate kimaua ʻi heʻema ʻaukaí. Ko e ngaahi ueʻi ne ma ongoʻi ʻi he ʻaho ko iá naʻe molū pea pau. Ne nau tataki kimaua, ʻi he foʻi laka kotoa pē, ki ha fāmili ne nau toki hiki mai ki he feituʻú. Naʻá ma fakahoko ha ngāue ki he fāmili ko ʻení kau ai ha taha ʻo hona ngaahi ʻofefiné. Malia. Ne tataki ʻe heʻema ngāue kiate iá ke fai hano aleaʻi ʻo e ongoongoleleí pea ne teʻeki ke fuoloa, kuo hoko ʻa Malia ko ʻema fuofua fie fanongó ia.

Naʻá ne hoko ko e “Fie Fanongo Koula” ʻi he anga hono ui ʻe he kau faifekaú. Ko ha taha ʻeni kuo teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ke fanongo ki Heʻene ongoongolelei kuo toe fakafoki maí kimuʻa pea tataki ʻEne kau faifekaú, taimi kakato pe ʻikai, kiate kinautolú.

Naʻá ne maʻu ha faʻahinga laumālie fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo ia. Naʻe lahi ʻene ngaahi fehuʻí pea naʻá ne anga fakatōkilalo pea akoʻi ngofua ʻi heʻema fai homa lelei tahá ke tali kinautolú. Hili ha uike ʻe tolu ʻo ʻema ngāue kia Maliá, akoʻi ia mo lotu mo ia, naʻá ne papitaiso. ʻOkú ne lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi Senē ʻAositelēlia.

ʻI he māmaní kotoa ʻoku teuteuʻi ai ʻa e fānau pelepelengesi ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻEne Ongoongoleleí. ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko e fē ʻa e feituʻu kuo ui kitautolu ke ngāue aí, kapau ʻoku tau moʻui taau mo e laumālié pea ako ke fakatokangaʻi ʻEne ngaahi ueʻi anga vaivaí, ʻe tataki kitautolu ki he kakai ko iá.

Naʻe faingataʻa ʻeku puké ka naʻe fakamālohia ʻeku malava ke fakatokangaʻi e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e laumālié ʻe he meʻa ne u aʻusiá. Ko e ivi fakamālohia ko iá naʻá ne ʻai ke faingofua ange kiate au ke u fanongo ki he ngaahi ueʻi anga vaivai naʻá ne tataki au mo hoku hoá kia Maliá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngaahi aʻusia kotoa pē naʻe fakafiefia mo faingataʻa fakatouʻosi kuó ne akoʻi au ke fanongo lelei ange ki he Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ko e laumālié ko e fakapulipuli ia ki he ola leleí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié ka ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí.