2020
Hisitōlia ʻo e Siasí: Ko ha Maʻuʻanga Ivi mo e Ueʻi Fakalaumālie
Siulai 2020


Hisitōlia ʻo e Siasí: Ko ha Maʻuʻanga Ivi mo e Ueʻi Fakalaumālie

‘I heʻetau ako lahi ange kau ki he Kāingalotu ʻo e kuohilí, ʻe fakamālohia kitautolu ʻi hono fakahoko hotau misiona ko ha ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
smiling woman

Toʻomataʻú: tā ʻo e fefiné mei he Getty Images; taupotu taha ki toʻomataʻú: ʻEtisoni Pālati mo ʻene tohinoá, ʻi Tahiti, 1844.

ʻEletā Cook: ʻE lava ke hoko e hisitōlia ʻo e Siasí ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻo e tuí, ka ki he kakai ʻe niʻihi, kuo maʻuhala pe tukunoaʻi ia. Kuo aʻu ʻo liliu ʻi he ʻiloʻilo pau ʻe he kakai ʻe niʻihi e ngaahi talanoa ki he kuohilí ke fakatupu e veiveiuá.

ʻI hono ako e hisitōlia totonu ʻo e Siasí, ʻe fakatahaʻi ai hotau lotó mo e Kāingalotu ʻo e kuohilí mo e kuonga ní. Te tau maʻu ai ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻoku ʻikai haohaoa hangē ko kitauá ne nau laka ki muʻa ʻi he tuí mo fakaʻatā ke ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ke fakahoko ʻEne ngāué. ‘Oku ou palōmesi ʻi hono ako e hisitōlia ʻo e Siasí, ʻe lava ke fakaloloto ai hoʻo tuí mo e loto-holi ke moʻui kakato ʻaki e ongoongoleleí.

Ko e talanoa ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ko ha talanoa ia ʻo e feilaulau, loto fakapapau, mo e tui. ‘Oku tau hoko kātoa ko ha konga ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea mo e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku takitaha ʻi ai hotau misiona ke fakahoko ʻi he moʻuí ni ʻa ia ʻe tokoni ke fakafonu ʻe he ongoongoleleí ʻa e māmaní. ‘I heʻetau ako lahi ange kau ki he Kāingalotu ʻo e kuohilí, ʻe fakamālohia kitautolu ʻi hono fakahoko hotau misiona ko ha ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá.

‘I he taʻu ʻe 24 tupu kuó u hoko ai ko ha Taki Māʻolungá, ko e loto ʻo e Kau Takí ke ʻata ki tuʻa ʻenau ngāué ʻi he lahi taha ʻe ala lavá, ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí mo e tokāteliné fakatouʻosi. ʻOku mau ongoʻi ko e ngāue ko ia ke tuku mai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻoú—tautautefito ki he The Joseph Smith Papers, ko e Gospel Topics Essays, Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, mo e voliume ua ʻo e Kau Māʻoniʻoní1—ko ha founga lelei ia ke ako ai ʻe he kakaí e ngaahi meʻá ʻi he tūkunga ʻoku moʻoní pea ʻe tokoni ia ke mahino kiate kinautolu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha founga totonu.

Ko e taha ʻo e ngaahi fakamatala ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi he Kau Māʻoniʻoní ko e talanoa ʻo e ʻalu ʻa ʻEtisoni Pālati ki he Pasifiki Sauté. Naʻá ne papitaiso ha toko 60 nai. Ne u maʻu mo hoku uaifi ko Melé ha faingamālie ke ʻaʻahi ai ki he ʻOtu Motu ʻAosituloló, ʻi Tahití, ʻa ia ne malanga ai ʻa ʻEtisoni Pālatí.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaofo taha kuó u aʻusiá ko ʻeku fanongo ki ha finemui ʻokú ne pehē, “Ko ha mēmipa toʻu tangata fitu au ʻo e Siasí.” Naʻe papitaiso ʻe ʻEtisoni Pālati haʻane kui kimuʻa pea ʻalu e Kāingalotú ki ʻIutaá.

Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he māmaní, ko e hā pē ʻa e hako ʻokú ke haʻu mei aí, ʻokú ke mahuʻinga, ko ha konga koe ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí. ‘Oku mau fie maʻu lahi koe. Te ke faitāpuekina e moʻui ʻa e kakaí.

Ko e hā ʻoku ʻikai talanoaʻi lahi ange ai ʻe he Siasí ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tālangaʻi lahi ʻi hono hisitōliá?

Fai ʻe Kate Holbrook

ʻĪmisi
mother and daughter visiting grandmother

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻe David Green

‘I hoku taʻu faá, naʻe ngāue ʻeku faʻeé mo ʻeku kui fefiné ʻi he Fale Punungahoné, ko e fale motuʻa ʻo Pilikihami ʻIongi ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá. Naʻá na akoʻi au fekauʻaki mo Pilikihami ʻIongi pea naʻe tokolahi hono ngaahi uaifí. Hili nai ha taʻu ʻe 10 mei ai, naʻá ku ʻilo ai naʻe ʻi ai ha ngaahi uaifi tokolahi ʻa Siosefa Sāmita. Naʻá ku toki ʻilo ʻi heʻeku fuʻu lahí ʻo kau ki he maka kikite naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ke tokoni ke liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai fūfuuʻi ʻe he Siasí ha fakamatala meiate au, ka naʻe ʻikai fuʻu fakamamafaʻi fēfē ʻa e fakamatala fakahisitōliá ʻi heʻeku kei siʻí.

Ko e meʻa naʻá ku ako ʻi heʻeku ngaahi fakataha he ʻaho Sāpaté mo e kalasi seminelí ko e tefitoʻi ngāue ko ia ʻa e Siasí. Ne u ako ke fakatomala. Naʻá ku ako ke fakafenāpasi ʻeku moʻuí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ako e founga ke fokotuʻu ai ha vā fetuʻutaki mo ʻeku Tamai ʻi Hēvaní. Ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻi heʻeku moʻuí ne mahuʻinga taha kiate aú. ‘Oku ou ʻilo ʻe lava ke fakamamahi moʻoni ki ha kakai ʻe niʻihi ke ʻilo ki ha meʻa naʻá ke pehē ne totonu ke ke ʻiloʻi ka naʻe ʻikai ke ke ʻilo. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ma fakahoko ai mo Meti e ngāue ʻokú ma faí. ʻOkú ma fakaʻamu ʻe hoko e aʻusia ko iá ki he kakaí ko ha konga ʻo e kuohilí he ʻoku tau maʻu e tohi Kau Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ha hisitōlia kakato ki he kakaí.

‘Oku tau ʻilo fēfē kapau ʻoku falalaʻanga ha maʻuʻanga tokoni kau ki he hisitōlia ʻo e Siasí?

Fai ‘e Matt Grow

Kuó u ngāue ki he Siasí ʻi he taʻu ʻe hiva kuohilí ʻo tohi fekauʻaki mo e hisitōliá. Kuó u vakai ki he fakakaukau ʻetau Kau Taki Māʻolungá ki hotau hisitōliá. ‘Oku ʻikai fekauʻaki e ngaahi fepōtalanoaʻakí mo e “Te tau fūfuuʻi pe liliu fēfē e hisitōliá?” Ka ʻoku fekauʻaki e fepōtalanoaʻakí mo e “ʻOku founga fēfē ʻetau fakaʻatā ke maʻu ngofua mo mahino ngofua e hisitōliá?”

‘Oku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku ʻikai ko e pole ʻi he kuonga ʻoku hulu ai e fakamatalá ʻa hono kumi e ngaahi talí—ʻoku ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he ngaahi talí—ka ko hono fakafaikehekeheʻi ko ia e ngaahi tali leleí mo e koví, mo e fakamatala ʻoku leleí mo koví. ‘Oku lahi fau ha ngaahi fealeaʻaki ʻi he ʻinitanetí fekauʻaki mo hotau hisitōliá, pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi fealeaʻakí ni ʻoku lahi ange ʻene fakatupu ʻitá ʻi he maama ʻokú ne ʻomí.

Tokanga telia e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻoku nau feinga pē ke tukuhifo ki he kakaí. Kae kumi e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi lekooti ne fai ʻe he kakaí tonu pea ʻoku fakamatala faitotonu kiate kinautolú. ‘Oku faingofua moʻoni ke kumi e fehalaaki e kakai ʻi he kuohilí, ke toʻo ha kupuʻi lea pe meʻa naʻe hoko mei hono tūkunga totonú ke fakatupu puputuʻu.

ʻI heʻeku hoko ko ha faihisitōliá, ʻoku ou feinga ke muimui ki he faleʻi ʻa ha tokotaha faʻu tohi mei Pilitānia. Naʻá ne pehē: “Ko e kuohilí ko ha fonua muli ia: ʻoku kehe ʻenau fakahoko ai e ngaahi meʻá” (L. P. Hartley, The Go-Between [1953], prologue). ʻOku ʻuhinga ia ko e taimi ʻoku tau ʻaʻahi ai ki he kuohilí, ʻoku ʻikai ke tau fie hoko ko ha “taha taki mamata angakovi.” ‘Oku tau fie feinga ke maʻu ha mahino e kakaí ʻi honau tūkungá mo e anga fakafonuá. ‘Oku tau fie maʻu ke faʻa kātaki ʻi he meʻa ʻoku tau pehē ʻoku nau tōnounou aí. ʻOku tau fie maʻu ke anga-fakatōkilalo ʻo kau ki he meʻa ʻoku siʻi ai ʻetau ʻiló. Pea ʻoku tau fie maʻu ha laumālie manavaʻofa ʻo kau ki he kuohilí.

Ko Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná

‘I hoku taʻu hongofulu tupú, naʻa mau fakakaukau he ʻikai lava hoku taʻoketé ʻo ngāue fakafaifekau he naʻe fakangofua ʻa e uōtí ke ʻave ha talavou pē ʻe taha he taimi ke ngāue fakafaifekau. Naʻe pau ke fakafaingamālieʻi e toengá ki he filifili ʻa e vaʻa fakakautaú. Ka naʻe toki ʻilo ʻe heʻemau pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí te na lava ʻo ʻave mo ha toe tokotaha. Ko ia, naʻá na talanoa ki ai mo hoku taʻoketé, pea naʻá ne foki mai ki ʻapi ʻo talaange ki heʻeku ongomātuʻá.

Ko ha tangata lelei ʻeku tangataʻeikí, ka naʻe ʻikai ke ne mālohi ʻi he Siasí. Naʻá ne fakaʻikaiʻi ia—ka ʻi ha ʻuhinga ngalikehe. Naʻe ʻikai ke ne fakaangaʻi e Siasí pe ko e ngāue fakafaifekaú, ka naʻe teuteu hoku taʻoketé ke ako fakafaitoʻó. Naʻe pehē ʻe heʻeku tangataʻeikí, “Kuó ke teuteu ke ke ʻalu ʻo ako fakafaitoʻo. Kuó ke toʻo ha ngaahi kalasi. ʻE lahi ange e lelei te ke lava ʻo fai ʻi hoʻo ʻalu ʻo ako fakafaitoʻó, ʻi haʻo ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻI he efiafi ko iá, ne u tangutu ai mo hoku taʻokete faivelenga mo lelei ko ʻení, peá ma talanoa. Naʻá ma aofangatuku ʻaki ne ʻi ai ha fehuʻi moʻoni ʻe tolu te ne fakapapauʻi ʻene tali ki heʻemau tangataʻeikí. Ko e ʻuluakí ko e, “Ko Sīsū Kalaisi nai e Fakamoʻui ʻo e māmaní?” Ko hono uá, “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola nai ia ʻa e ʻOtuá?” Pea ko e tolú, “Ko ha palōfita nai ʻa Siosefa Sāmita?” Ne u fakatokangaʻi ʻe kaunga e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻe tolu ko iá ki he meimei fili kotoa pē te u fakahoko he toenga ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻá ku ʻofa maʻu pē ʻi he Fakamoʻuí peá u lau e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻi heʻeku ʻiloʻi e mahuʻinga fau ʻo e ngaahi tali ko iá, naʻá ku lotu he pō ko iá pea maʻu ha tali fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi ko iá ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻuí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita ia. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.

Ko e hā ʻoku kiʻi kehekehe ai e ngaahi fakamatala ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá?

Fai ‘e Matt Grow

Naʻe lekooti ʻe Siosefa Sāmita pe kole ki heʻene kau tangata tohí ke lekooti ha fakamatala kehekehe ʻe fā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. ʻOku fai ʻe he ngaahi fakamatalá ha talanoa faitatau, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi kehekehe. ‘Oku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ai. Kapau naʻe taha fakaʻaufuli e ngaahi fakamatalá, te u hohaʻa leva au ko ha faihisitōlia, he ʻoku ʻikai ko e founga ia e ngāue ʻa e manatú. ʻOku tau vakai ki he sīpinga tatau ʻi he ngaahi fakamatala kehe ʻi he hisitōliá pe ʻi he ngaahi folofolá (vakai, Ngāue 9:7; 22:9).

Manatuʻi foki naʻe faingataʻa ke fakamatalaʻi ha aʻusia toputapu ʻi he leá. Naʻe ui ʻe Siosefa e leá ko ha “kiʻi fale fakapōpula fāsiʻi” (ʻi he History of the Church, 1:299). Fakakaukau ki hoʻo ngaahi aʻusia toputapu tahá? ʻOku faingofua fēfē ke fakamatalaʻi kinautolu ʻi he leá? ‘Oku totonu ke tau fakafiefiaʻi ʻa ʻetau maʻu ha ngaahi fakamatala lahi koeʻuhí ʻoku nau ʻomi kiate kitautolu ha ʻilo mo e fakakaukau foʻou. ‘Alu ʻo lau e ngaahi fakamatala ʻe fā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi he ngaahi ʻēsei Gospel Topics. ‘E fakaloloto ai hoʻo houngaʻia ʻi he meʻa naʻe hoko he ʻaho ko iá.

Ko e hā e fatongia ʻo e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fai ʻe Kate Holbrook

ʻĪmisi
Joseph Smith with the plates

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻe David Green

Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe tanu fakataha mo e ʻū lauʻi peletí ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ne lau ki ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ‘I he taimi ne ʻoange ai ʻe Molonai kia Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá, naʻá ne ʻoange foki mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí. Naʻe ʻikai tanu fakataha mo e ʻū lauʻi peletí ʻa e maka kikite ko ia ne fakaʻaongaʻi foki ʻe Siosefa ke liliu ʻakí. Ko ha meʻa ia naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻiate ia pē ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, ʻa ia naʻe tokoni ke ne ongoʻi ai e fakahā fakalaumālié. Ko ia naʻá ne fakaʻaongaʻi fakatouʻosi kinaua.

Naʻe manatu ʻa ʻEma Sāmita ko e taha ʻo ʻene kau fefine tohí, ko e taimi kotoa pē ne tangutu hifo ai ʻa Siosefa ke kamata liliú, ne ʻikai ke ne fehuʻi ange, “Sai, ko e fē koā e meʻa ne u ngata aí? Ko e fē meʻa naʻá ta ngata aí?” Naʻá ne faʻa kamata totonu maʻu pē ʻi he meʻa naʻá na ngata aí. Kapau te ke vakai ki ha peesi ʻo e tohinoa fakataautaha ʻa Siosefa Sāmita naʻá ne tohi ʻi he taʻu ʻe tolu hili ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku lahi ai e ngaahi lea ne kohikohiʻi, ngaahi fakakaukau mo e sētesi taʻekakato. ‘I hoʻo vakai ki ha peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne tala-kae-tohí, ʻoku ʻikai ha meʻa pehē ai. ʻOku kakato mo fakaʻofoʻofa hono tohí—ʻoku kakato e ngaahi sētesí pea ʻikai ha meʻa ʻe kohikohiʻi.

‘Oku mālie kotoa ia ke fakakaukau ki ai, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange kiate aú ko e kanotohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e Tohi ʻa Molomoná ne akoʻi ai au ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ke u fakamuʻomuʻa e angaʻofá ʻi he loto-fakamāú, naʻe akoʻi ai au ʻe ʻAlamā ʻa e ʻuhinga ʻo ʻeku papitaisó, ʻa e meʻa ʻoku ou palōmesi ke fakahoko mo hoku kaungā Kāingalotú. Ko e Tohi ʻa Molomoná ne akoʻi ai au ʻe Molomona mo Molonai ki he mahuʻinga ʻo e manavaʻofá mo e meʻa ke fakahoko ke maʻu ai iá. Kuo tākiekina lahi au ʻe he tohí ni mo e anga ʻeku vakai ki he māmaní.

Mali Tokolahí

ʻOku ou fie vahevahe ha meʻa ʻe tolu fekauʻaki mo e mali tokolahí. ʻUluakí, ʻoku mahino naʻe fakahoko ha ngaahi feilaulau lahi ʻi he mali tokolahí. Naʻe lahi ai e ʻofá mo e uouangatahá, ka naʻe ʻi ai foki mo e feilaulaú, pea naʻe akoʻi ʻe he mātuʻa ne mali tokolahí ʻenau fānaú, ke nau feilaulau. Ko e tokolahi ʻo e fānau ʻi he mali tokolahi ko iá ne nau ʻave ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he funga ʻo e māmaní pea faitāpuekina e moʻui ʻa e tokolahi.

Ko hono uá, naʻe ʻi ai ha niʻihi hangē ko Vilate Kimipoló, naʻe maʻu ʻenau fakahā fakataautaha pē ʻa kinautolu—kimuʻa pea nau ʻiloʻi kakato e meʻa ʻe hoko maí—ne ʻomi e tokāteline ko ʻení mei he ʻOtuá.2

Pea ko e tolú, ʻi he ngaahi fakataha alēlea maʻolunga ʻa e Siasí, ʻoku ʻi ai e ongo ne fakahoko ʻe he mali tokolahí hono taumuʻá. ‘Oku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi e Kāingalotu ko iá, ka kuo fakahoko e taumuʻa ko iá.

ʻOku ʻi ai leva ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki tali mai. Ka ʻoku ou loto ke mou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻofa ʻokuʻ i ai Haʻane palani haohaoa, pea ko ʻEne palaní ko e palani ia ʻo e fiefia, pea ʻoku tau maʻu ha Fakamoʻui naʻá Ne fakahoko e meʻa kotoa pē maʻatautolu. Te tau lava ʻo falala kiate Kinaua.

Ko e hā naʻa nau fakahoko ai e mali tokolahí ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí?

Fai ʻe Kate Holbrook

ʻOku pehē ʻe he fakahinohino ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he mali tokolahí ko e finangalo ʻo e ʻEikí ki Hono kakaí ke mali ha tangata mo ha fefine pē ʻe taha, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakaʻatā makehe ʻi he taimi ʻokú Ne fekau ai ke fakahoko e mali tokolahí ke ohi ha kakai angatonu (vakai, Sēkope 2:30). Ko e fakaʻatā makehe hāhāmolofia ʻeni ne fekauʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ne fakahokó. Ne momou ʻa Siosefa ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke fakahoko e foungá ni, ka naʻe faifai peá ne fakahoko ia he naʻá ne loto ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá kiate iá. Naʻá ne feinga ke fakahoko e mali tokolahí ʻi he konga loto ʻo e 1830 tupú, ka ko e 1841 naʻá ne kamata moʻoni ke fakafeʻiloaki māmālie e foungá ki hono ngaahi kaungāmeʻa falalaʻangá. Ne nau ʻohovale. Naʻa nau tautapa ki heʻenau Tamai ʻi Hēvaní ke mahino e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, pea naʻa nau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie fakataautaha ko e meʻa totonu ia kiate kinautolu ʻi he taimi ko iá.

Naʻe fakahoko e mali tokolahí ʻi ha taʻu nai ʻe 50, pea ko ha meʻa ia naʻe lava ʻe he kakaí ʻo fili ke fakahoko. ʻOku kei feinga e kau mataotaó ke fakapapauʻi pe ko e kakai lalahi ʻe toko fiha ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí naʻe mali tokolahí, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko ha niʻihi toko siʻi pē ia ʻo e Kāingalotú. Pea ʻoku tau ʻilo ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e kāingalotu mateaki mo tui mālohi ia ʻi hotau Siasí. Naʻe tuku mai ʻi he 1890 ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) ha fanongonongo fakamafaiʻi ke fakangata e mali tokolahí. ‘I he taimi ne fanongo ai ha kakai ʻe niʻihi ki he fanongonongo fakamafaiʻí ni, ne nau ongoʻi fiemālie. Naʻe faingataʻa kiate kinautolu e mali tokolahí. ‘I he fanongo ha niʻihi kehe ki he fanongonongo fakamafaiʻí ni, naʻa nau loto-mamahi. Ne nau fai ha feilaulau lahi, pea nau maʻu ha fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

‘Oku fifili ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí pe ko e hā ʻe hoko hili ʻa e maté ki heʻetau fakahoko e mali tokolahí . Kuo akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻoku ʻikai fie maʻu e mali tokolahí ki he hākeakiʻí pe ko e nāunau taʻengatá. Neongo ʻoku ou houngaʻia fakataautaha ko e mali mo e toko tahá ʻa e tuʻutuʻuní pea ko e fakaʻatā makehe e mali tokolahí, ka ʻoku ʻikai ke u fakasiʻia ai e ngaahi fakamoʻoni mo e talangofua ʻa ʻetau ngaahi kui fakalaumālie ne nau fakahoko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Naʻa nau talangofua, pea nau maʻu ha fakamoʻoni naʻe totonu ia.

Temipalé mo e Ngaahi Fuakavá

ʻĪmisi
Moses, Elias, and Elijah appearing in Kirtland Temple

ʻI ʻolungá: Tā Fakatātā ʻe dan burr; miracle at quincy, tā ʻe julie rogers; joseph smith in liberty jail, tā ʻe greg k. olsen

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ne hoko ʻi Ketilani, ʻOhaioó, ko hono langa mo fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní. ʻOku hā e lotu fakatāpui ne maʻu ʻe Siosefa ʻi he fakahaá, ʻi he vahe 109 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻá ne tautapa ki he ʻEikí ʻi he lotu ko iá ke tali e ngāue mo e feilaulau ʻa e Kāingalotú ʻi hono langa e temipalé.

Hili ha uike ʻe taha mei hono fakatāpui ʻo e temipalé, naʻe toe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha mata meʻa-hā-mai. Naʻe hoko ʻeni ʻi he Toetuʻú, ʻa ia foki ko e Lakaatú. Naʻe hā mai ʻa e ʻEikí ʻi he mata meʻa-hā-mai peá Ne tali ʻa e falé. Naʻá Ne fakahā ki he Kāingalotú ʻoku totonu ke nau fiefia ʻi hono, “langa ʻaki honau tūkuingatá ʻa e falé ni ki hoku hingoá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:6). ʻI he ʻosi e mata meʻa-hā-mai ko iá, naʻe hā mai ha kau palōfita ʻe tolu mei he kuonga muʻá: ko Mōsese, ʻa ia naʻá ne fakafoki mai e ngaahi kī ki hono tānaki mai ʻo ʻIsileli mei he tapa ʻe fā ʻo e māmaní; ko ʻIlaiase, ʻa ia naʻá ne tuku mai e kuonga ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé; mo ʻIlaisiā, ʻa ia naʻá ne fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e mālohi ke faisilá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16).

Naʻe matuʻaki mahuʻinga fau hono fakafoki mai e ngaahi kī ko iá ki hono fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fie maʻu e Tohi ʻa Molomoná ka naʻa tau fie maʻu foki e ngaahi kī ko iá mo e ngaahi ouau fakatemipalé. Kuo teʻeki ai mahuʻinga lahi ange e ngaahi kī ko iá ka ʻi he lolotongá ni.

Kuó u fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻoku uiuiʻi ai ha taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke hoko ko e palōfitá, ʻoku tokanga lahi hono lotó ki he ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻá ku monūʻia ke kau ʻi he fakatāpui ʻo e Temipale Nauvoo Illinois fakataha mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008). ‘Oku ou manatuʻi ʻa ʻene mahuʻingaʻia lahi ʻi hono langa e temipale ko ʻení pea mo e mahuʻinga kiate ia ke ʻomi e ngaahi temipalé ki he Kāingalotú. Naʻe hoko atu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) e ngāue ko iá pea maʻu e tākiekina fakalaumālie mei langi ne maʻu ʻe Palesiteni Hingikelií. Pea kuo tau mamata ʻi he tākiekina fakalaumālie ko iá ʻi ha founga fakaofo mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Kuó ne maʻu e pulupulu ʻo e palōfitá, pea kuo tupulekina ʻene ongoʻi e mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé.

Ko e taha ʻo ʻene ngaahi fuofua pōpoaki ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ke poupouʻi e kakaí ke ō ki he temipalé, ʻo maʻu honau ngaahi ouaú, pea nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. Hili pē iá, naʻá ne pehē leva kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga kuó ke mavahe ai mei he hala ʻo e fuakavá, foki ki he hala ko iá.3

Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he ngāue fakatemipalé ʻa e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí?

Fai ‘e Matt Grow

ʻI he pekia ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe mei ʻosi hono holisi e Temipale Nāvuú, pea ne ʻikai fuoloa kuo mahino kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻe toe tuli ʻa e Kāingalotú. Ko ia naʻá ne fehuʻi ai ki he ʻEikí: “ʻOku totonu nai ke mau nofo heni ʻo fakaʻosi e temipalé, neongo kuo pau ke mau liʻaki ia ʻi heʻene ʻosí, pe ʻoku totonu ke mau mavahe he taimí ni?” Naʻe mahino e tali naʻe maʻú, “Nofo” (vakai, Brigham Young diary, Jan. 24, 1845, Church Archives; Ronald K. Esplin, “Fire in His Bones,” Ensign, Mar. 1993, 46). Naʻe fuʻu mahuʻinga e ngaahi ouau ʻo e ʻenitaumení mo e silá ne fie maʻu ai ke nofo e Kāingalotú.

Pea ko ia ʻi he taʻu hono hokó, naʻa nau fakahoko honau tūkuingatá ki he temipalé. ʻI heʻene fakaʻosiʻosí, naʻe tutu honau ngaahi ʻapi takatakai ʻi Nāvuú, pea naʻe teuteu e Kāingalotú ke nau fononga fakahihifo ʻi he ʻosi pē ʻa e temipalé. ʻI Tīsema 1845, naʻe ʻosi ha konga lahi ʻo e temipalé ʻo lava ai e Kāingalotú ʻo fakatapui, pea maʻu ʻenitaumeni ai ʻa kinautolu ne moʻui tāú, mo silaʻi e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí.

‘I he ngaahi māhina siʻi hono hokó, naʻa nau ngāue taʻemālōlō ke teuteuʻi fakalaumālie e tokotaha kotoa pē ki he fononga lahi ki he hihifó. ʻOku mahuʻinga mo toputapu ia kiate au ʻa e malava ko ia ʻo silaʻi au ʻi he mālohi tatau ki hoku uaifí, fānaú, ongomātuʻá, mo e ngaahi toʻu tangata kuo muʻa atú mo ia ʻe muiaki maí. Ko e meʻa ia kuo fakafaingamālieʻi ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Te ke lava nai ʻo vahevahe ha meʻa naʻe hoko mei hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní?

Fai ʻe Kate Holbrook

ʻĪmisi
woman crossing frozen river with children

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻe David Green

ʻOku ou manatuʻi e talanoa ki he feinga ʻa ʻEma Sāmita ke hola mei he fakatanga ʻi Mīsulí. Naʻe ʻikai ke poloka fakaʻaufuli e Vaitafe Misisipí—ke lava ha saliote ne fonu ʻi he kakaí mo ʻenau koloá ʻo fononga ai. Ko ha vaitafe fālahi ia, pea naʻe fakatuʻutāmaki ke kolosi ai. Naʻe ʻi ai ha kiʻi leka taʻu ono ʻa ʻEma ne piki ki he tapa ʻe taha hono pivá, mo ha taʻu valu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, taʻu ua ʻi he nima ʻe tahá, pea mo ha pēpē valevale ʻi he nima ʻe tahá.

Naʻe tuitui ʻe he tuofefine ʻi he fono ʻo e taha e kau tangata tohi ʻa Siosefá ha ʻū kato tupenu naʻe fakamaʻu ki he kongalotó. Naʻe faʻo ʻe ʻEma ‘i loto ʻi he ʻū kato hono loto pivá, e tatau pē ʻe taha ʻo e liliu ʻa Siosefa e Tohi Tapú, ʻa ia naʻe lau māhina ʻene ngāue ki aí. Naʻá ne fononga fakataha mo e ʻū pepá mo ʻene fānaú, pea kolosi tokanga ʻi he vaitafe poloka ko iá, mo fakaʻamu he ʻikai ke ne tō ki loto.

Kiate au, ko e fakaʻilonga fisifisimuʻa taha ia ʻo e loto-toʻá mo e tuí—ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ke ke fakahoko ha meʻa koeʻuhi ko e meʻa ʻokú ke tui ki aí, ʻokú ke laka pē ki muʻa.

ʻĪmisi
pioneer scenes

ʻI ʻolungá: Tā Fakatātā tā ʻe Dan Burr; Mana ʻi Kuinisií, tā ʻe Julie Rogers; Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, tā ʻe Greg K. Olsen

“Ka Mou Loto-toʻa”

Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fepaki mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa. ʻOku hoko mai ha niʻihi koeʻuhí ʻoku ʻi ai e tauʻatāina ke filí. ʻOku hoko mai ha niʻihi koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha fili. Ka ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo ʻoku tau maʻu ha Tamai Hēvani ʻofa pea ʻe lava ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo faitāpuekina kitautolu ʻi ha ngaahi founga mahalo ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu.

‘Oku pehē ʻe ha kau faihisitōlia ʻe niʻihi ko e tokolahi ʻo e Kāingalotu ne hola mei Mīsuli ki Nāvū lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39 naʻe aʻu ki he toko 8,000. Ko e faʻahitaʻu momoko ia. Naʻe ʻi fē ʻa Siosefa? Naʻá ne ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo loto-mamahi ʻi he meʻa ne fehangahangai mo e Kāingalotú. Naʻá ne ongoʻi kuo liʻekina ia.

Naʻá ne maʻu ʻi he tūkunga fakatuʻutāmaki ko iá ha niʻihi ʻo e folofola fakaʻofoʻofa tahá—ko e vahe 121, 122, mo e 123 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku nau mahuʻinga. ‘Oku ou fakaʻamu te mou lau ia. ʻOku maʻu ʻi he Kau Māʻoniʻoní ha fakamatala nounou ʻo e meʻa ko ʻeni naʻe hokó:

“Naʻe … tangi pē ʻa Siosefa maʻá e Kāingalotu taʻehalaiá. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, ʻʻE ʻEiki, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻenau kātakiʻi ʻa e ngaahi kovi mo e ngaahi fakamālohi taʻetotonu ko ʻení, kae teʻeki ai ke fakamolū ho finangaló kiate kinautolu?’

Naʻe tali ange ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino.’ ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē.’

“Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa naʻe ʻikai ke ne ngalo. Naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻo pehē, ʻKapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.’

“Naʻe fakamanatu ʻe he Fakamoʻuí kia Siosefa he ʻikai lava ke lahi ange e mamahi ʻa e Kāingalotú ʻiate Ia. Naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu pea naʻe malava pē ke ne fakangata ʻenau mamahí, ka naʻá Ne fili ke mamahi fakataha mo kinautolu, ʻo fuesia ʻenau loto-mamahí ko ha konga ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻe fakafonu Ia ʻe he faʻahinga mamahi peheé ʻaki ʻa e ʻaloʻofa, ʻo Ne maʻu ai ʻa e mālohi ke tokoniʻi mo fakaleleiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tafoki kiate Ia ʻi honau ngaahi faingataʻá. Naʻá Ne tapou kia Siosefa ke tuʻu maʻu peá Ne talaʻofa he ʻikai ke Ne liʻaki ia.”

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEletā Hiipa C. Kimipolo (1801–68) ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa Siosefa ʻe he ngaahi fakamaau totonu ʻo e Fakamaauʻanga Lahi ʻo Mīsulí, ka naʻa nau fakakaukau ke ʻoua te nau fai ia. Naʻe foki ʻa Hiipa ki he Fale Fakapōpula Lipetií ka naʻe ʻikai fakangofua ke ne hū ki he loki fakapoʻulí, peá ne kaila hifo pē kia Siosefa ʻo fakahā ange e ongoongo fakamamahí.

Naʻe anga mokomoko mo anga fakakaumeʻa ʻa Siosefa kiate ia. Naʻá ne pehē ange, mou “fiefia” pē. Naʻá ne fakahinohinoʻi leva ʻa Hiipa ke “ʻave mamaʻo e Kāingalotú ʻi he vave tahá.”4

‘Oku ʻi ai ha meʻa ke ke ako mei ai: ke mou fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fepaki mo iá. Kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi koe ʻe ha ngaahi meʻa pau, mavahe mei ai. Fakafalala ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e sīpinga ʻo Siosefa ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo e hola ʻa e Kāingalotú mei Mīsuli ki Nāvuú, ko ha sīpinga lelei ia ʻo e mālohi mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, ʻoku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni pau ki Hono fakalangí. ‘Oku ou loto ke mou ʻiloʻi ʻokú Ne fakahinohinoʻi mo tataki e Siasí ʻi ha founga ʻe faitāpuekina kotoa ai ʻa kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻokú Ne moʻui.

Ke mamata kakato ʻi he fakataha lotú, vakai ki he devotionals.ChurchofJesusChrist.org.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻE lava ke maʻu e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ko ʻení ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Vakai, Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball (1945), 327.

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona ʻEpeleli 2018, 7.

  4. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní: 1815–1846 (2018), 389–90; saints.ChurchofJesusChrist.org.