2020
Ngāue Fakaetauhi ʻo fakafou ʻi he Ngaahi ʻEkitivitī ʻa e Siasí
Siulai 2020


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ngāue Fakaetauhi fakafou ʻi he Ngaahi ʻEkitivitī ʻa e Siasí

ʻĪmisi
women preparing food

Faitaaʻi ʻo e Kau Fafine ʻi he Ngāueʻofá fai ʻe Laureni Ademar Fochetto; ʻAta ʻo e ʻaisikilimí mo e seinisoá mei he Getty images

Ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo ngāue fakaetauhi ki he kau mēmipa ʻi hotau uōtí, kaungāʻapí, mo e kaungāmeʻá ʻoku fakafou ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. Tatau ai pē pe ʻokú ke palani ha ʻekitivitī ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi fie maʻu pe manako ʻo ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai, pe ʻokú ke fakaafeʻi kinautolu ke kau ki ha ngaahi ʻekitivitī pe ngaahi faingamālie ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, ʻe lava ʻe he ngaahi ʻekitivitī ʻi he lēvolo ʻo e uōtí, siteikí, pe naʻa mo e fakavahaʻa siteikí ʻo ʻomi ha ngaahi founga ʻaonga mo fakafiefia ke poupouʻi ai e uouangatahá mo fakamālohia e kāingalotú.

ʻE lava foki ʻe he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí ʻo fakaava e matapā ki ha ngaahi faingamālie lahi ke ngāue fakaetauhi ai. Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻe he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí ʻo ʻomi ha ngaahi faingamālie ke kau ai ki he ngaahi ngāue ʻofa ʻoku faitāpuekina ai e niʻihi kehé mo fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei ʻi he komiunitií. ‘E lava foki ke hoko e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí ko ha faingamālie ke tokoni ai ki he kāingalotu māmālohi ʻo e Siasí pea mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé pe ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai kau ki ha tui fakalotú.

ʻI hono fakakau ha kakai tokolahi ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, ʻoku hoko ai ha faingamālie ke faitāpuekina mo fakamālohia ʻe he ʻEikí hotau ngaahi uōtí mo e ngaahi koló, ngaahi kaungāʻapí mo hotau ngaahi komiunitií.

ʻĪmisi
people shaking hands

Fokotuʻu ha Ngaahi Vā Fetuʻutaki Lelei

Naʻe hokosia mai e faʻahitaʻu momokó, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe Tēvita Tikisoni pe ʻe fakamāfanaʻi fēfē hono fāmilí.

Ne toki hiki mai ʻa Tēvita mo hono uaifí mo hona ʻofefine ʻe toko ua ki he kolo ʻuta ʻo Feletonia, ʻAlesona ʻi USA, ko ha feituʻu toafa maʻolunga ʻoku takatakaiʻi ʻe he ngaahi lilifa kulokula fakaʻeiʻeiki, sāfá, mo e ʻuluʻakau lanumatá.

Ko e tefitoʻi maʻuʻanga māfana ʻi he ʻapi ne nofo totongi ai e fāmili Tikisoní ko ha sitou tafu. Naʻe vave hono ʻilo ʻe Tēvita ko e tānaki fefié ko ha taukei mahuʻinga ia koeʻuhí ko e faʻahitaʻu momoko ʻi Feletoniá ʻoku fonu ia ʻi he sinoú mo e ʻaisí.

“Naʻe ʻikai ke u maʻu ha fefie pe ko ha mīsini tutuʻu ʻakau pe ʻiloʻi hono fakaʻaongaʻí!” Ko e fakamatala ia ʻa Tēvitá. “Naʻe ʻikai ke u ʻilo e meʻa te u faí.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe ha kau mēmipa e niʻihi ʻo e uōtí kia Tēvita pe naʻe feʻunga e fefie ne maʻu ʻe hono fāmilí ki he faʻahitaʻu momokó. ʻOku pehē ʻe Tēvita, “Naʻe ʻikai fuoloa pea nau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u maʻu ia. Tuai e kemo ne angaʻofa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke nau tokoni mai ke tānaki ha fefie. Ne lōmekina hoku lotó ʻi he houngaʻia, pea ne u tali ʻenau angaʻofá.”

Naʻe toki ʻilo ʻe Tēvita ko e fononga tānaki fefie ko ʻení ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻekitivitī fakauooti angamaheni lahi ne palani, fokotuʻutuʻu lelei, mo tokolahi e kau mai ki aí. ʻI ha pongipongi Tokonaki ʻe taha, ne fononga atu ʻa Tēvita, kōlomu kaumātuʻá, mo ha kau mēmipa kehe ʻo e uōtí ki he ʻotu moʻungá ʻi ha ngaahi loli mo e taulani.

ʻOku pehē ʻe Tēvita, “Fakamālō ki heʻenau meʻangāué mo e ʻiló, naʻe tānaki ʻe he kau mēmipa ʻo e uōtí ʻi ha hoʻatā pē ʻe taha, ha fokotuʻunga fefie maʻa hoku fāmilí ne mau lele ʻaki ʻi ha meimei faʻahitaʻu momoko ʻe ua. “Ko e meʻa ne mahuʻinga angé, ne akonekina au ʻi he ʻilo kotoa pē ne fie maʻu ke u tānaki ʻaki ha fefié. ʻI he taimi ne u mavahe ai mei Feletoniá, naʻá ku poto ʻi hono fakaʻaongaʻi ha mīsini tutuʻu ʻakau, pea ne u tokoni ʻi ha ngaahi ʻekitivitī tānaki fefie fakauooti ne lahi ange ʻi he meʻa ne u lava ʻo laú.”

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fokotuʻu ʻe he ngaahi ʻekitivitī fakauooti peheé ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí, ka naʻe fokotuʻu foki ai ha ngaahi vā fetuʻutaki lelei ʻiate kinautolu kotoa pē ʻi he komiunitií.

ʻOku pehē ʻe Tēvita, “ʻOku ou manatuʻi ha fefine ʻe taha, naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí ne toki hiki foʻou mai ki he feituʻú.” “Naʻe pau ke ne tutu e papa pēnolo ʻo hono ʻapí ke māfana ai. ʻI heʻemau ʻilo pē kau ki hono tūkungá, ne mau fakapapauʻi naʻá ne maʻu ha fefie feʻunga ke māfana ai ʻi he faʻahitaʻu momokó. Naʻá ne houngaʻia moʻoni ʻo ʻikai te ne mei lava ʻo lea.”

Ne fakapapauʻi ʻe he ngaahi ngāue fakaetauhi ʻi Feletoniá naʻe malu mo māfana e tokotaha kotoa pē ʻi he faʻahitaʻu momokó.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Niʻihi Kehé

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Make Iosi ʻi Lomēniá, naʻá ne ʻaʻahi maʻu pē mo hono hoá ki ha fāmili ne fuoloa ʻenau liʻaki lotú. ʻOku pehē ʻe Make, “Naʻe kau e fāmili Sitāniká ʻi he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Lomēniá, pea naʻá ma ʻofa ʻiate kinautolu.”

‘I he hokosia e taimi ke palani mo fokotuʻutuʻu ai ha ʻekitivitī fakakoló, naʻe fakakaukau ai e kau takí ke fakahoko ha “Pō Paionia” ʻa e koló. ‘E hoko ʻeni ko ha efiafi ke fakamanatu ai e kau paionia loto-toʻa ne nau fononga ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke aʻu ki he Teleʻa Sōlekí. ‘E toe hoko foki ʻeni ko ha faingamālie ke fakalāngilangiʻi ai e kau paionia ʻo e Siasí ʻi Lomēniá.

ʻOku pehē ʻe Make, “Ne mau fakakaukau ko ha founga lelei ia ke fai ai ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotú ha fakamoʻoni ki heʻenau uluí mo e founga kuo nau vakai ai ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Lomēniá. Naʻa mau fakakaukau leva ʻoku totonu ke kau mai ʻa e fāmili Sitāniká. Naʻa mau fakaafeʻi kinautolu ke nau kau mai, pea naʻa nau fiefia!”

‘I he pō ʻo e ʻekitivitií naʻe teʻeki ke aʻu mai e fāmili Sitāniká ʻi he hokosia e taimi kamatá.

ʻOku manatu ʻa Make ʻo pehē, “Naʻa mau hohaʻa he ʻikai ke nau ōmai. Ka naʻa nau hū mai pē ʻi he matapaá he taimi totonú. Naʻe fai ʻe he fāmili Sitāniká ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ki he ongoongoleleí mo e Siasí. Naʻa nau feohi foki mo e kāingalotu kehe naʻe fuoloa ʻenau fepulingakí.”

Naʻe fola nima e kau mēmipa ʻo e koló mo talitali lelei e fāmili Sitāniká. ‘I he Sāpate hono hokó, naʻe fiefia ʻa Make mo ʻene ʻohovale ke sio kia Sisitā Sitānika ʻi he lotú.

“ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he koló ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne kei haʻu pē!” ʻOku pehē ʻe Make. “ʻOku ou tui naʻe tokoni moʻoni kiate ia e faingamālie ke fai ʻene fakamoʻoní mo ongoʻi ʻoku fakakau mai mo fie maʻu ia ʻi he koló.”

ʻĪmisi
women talking

Ngaahi Fakakaukau ʻe 4 ke Ngāue Fakaetauhi ʻo fakafou ʻi he Ngaahi ʻEkitivitī ʻa e Siasí

  • Palani ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku feau ai e ngaahi fie maʻú: Ko e ngaahi ʻekitivitií ko ha founga lelei ia ke feau ai ha ngaahi fie maʻu lahi kehekehe. ʻE lava ke palani kinautolu ke feau e ngaahi fie maʻu pau ʻa ha tokotaha fakafoʻituitui pe kulupu. ʻOku totonu foki ke nau feau e ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻoku kau maí, ʻo tatau ai pē pe ko e fie maʻu ko iá ke maheni lelei ange ai mo e niʻihi kehé, ako lahi ange kau ki he ongoongoleleí, pe ongoʻi e Laumālié.

  • Fakaafeʻi e kakai kotoa pē: ʻI hoʻo palani e ngaahi ʻekitivitií, fai ha feinga makehe ke fakaafeʻi mai ʻa kinautolu ʻe ʻaonga ki aí. Manatuʻi e kau mēmipa foʻoú, kāingalotu māmālohí, toʻu tupú, kakai lalahi tāutahá, kakai ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó, mo e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé. Fakahoko e fakaafé mo fakakaukau ki he meʻa ʻe lelei taha kiate kinautolú, pea fakahā ange hoʻo fiefia ke nau ōmaí.

  • Poupouʻi e kau maí: ʻE ako lahi ange ʻa kinautolu ʻokú ke fakaafeʻi maí ki he ngaahi ʻekitivitií ʻo kapau te nau maʻu e faingamālie ke kau mai. Ko ha founga ʻe taha ke poupouʻi ai ʻa e kau maí ko hano ʻai e niʻihi fakafoʻituituí ke fakaʻaongaʻi honau ngaahi meʻafoakí, taukeí, mo e ngaahi talēnití lolotonga e ʻekitivitií.

  • Talitali lelei e kakai kotoa pē: Kapau ʻoku kau ho ngaahi kaungāmeʻá ki ha ʻekitivitī, fai e meʻa kotoa pē te ke lavá ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu. Ko e meʻa tatau pē, kapau ʻokú ke sio ki ha kakai ʻoku ʻikai te ke ʻilo, anga fakakaungāmeʻa pea talitali lelei foki mo kinautolu!