2020
Ko e Taimi Ne u Ongoʻi ai ne Kākāaʻi Au fekauʻaki mo e Siasí
Siulai 2020


Ko e Taimi Ne u Ongoʻi ai ne Kākāaʻi Au fekauʻaki mo e Siasí

Ko e ʻuhinga naʻá ku mavahe aí. Mo e ʻuhinga ne u foki mai aí.

ʻĪmisi
man coming and going from church

Tā fakatātā ʻa Mark Smith

‘I he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku muimuiʻi ha fepōtalanoaʻaki he mītia fakasōsialé ʻa ha toko ua hoku ongo hoa mei he ngāue fakafaifekaú. Ko ha ongo tangata ʻeni ne u ʻofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi.

Naʻá na aleaʻi ha ngaahi fehuʻi naʻá na maʻu fekauʻaki mo e Siasí mo hono tokāteliné. Ne ʻikai fuoloa kuo hā mahino mai kuó na fakatou mavahe mei he Siasí. Naʻá ku ʻohovale mo moʻutāfuʻua ai. Ne teʻeki ke u fanongo ʻi he ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻá na aleaʻí. Ne u ongoʻi hangē naʻe fie maʻu ke u ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e ngaahi meʻá ni. Ko ia ne u kamata vakaiʻi leva e ngaahi fakakikihi ʻa kinautolu ne hohaʻa fekauʻaki mo e Siasí.

Ne taki au ʻe he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ne u lau ʻi he taʻu ʻe ua hono hokó ke u fakafehuʻia e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e Siasí. ʻOku ongoʻi loto-mamahi e niʻihi ʻoku nau foua ʻení. ʻOku nau mamahi ʻi he mole ʻenau tuí. Naʻe kamata ke u ʻita. Naʻá ku ongoʻi ne kākaaʻi au ʻe he Siasí. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi e meʻa naʻe moʻoní pe ko hai te u lava ʻo falala ki aí.

Naʻá ku faingataʻaʻia he ʻalu ki he lotú. Naʻá ku kole ke tukuange au mei hoku uiuiʻí. Naʻe uesia hoku vā mo hoku uaifi ko Selí pea mo hoku fāmilí. Naʻe hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he lotú, ka ko e fakaʻalinga lelei pē ia mo e feinga ke kei maʻumaʻuluta hoku fāmilí. Naʻe taʻemaau e moʻuí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo ongoʻi e Laumālié peá u fehuʻia pe naʻá ku teitei ongoʻi nai pe ʻikai e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he taimi ne mavahe ai ʻa Keisoni ko hoku foha lahi tahá ke ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fakatupu ha ongo fakamamahi ʻi he meʻa ne tonu ke fakafiefiá. Hili e taʻu ʻe ua, naʻe ʻiloʻi ʻe he tokolahi taha hoku fāmilí e meʻa naʻá ku fefaʻuhi mo iá. ‘I he taimi ne nau ō kotoa ai ki he temipalé ʻi he fuofua hū ʻa Keisoní, naʻe ʻikai ke u ʻi ai au.

Naʻá ku ongoʻi tuenoa ʻi he vahaʻataimi kotoa ko iá.

Poupou mei he Kakai ne Mau Feohí

ʻI he ʻaho ʻe taha ne fakatahataha mai ai hoku ngaahi tokouá ke talanoa mai fekauʻaki mo e meʻa naʻá ku fouá. ‘Oku ʻikai ke u loko manatuʻi e meʻa ne nau lea ʻakí, ka naʻá ku ʻiloʻi ne fakahoko ia tuʻunga ʻi he ʻofa. Ne kamata ke u fakatokangaʻi ʻi heʻemau talanoá ʻa e meʻa ne mole meiate aú. Naʻe hoko ia ko e meʻa ke ne kamata ʻa e liliú. Ko au ne totonu ke u fakanofo ʻa Keisoni ko ha kaumātuʻa. Ko au ne totonu ke u fakafeʻao kiate ia ʻi he temipalé. Ko au ne totonu ke u tuku ha tāpuaki fakatamai kiate ia kimuʻa peá ne mavahé. Naʻe fakataumuʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ko ia ne hoko ʻi heʻene moʻuí ke u ʻi ai, kae ʻikai ko ha taha kehe. ‘Oku ou manatuʻi ʻeku fehuʻi loto, “Ko e hā ʻeku meʻa ʻoku faí?”

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe ueʻi ha kaungāmeʻa lelei ke ne fakafeʻiloaki au ki ha mēmipa ʻo ʻene kau palesitenisī fakasiteikí. Naʻe fakafanongo tokanga e tangata angaʻofá ni ki heʻeku talanoá pea hangē naʻá ne ʻiloʻi e meʻa te u lea ʻakí kimuʻa peá u leá. Naʻe lau houa ʻema talanoá. Naʻe matuʻaki tatau ʻeku talanoá, ngaahi fehuʻí, mo e ʻuhinga naʻá ku ʻilo ki aí mo e meʻa ne vahevahe ʻe ha niʻihi kehe kiate iá. Naʻe kamata ke u fakatokangaʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi tali lelei ki he konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ne u hohaʻa ki aí pea ko e konga lahi ʻeku ngaahi fehuʻí neongo naʻe moʻoni ka naʻe faʻu ia ʻe he kakai ne taumuʻa ke fakaʻauha e tuí.

Naʻe fakaleleiʻi kotoa nai ʻeku ngaahi fehuʻí mo e ngaahi meʻa ne u hohaʻa ki aí he taimi pē ko iá? ʻIkai. Ka naʻe fakamolū feʻunga hoku lotó ke u ʻiloʻi ha moʻoni maʻongoʻonga: ʻoku lelei ʻa e ngaahi fehuʻí, ka ʻoku mahuʻinga ange ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi fehuʻi kehe.1 Naʻe mahuʻinga ange nai e mole hoku fāmilí mo hoku tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi fehuʻi taʻetali ʻe niʻihi? ‘I heʻeku ʻuluaki tokanga taha ki he ngaahi fehuʻi naʻe mahuʻinga tahá mo toe fakamuʻomuʻa e ʻOtuá ʻi hoku lotó, naʻe kamata ke u maʻu e ngaahi tali naʻá ne fakapapauʻi mai naʻá ku foki ki he hala totonú.

Naʻe tokoniʻi foki au ʻe heʻeku palesiteni fakasiteikí mo e pīsopé. Naʻá na tokoni lahi kiate au mo Seli lolotonga ha ngaahi taimi fakapoʻuli. Naʻe ʻikai ke na teitei foʻi. Naʻá na matuʻaki mahuʻinga ʻaupito mo hoku fāmili ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ʻi hono tokoniʻi aú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní. ‘Okú Ne ʻomi ha kakai ke tau feohi ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai kinautolú. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau loto-fiemālie ke tali ʻenau tokoní.

Meʻa ke Fai ʻo Kapau Ko Koe

‘Oku ou ʻilo ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe mahalo ʻoku nau foua ha meʻa tatau. Mahalo pē ko koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

‘Oku ou ʻilo naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí ʻaki e mafai ke tuku mai e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fie maʻu ke foki ai kiate Iá. ‘Oku ngāue taʻemālōlō ʻa Sētane ke fakangalikoviʻi e Siasi ʻo e ʻEikí ʻo fakaʻaongaʻi ha faʻahinga founga pē ʻe malavá. ‘Oku faingofua hono fai ha ngaahi fehuʻi mo fakatupu ha loto-veiveiua. ʻE lava ke tō ha taha pē ʻi heʻene ngaahi tauhelé. ʻE lava ke faingofua ange e fakafalala ki he fakamatala mo e ngaahi tali ʻoku ʻomi ʻe he niʻihi kehé ʻi haʻatau fai e ngāue ki hono ʻiloʻi e moʻoní maʻatautolu “ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ka ko hono moʻoní, ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá.

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi pe veiveiua fekauʻaki mo e Siasí pe ko hoʻo tuí, he ʻikai te ke maʻu ʻa e moʻoní mei hono lau e ngaahi fakamatala ʻi he ʻinitanetí pe fanongo ki he ngaahi lea he ʻinitanetí meiate kinautolu ʻoku ʻikai tui tatau mo e Siasí pe kuo nau mavahe mei aí. Kae mahalo he ʻikai te ke fiemālie ʻi he ngaahi tali ʻoku fakalūkufuá, pea mahalo he ʻikai ke ke saiʻia ʻi he fokotuʻu ko ia ke “fakatatali hoʻo fehuʻí ki ha taimi kehe.”

Naʻá ku ako ʻo ʻiloʻi he ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo fakafalala ki he maama mei ha niʻihi kehe, ka kuo pau ke tau tafoki ki he ʻOtuá ʻa ia ʻoku maʻu mei ai e maama mo e moʻoni kotoa pē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:26). Kuo pau ke tau fakakaukauʻi ia ʻi hotau ʻatamaí, ka kuo pau foki ke tau fehuʻi ki he ʻOtuá pe ʻoku totonu e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8). Kuo pau ke tau ako ʻiate kitautolu ʻo, hangē ko ia ne fai ʻe Siosefa Sāmitá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20) pea faʻa kātaki ʻi heʻetau fekumí (vakai, ʻAlamā 32:41). Ka ʻoku ʻuhinga e ako ʻi he tuí kuo pau ke tau fakamoʻoniʻi e moʻoní ʻaki hono moʻui ʻakí (vakai, Sione 7:17; 1 Tesalonika 5:21).

ʻI he taimi naʻá ku ako ai e ngaahi meʻa naʻe fakafepaki ki he Siasí, naʻá ku ongoʻi ne u nofo moʻoni ʻi he ʻao fakapoʻulí (vakai, 1 Nīfai 8:23–24; 12:17). ‘I he taimi naʻá ku maʻu ai e folofola ʻa e ʻOtuá pea kamata ke toe tafoki kiate Iá, ko e meʻa pē ia naʻá Ne fie maʻú ke tuku mai ai Hono Laumālié ke ueʻi hoku lotó.

ʻĪmisi
man holding light

ʻOku Feʻunga Nai e ʻAmanaki Leleí?

Hili ha ngaahi uike siʻi mei he mavahe ʻa Keisoni ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻaʻahi mai ʻeku palesiteni fakasiteikí. Naʻá ku vahevahe kiate ia e meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi uike ko ia hili ʻeku talanoa mo hoku ngaahi tokouá. Naʻá ku talaange ʻoku ou fie maʻu ha lekomeni temipale foʻou. Naʻá ne fehuʻi mai pe te u lava ʻo tali fakalelei e ngaahi fehuʻi lekomení. Naʻá ku talaange, “Palesiteni, ʻoku ʻikai ke u tui te u lava ʻo pehē ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí he taimí ni, ka ʻoku ou ʻamanaki moʻoni ʻaki hoku lotó kotoa ʻoku moʻoni ia. Pea te u moʻui ʻo fakatatau mo e ʻamanaki lelei ko iá. ʻOku feʻunga nai ia?”

Naʻá ne kiʻi longo ʻi ha momeniti peá ne pehē mai, “Talāvisi, ʻe feʻunga maʻu pē ia.”

‘Oku kei ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ou kei tatali ke mahino kiate au, ka kuo mahino ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi kiate au. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au. ‘Oku ou ʻilo te tau hē mo faingataʻaʻia ʻi ha vahaʻataimi. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fakafou ʻia Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, pea mo e ʻamanaki lelei ʻokú ne ʻomí, ʻa e malava ke tau foki ki he hala ʻoku iku kiate Iá.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Maʻuʻanga Fakamatala

  1. Vakai, Lawrence E. Corbridge, “Stand Forever,” (Brigham Young University devotional, Jan. 22, 2019), speeches.byu.edu.