2020
“Ko hai Naʻá Ne Tuiʻi Hoku Fohá?”
Siulai 2020


“Ko hai Naʻá Ne Tuiʻi Hoku Fohá?”

Naʻá ku sio-loto ki haʻaku kaikailaʻi e tokotaha naʻá ne tuiʻi hoku fohá, ka naʻá ku fehangahangi mo e fakaʻulí.

ʻĪmisi
women hugging

Tā fakatātaaʻi ʻe Ellerie Arnold

Naʻá ku toki tuku pē hoku ʻofefine ki he ʻapi ʻo ha kaungāmeʻa mo ʻeku maʻu ha telefoni mei hoku husepāniti ko Sonatané. Naʻá ne talamai ne tuiʻi ʻe ha kā homa foha taʻu 11 ko ʻEitení lolotonga ʻena kolosi mo Sonatane he halá.

Naʻe afe hema e fakaʻulí ʻi muʻa ʻia Sonatane pea ne ʻikai ke sio ia kia ʻEiteni ʻi heʻene pasikalá. Naʻe tuiʻi ʻe he fakaʻulí e konga ki muʻa ʻo e pasikala ʻa ʻEitení. Naʻá ne punakaki ki he ʻataá ʻokú ne kei piki pē ki he pasikalá, pea tau holo ʻulú he tafaʻaki ʻo e kaá ʻi heʻene tō ki laló. Naʻe haʻaki leva ia ʻi he loto halá pea ʻalu hifo ʻene pasikalá ʻi ʻolunga ʻiate ia. Meʻamālié, naʻá ne tui tatā. Naʻe tuʻu e fakaʻulí mo ha kakai kehe ke tokoni kae tā telefoni ʻa Sonatane ki ha meʻalele fakafalemahaki.

Ne puputuʻu ʻeku fakakaukaú pea lēlea hoku lotó. Naʻá ku lele fakavave ki he manga fā naʻe hoko ai e fakatuʻutāmakí, mo fakaʻamu ke u maʻu atu ki ai e meʻalele fakafalemahakí ke u lava ʻo ʻalu mo ʻEiteni.

Naʻe ʻalu hake e fakakaukau kehekehe ki he fakaʻulí. “Ko e hā naʻe fakakaukau ki ai e fakaʻulí?” Ko ʻeku fakakaukaú ia. “Naʻa nau konā? Naʻa nau lolotonga telefoni?” Naʻá ku ʻita mo hohaʻa lahi. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e lahi e lavea ʻo ʻEitení.

‘I heʻeku aʻu ki he feituʻú, naʻe ʻosi ʻalu e meʻalele fakafalemahakí ia. Ko ha kā polisi pē ʻe niʻihi naʻe ʻi aí mo ha kā naʻe tau he veʻehalá. Naʻe tuʻu ʻi he veʻe kaá ha fefine fofonga hohaʻa.

Naʻá ku fakaofi atu pea fehuʻi ange, “Naʻá ke sio pe ko hai naʻá ne tuiʻi hoku fohá?”

Naʻá ne lea leʻo siʻi mai, “Ko au.”

Naʻá ku sio-loto ki haʻaku kaikailaʻi e tokotaha taʻetokanga naʻá ne tuiʻi hoku fohá, ka ʻi heʻeku fehangahangi mo e fakaʻulí ne mole atu e fakakaukau koví. Ne u tangi mo fāʻofua kiate ia. Naʻá ne kole fakamolemole mai, peá u talaange ʻe Sai Pē ʻa e meʻa kotoa. Ne u ʻilo kimui ange ko e ngaahi lea pē ia naʻe talaange ʻe ʻEiteni kimuʻa pea aʻu mai e kau polisí. ‘I he ikuʻangá, naʻe hao pē ʻa ʻEiteni pea mamulu pe mo takaʻuli.

‘Oku ou houngaʻia ʻi he momeniti mahuʻinga ko iá, naʻe tāpuekina au ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻaki e mālohi ke u faʻa fakamolemole kae ʻikai ko e tāufehiʻa, neongo naʻe ʻikai ke u kole kiate Ia. ‘Oku ou ʻilo ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu mo foaki mai maʻu pē ʻEne tokoní.