2020
ʻOku ʻI Ai Haʻo Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Ongoongoleleí? Ko e Ngaahi Founga ʻEni ʻe Nima ke Maʻu ha Ngaahi Talí
Siulai 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻOku ʻI Ai Haʻo Ngaahi Fehuʻi fekauʻaki mo e Ongoongoleleí? Ko e Ngaahi Founga ʻEni ʻe Nima ke Maʻu ha Ngaahi Talí

ʻOku ʻi ai foki mo haʻaku ngaahi fehuʻi. Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ke tau manavasiʻi ai.

“ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi?”

Kuó ke fanongo nai heni ʻi he fakaʻosinga ʻo ha lēsoni peá ke fakakaukau, “ʻIo, ʻoku laumiliona ʻeku ngaahi fehuʻí” pe “ʻIo, ʻoku ʻikai mahino ha meʻa kiate au,” ka ʻokú ke fakalongolongo pē?

Kuó u ongoʻi pehē. Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou kei manavasiʻi pē he ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻí.

ʻOku ou manavasiʻi ʻi he ʻikai ke u maʻu ha ʻilo feʻungá, ʻi he meʻa ʻe ala fakakaukau ki ai e niʻihi kehé, pea mo maʻu ha fakamatala ʻe ala tupu ai ha toe lahi ange ʻeku ngaahi fehuʻí.

Ka neongo ia, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa manavasiʻi pe mā ʻi he ʻi ai ha fehuʻí mo e loto ke mahino lahi angé, tautautefito ʻi he taimi ʻoku felāveʻi ai mo e ongoongoleleí. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fekumi ki ha ʻilo lahi ange! Naʻe pehē foki ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa, “Ko e fehuʻí ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ka ko ha fakamelomelo ia ki he tupulakí.”1

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ke ako ʻe he tokotaha kotoa. Pea ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi fehuʻí ha faingamālie ki he ʻilo mo e tui lahi ange—ko e koloá pē ke ke fekumi ki he ngaahi talí ʻi he ngaahi founga totonu! Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe nima ke ne fakamaama hoʻo ngaahi fehuʻí.

1. Vakaiʻi Hoʻo Maʻuʻanga Fakamatalá

ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala lelei falalaʻanga ʻe lava ke ne ʻoatu ha ʻilo lahi ange hangē ko e folofolá mo e ngaahi naunau ʻa e Siasí. Ka ʻoku toe lahi foki mo e fakamatala loi mo ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala taʻetotonu ʻoku toitoi holo ʻi he māmaní. Meʻa mālie ʻokú ke lava ke fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he loí!

ʻOku ʻomi ʻe ʻAnitoni Siueta, ko ha tokoni palōfesa ʻi he hisitōlia mo e tokāteline ʻo e Siasí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ha ngaahi fehuʻi ʻe nima ke ʻeke ke ʻiloʻi ai pe ʻoku falalaʻanga ha maʻuʻanga fakamatala:

  1. Ko ha tefitoʻi maʻuʻanga fakamatala nai ia? (Tohi pe faʻu ʻe ha tokotaha naʻe kau pe mamata tonu ʻi he meʻa naʻe hokó.)

  2. Ko ha fakamatala he taimi ko iá? (Lekooti ʻi he taimi pe fakaofiofi ki he taimi ne hoko ai e meʻa ko iá.)

  3. ʻOku potupotutatau nai e fakakaukaú? (ʻOku feinga ʻa e tokotaha faʻu tohí ʻi he lahi taha te ne lavá ke totonu, palanisi, taʻefilifilimānako, pea ʻikai kau ki ha tafaʻaki.)

  4. Ko e hā ʻene felāveʻi mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehé? (ʻOku fenāpasi ʻa e ngaahi ʻahó, moʻoniʻi meʻá, ngaahi fakamatalá, mo e alā meʻa pehē mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehe ʻoku talanoa ki he meʻa tatau ne hokó.)

  5. ʻOku poupouʻi nai ʻa e ngaahi fakamatalá ʻaki ha fakamoʻoni? (ʻOku makatuʻunga ʻa e ngaahi fakamatalá ʻi ha fakamoʻoni pau mo ha poupou fakapepa.)2

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻene fekauʻaki mo e tuí mo e uluí, ʻe tokoni ke ʻave hoʻo fehuʻí kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ha tui pea mo uluí!”3 ʻE lava ke hoko ʻene ngaahi leá mo e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá ke ke maʻu ai ha loto-falala ʻi hoʻo fekumi ki ha fakamatala falalaʻangá.

2. Falala ki he Ngaahi Lea ʻa e Kau Palōfitá

ʻOku fakahā mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻa e tokāteliné mo e moʻoní (pea ko ha ngaahi tali ia maʻau!) ʻo fakafou ʻi he fakahā. Kuo tā tuʻo lahi hono fakafiemālieʻi au ʻi heʻeku lau pe fanongo ki ha lea ʻi ha konifelenisi lahi, ʻi he taimi ʻoku ou puputuʻu pe ongoʻi mafasia aí.

Neongo kapau ʻoku ʻikai mahino kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e pōpoaki ʻa ha kau taki ʻe niʻihi ʻo e Siasí, ka ke manatu ʻoku haʻu ʻenau ngaahi leá mei he Tamai Hēvaní—ʻoku haʻu ia mei ha maʻuʻanga fakamatala ʻo e ʻofá mo e moʻoní. Kapau te ke manatu mo falala ki he ngaahi lea ʻa ʻEletā ʻUlise Soalesí: “Ko hono maʻu ʻo e kau palōfitá, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú,”4 te ke ʻomi ai ha ʻamanaki lelei ki hoʻo moʻuí, neongo pe ko e hā ʻa e ʻilo ʻokú ke fekumi ki aí.

3. Ako ʻa e Folofolá … Ako Fakamātoato

ʻOku founga fēfē nai hoʻo ako folofolá? ʻE malava ke toe lelei ange ʻeku ako folofolá! Ka ʻi he taimi ʻoku ou fakalaulauloto moʻoni ai ki he meʻa ʻoku ou laú, ʻoku ou fakatokangaʻi ha liliu ʻiate au. ʻOku ou ongoʻi ha nonga mo ha ʻamanaki lelei lahi ange. Ke fakaava ho ʻatamaí ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi he folofolá, ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi tokoni ko ʻení:

  • Kamata mo fakaʻosi hoʻo akó ʻaki ha lotu. ʻI hoʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke tokoni ke mahino kiate koé, te ke fakatokangaʻi ha ngaahi ʻilo mo ha ngaahi ueʻi lahi ange.

  • Hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú. ʻE ala tokoni hoʻo lau ʻamui ʻa e ngaahi ongo ko ʻení, ke ke fakafehokotaki ai ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí mo fakatokangaʻi ha ngaahi tali hili ha ngaahi taimi.

  • Tuku ha kiʻi taimi ke ke tangutu maʻu ai. Tangutu fakalongolongo pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻokú ke toutou maʻu hili hoʻo laukongá mo e akó. Manatuʻi, ʻoku lea ʻa e Laumālié ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi.

4. Ako e Founga ke Maʻu ai ʻa e Fakahaá

ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e moʻuí, kuó u fie maʻu ʻa ʻeku Tamai Hēvaní ʻo laka ange ʻi ha toe taimi, ke Ne tataki mo tokoniʻi au ke fakamālohia ʻeku tuí. Pea kuó u loto-foʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku fai e meʻa kotoa ke fakaafea ʻa e Laumālié ka ʻoku ʻikai pē ke u maʻu ʻe au ha faʻahinga tali mei he langí. Ko e māloó, ko ʻeku ako meia Sisitā Seli Tiu, ko e Tokoni Ua mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ko e founga ke fakaava ai ʻa e laine fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní, ko e fehuʻi kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke fai nai hoʻo ngaahi fehuʻí mo e fakakaukau ʻoku ʻi ai ha ngaahi tali?

  • ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke falala ki he ʻEikí mo tui ko e lelei tahá pe Ia?

Pea kole leva ki he Tamai Hēvaní:

  • Ke akoʻi atu ʻa e founga ʻokú Ne fakatau folofola fakafoʻituitui atu ai kiate koé.

  • ʻA ʻEne ongo kau kiate koé.

ʻOku pehē [ʻe Sisitā Tiu] “Peá ke vakai leva ki he founga ʻokú Ne akoʻi ʻaki koé, kau ai ʻa e folofola ʻokú ne tohoakiʻi koé, ko e ngaahi fakamamafa ʻi he ʻū pōpoaki konifelenisi lahi naʻe ʻikai ke ke fanongo ai ʻi hono fuofua lea ʻakí, mo e alā meʻa pehē. … Hili ha ngaahi taimi, te Ne folofola atu kiate koe, pea ʻi Heʻene fai iá, te ke ako lahi ange kau ki hono ʻiloʻi ʻa e fakahaá ʻo fakafou ʻi he Laumālié.”5

Kuo fakahoko ʻe he ongo foʻi fehuʻi mahuʻinga ko ʻení ha liliu lahi ʻi heʻeku malava ko ia ke ʻiloʻi mo maʻu e fakahaá.

5. Pikitai ki he Meʻa ʻOkú Ke ʻIló

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai hoko mai ʻa e ngaahi talí he taimi pē ko iá. Mahalo ko hoʻo tali he taimi ní ke falala pē ki he Tamai Hēvaní mo faʻa kātaki. Manatuʻi ʻa e akonaki ʻa ʻEletā ʻUkitofa ke “fakafehuʻia hoʻo veiveiuá ka ke toki fakafehuʻia hoʻo tuí.”6

Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-foʻi, fakakaukau ki he ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi ho lotó. ʻI he taimi ʻoku ou faingataʻaʻia aí, ʻoku ou manatu ki he ngaahi taimi ko ia ne u ʻiloʻi fakapapau ai ko ha ʻofefine ʻofeina au ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi, ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻaku, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Fakamoʻuí.

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻí, ʻe ala faingofua ke tuku hoʻo tokangá ki he meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate koé kae ʻikai ko e meʻa ʻoku lolotonga mahino kiate koé. Ka ʻo kapau ʻokú ke loto-fiemālie ke fakavaivaiʻi ho lotó, tauhi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, pea fakafenāpasi ʻi he loto-fakatōkilalo ʻa hoʻo fiemaʻú mo e finangalo ʻa e Tamai Hēvaní, te Ne tataki maʻu pē koe ki he moʻoní mo ʻoatu ʻa e ʻamanaki lelei kae ʻoua leva kuó ke maʻu ha toe ʻilo lahi ange.Pea ʻe ʻi ai ha ʻaho, te ke maʻu ai ʻa e ngaahi tali ki he kotoa ʻo hoʻo ngaahi fehuʻí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:32–36).

Ngaahi Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “The Reflection in the Water” (Church Educational System fireside for young adults, Nōvema. 1, 2009), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Vakai Anthony Sweat, Seekers Wanted: The Skills You Need for the Faith You Want (2019), 11–20.

  3. Jeffrey R. Holland, “Ko e Pōpoakí, ʻUhingá, mo e Kakai Tokolahí,” Liahona, Nōv. 2019, 6.

  4. Ulisses Soares, “ʻOku Lea ʻa e Kau Palōfitá ʻi he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2018, 99.

  5. Sheri L. Dew, Worth the Wrestle (2017), 8, 9, 41.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu,” Liahona, Nōv. 2013, 23; vakai foki ki he Jeffrey R. Holland, “ʻEiki, ʻOku ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 93–94.