2020
Ko e Fili ʻa Lailá
Siulai 2020


Ko e Fili ʻa Lailá

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Kolienitesi, ʻĀsenitina.

“Ko hoku sinó e temipale ko ia [naʻe foaki mai ʻe heʻeku Tamaí]” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 73).

Naʻe loto ʻa Laila ke fili ki he totonú.

ʻĪmisi
Lilas Choice

“Ko e taimi lau folofolá ʻeni!” Ko e lea ia ʻa Lailá.

Naʻe saiʻia ʻa Laila he laukonga ki hono kiʻi tehina ko ʻAniká, mo hono kiʻi tuongaʻane siʻisiʻi ko Sivitaní. ʻE vavé ni pē ha papitaiso ʻa Laila! Naʻe fie maʻu ke ne lau e folofolá he ʻaho kotoa pē ke ne mateuteu.

Naʻe fakaava hake ʻe Laila e tohi talanoa folofolá ki he peesi ʻuluakí. Naʻe ʻunuʻunu ofi mai ʻa ʻAnika mo Sivitani ke na lava ʻo sio ki he ʻū fakatātaá.

Naʻe pehē ʻe Laila, “Fakafanongo lelei he te u fai atu ha ngaahi fehuʻi ʻamui.” Naʻe kamata leva ke ne lau e ʻuluaki vahé.

Naʻe lau ʻa Laila ʻo pehē, “Kimuʻa pea fanauʻi kitautolú, naʻa tau nofo ʻi langi.” “Naʻe teʻeki ai ke tau maʻu ha sino. Naʻa tau hoko ko ha ngaahi laumālie.”

Naʻe sio ʻa Laila, ʻAnika, mo Sivitani ki he tā ʻo ha kakai ne teunga hinehina.

“Mateuteu ki hoʻo ʻuluaki fehuʻí?” Naʻe tafoki leva ʻa Laila kia ʻAnika. “Naʻá ke haʻu mei fē kimuʻa pea fānauʻi koé?”

Naʻe pasipasi ʻa ʻAnika. “Langi!”

Naʻe talaange ʻe Lila, “ʻOku tonu ia” Pea naʻe haʻu ʻa Sivitani mei fē?”

Naʻe pehē ʻe ʻAnika, “Naʻá ne haʻu foki mo ia mei langi.” Naʻe makiʻikiʻi ʻa Sivitani mo faʻo hono tukeʻi nimá ki hono ngutú. Naʻe kata ʻa Laila mo ʻAnika. Ko Sivitani ʻa e taʻu taha talavou taha ʻi ʻĀsenitiná!

Naʻe pehē ʻe Laila, “Naʻe haʻu kotoa hotau fāmilí mei langi. “Pehē foki mo Sīsū. Naʻá Ne haʻu ke tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo toe nofo mo e Tamai Hēvaní.” Naʻe tuhu ʻa Laila ki he tā ʻo Sīsū ʻi he pēsí.

Hili ʻene laú, naʻe fakakaukau pē ʻa Laila pe naʻe mei fēfē nai ke nofo mo Sīsū ʻi langi. Naʻá ne loto ke hangē ko Iá. Naʻá ne loto ke fili maʻu pē ki he totonú!

ʻI he ʻaho hono hokó ʻi he akó, naʻe lēlea e kete ʻo Lailá ʻi heʻene tuʻu laine ki he maʻu meʻatokoni pongipongí. Naʻá ne ʻosi mei kai atu pē ʻe ia e sāmosá ʻi hono tuku mai ʻe Señora Ruiz ki heʻene peletí. Naʻe namu lelei ʻaupito ia!

Naʻe lingi ange leva ʻe Señora Ruiz ha ipu huʻakau ʻa Laila. Naʻe fakakaukau ʻa Laila, Tāmani. Ne hangē naʻe kiʻi lanu fakapōpōʻuli ange ʻa e huʻakaú ʻi he angamahení. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe tānaki ʻe hono ʻapiakó ha kofi pe tī ki he inú.

“ʻOku ʻi ai nai ha kofi pe tī ʻi he huʻakaú he ʻahó ni?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Lailá.

Naʻe ueʻi ʻe Señora Ruiz hono nimá. Naʻá ne talaange, “Ko e kiʻi meʻi kofi siʻisiʻi pē. “He ʻikai te ke ongoʻi ia ʻe koe.”

Naʻe kiʻi fakakaukau taimi nounou ʻa Laila. Naʻá ne manatuʻi ʻene loto ke hangē ko Sīsuú mo fili ki he totonú. Naʻá ne ʻiloʻi ko e inu kofí ko ha meʻa ia naʻe talamai ʻe he kau palōfitá ke tukú.

“ʻIkai, mālō pē. Naʻe pehē ange ʻe Laila, “He ʻikai te u inu huʻakau he ʻahó ni.” Naʻá ne malimali kia Señora Ruiz. Naʻá ne tangutu leva ʻo kai.

Naʻe tokoni ʻa Laila he pō ko iá kia Papi ke fufulu e ʻū peletí ʻi peito. Naʻá ne kei fakakaukau pē ki he talanoa mei he folofolá. Naʻá ne fakakaukau foki ki he huʻakaú.

“Papí?”

“ʻIo?” Ko Papi ange ia.

“Ko e hā naʻe finangalo ai e Tamai Hēvaní ke tau maʻu ha sinó?”

Naʻe fakakaukau ki ai ʻa Papi ʻi heʻene vai maʻa ha toe peleti ʻe taha. Naʻá ne pehē, “Naʻá Ne foaki mai e sinó ke tau lava ʻo hoko ʻo hangē ko Iá. Ko ho sinó ko ha nofoʻanga ki ho laumālié. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau pehē ai ko hotau sinó ko ha temipale.”

Naʻe kamo pē ʻa Laila. Naʻá ne faʻa hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo ia ʻi he Palaimelí! “Ko e ʻuhinga leva ia ʻoku fie maʻu ai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tokangaʻi hotau sinó?”

Naʻe tali ange ʻe Papi, “Ko ia.”

Naʻe pehē ʻe Laila, “Naʻa nau tānaki ʻi he akó he ʻahó ni ha kofi ki he huʻakaú. Ka naʻe ʻikai ke u inu ia. ‘Oku ou feinga ke tokangaʻi hoku temipalé.”

Naʻe pehē ʻe Papi, “ʻOku ou laukau ʻaki koe.” Naʻá ne holoholo hono ongo nimá ʻi ha tauveli pea fāʻofua kia Laila.

Naʻe fāʻofua ʻa Laila kia Papi. Naʻá ne fiefia ke tokangaʻi e sino naʻe foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní kiate iá.