2020
Naʻa Nau Tukunoaʻi Honau Ngaahi Faingataʻá
Siulai 2020


Naʻa Nau Tukunoaʻi Honau Ngaahi Faingataʻá

Naʻe hoko ʻa Kenitulā, Palanite, mo Taisoni ʻi he ʻaho ko iá ko e sīpinga moʻoni ʻo e ngāue fakaetauhi faka-Kalaisí.

ʻĪmisi
people at the door

Tā fakatātaaʻi ʻe Trent Gudmundsen

ʻOku tau foua kotoa ha ngaahi taimi lelei mo kovi ʻi he moʻuí, ka naʻe hoko e 2013 ko ha taʻu faingataʻa moʻoni ki homau fāmilí. Naʻa mau aʻusia ha ngaahi fakamole lahi taʻeʻamanekina ke monomono e ʻapí mo e meʻalelé. Naʻe mole e ngāue ʻa hoku husepāniti ko Laiení, pea ne fanauʻi mai homa foha siʻisiʻi tahá naʻe ʻi ai ha palopalema pea ne pau ke nofo ʻi ha ngaahi uike siʻi he ʻiuniti tokangaekina makehe maʻá e fānau valevalé. Naʻá ku fefaʻuhi foki mo e loto-mafasia hili e fāʻelé (postpartum). Naʻe hoko e ngaahi tūkungá ni, fakataha mo ʻema hoko ko e ongomātuʻa ki ha fānau iiki ʻe toko fā, ke ma mafasia fakapaʻanga mo fakaeloto.

Naʻe maʻu ha ngāue foʻou ʻa Laieni, ka naʻe lōloa ʻene taimi ngāué pea naʻe faʻa lau uike ʻene folaú. Naʻe kamata ke hohaʻa homa foha taʻu nima ko Uesilií ʻi he faʻa pulia ʻene tamaí. Naʻá ne toutou ʻā he poʻulí ʻi haʻane misi fakailifia.

Naʻe tokoniʻi au ʻe homa kāingá ʻi he taimi ne nau lava aí, ka naʻá ku kei ongoʻi ongosia pē mo tuenoa he taimi lahi. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻafioʻi hoku fāmilí, ka naʻá ku ongoʻi hangē ne lōmekina kimautolú.

‘I ha hoʻatā ʻe taha lolotonga e folau ʻa Laieni ʻi he ngāué, naʻá ku fakaʻuli ʻo foki ki ʻapi mo ʻeku fānaú mei he akó pea naʻá ku lotua fakamātoato ha tokoni. Kimui ange ʻi he pō ko iá, naʻe tukituki mai hoku kaungāʻapi ko Kenitulaá he matapaá. Naʻá ne ʻiloʻi fekauʻaki mo homau tūkungá peá ne fehuʻi mai pe naʻá ku fēfē. Naʻe ʻikai ke u taumuʻa ke lāunga kiate ia, pea ko e tokotaha fakamuimuitaha ia te u kole tokoni ki aí. Naʻe fefaʻuhi hono husepāniti ko Palanité mo e kanisaá he taʻu ʻe fā kuohilí.

Naʻá ku talaange kia Kenitulā naʻá ku sai pē, ka naʻá ne toe fehuʻi moʻoni mai. Naʻá ku tangi mo ʻeku talanoa kiate ia fekauʻaki mo hoku faingataʻaʻiá. ‘I heʻeku talanoa ange fekauʻaki mo e loto-hohaʻa mo e misi fakailifia ʻa Uesilií, naʻá ne ʻeke mai pe te u loto ke tuku ʻe Palanite ha tāpuaki kia Uesilī.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe haʻu ʻa Kenitulā, Palanite, mo hona foha lahi taha ko Taisoní, kuo nau teunga lotu. Naʻe ngāvaivai ʻa Palanite. ‘Oku ou tui naʻá ne fakaʻaongaʻi kotoa e ivi naʻá ne maʻú ke haʻu ki homau ʻapí. Naʻá ne tuku ha tāpuaki kia Uesilī, pea foaki mai ʻe Taisoni ha tāpuaki kiate au.

Naʻe hoko ʻa Kenitulā, Palanite, mo Taisoni ʻi he ʻaho ko iá ko e sīpinga moʻoni ʻo e ngāue fakaetauhi faka-Kalaisí. Naʻa nau tukunoaʻi honau faingataʻaʻiá ke fakahā moʻoni mai ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá kiate kimautolu. Ne u ongoʻi mohu tāpuekina naʻe tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú ʻi he founga angavaivaí ni. Naʻe pekia ʻa Palanite hili ha uike ʻe ua mei ai.

Naʻe hoko ʻa Palanite ʻi he ʻaho ko iá ʻi homau ʻapí ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakaʻaongaʻi angatonu e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mōsaia 18:9). ʻOku toputapu ia kiate au, ʻa ʻene ngāue fakaetauhi ki homau fāmilí ko e taha ʻo ʻene ngaahi ngāue fakaʻosi ʻi māmaní.