2020
Ko ʻEtau Tafaʻakí
Siulai 2020


Ko ʻEtau Tafaʻakí

Ko ha Ueʻi Taʻetūkua

ʻĪmisi
woman talking with missionaries

Ngaahi tā fakatātā ʻa Toby Newsome

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi he ngaahi hala efua ʻo Kēniá, naʻá ku talanoa mo hoku hoá ki ha fefine. Naʻá ne tali e kiʻi tohi tufa naʻá ma ʻoange kiate iá ka naʻá ne talamai ke ʻoua naʻá ma toe foki ange.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻá ma toe ʻi he hala tatau pē ko iá, pea naʻá ma maʻu ha ueʻi ke ma toe vakaiʻi ia. Naʻá ku fehuʻi loto pē, “Ko e hā ʻokú ma toe foki aí he naʻá ne talamai ke ʻoua te ma toe foki ange?” Ka naʻá ma talangofua ki he ueʻí.

Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻema aʻu atu ki aí ka naʻá ne talamai naʻá ne fiefia ke sio mai kiate kimaua. Naʻá ma kamata akoʻi ha lēsoni ka naʻe ʻikai fuoloa kuo iku ia ki ha fakakikihi. Naʻá ku fakaʻosi mo hoku hoá e lēsoní ʻaki ha lotu pea ma mavahe he taimi pē ko iá mo felotoi ke ʻoua naʻá ma toe foki ki ai. Ka ʻi he ʻaho pē hono hokó, naʻá ma toe maʻu ha ueʻi mālohi ke ma foki. Naʻe ʻikai ke u fie foki ka naʻe talamai ʻe hoku hoá ʻoku totonu ke ma fakafanongo ki he Laumālié. Ko ia ne tuku ʻeku loto-hīkisiá peá ma toe foki ki ai. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻema aʻu ki aí. Naʻe kehe ʻaupito e fefiné ia. Naʻe liliu hono fofongá pea naʻá ne loto-fiemālie ke fanongo ki he meʻa naʻá ma lea ʻakí. Lolotonga ʻemau talanoa hono hokó, naʻá ne fehuʻi mai pe ko e fē taimi ʻe lava ke ne papitaiso aí.

Hili ha uike ʻe fā mei ai, naʻe papitaiso ia ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hili hono hilifakinima iá, naʻá ne fāʻofua mai kiate kimaua mo talamai ʻene loto-houngaʻia moʻoni ʻi heʻema toe foki angé. Kuó u ako ai ʻoku totonu ke tau fakafanongo maʻu pē mo ngāue ki he ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú. ‘Oku teuteuʻi moʻoni ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú ke nau maʻu e ongoongoleleí, pea ʻokú Ne fakaʻaongaʻi kotoa kitautolu ke kumi kinautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Leaha M., Kuasili-Natala, ʻAfilika Tonga

Te u Kau Nai ʻAfē ki he Siasí?

ʻĪmisi
woman getting baptized

ʻI hoku taʻu nimá nai, naʻe mōlia ai e tui ʻa ʻeku tamaí peá ne fili ke mavahe mei he Siasí. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ia, tautautefito ʻi he hokosia hoku taʻu valú. Naʻá ku fuʻu fiefia ke papitaiso au, ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻeku tamaí. Naʻá ne loto ke u tatali kae ʻoua kuó u matuʻotuʻa ange ke u ʻiloʻi moʻoni naʻá ku fie tukupā ki ai. Pea ko ia naʻá ku mamata pē ki hono papitaiso hoku ngaahi kaungāmeʻá.

‘Oku ou manatuʻi ne u puputuʻu—kapau naʻe moʻoni ʻa e Siasí, ko e hā ne taʻofi ai hono papitaiso aú? ʻI hoku taʻu hongofulu tupú, naʻe mātuʻaki faingataʻa ke u vakai ki he ʻalu kotoa e toʻu tupú ki he temipalé he naʻá ku fuʻu fie ʻalu foki mo au. Naʻe faingataʻa ʻa e ʻikai malava ke u kau aí, ka naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē te u maʻu hoku faingamālie!

Ne faifai pea papitaiso au ʻi Mē 2019, ʻi hoku taʻu 16. Naʻá ku manatuʻi e ngaahi meʻa lahi naʻá ku aʻusiá ʻi heʻeku ongoʻi e fiefia haohaoa ʻo e ongoongoleleí mo maʻu ha fakamoʻoní. Ko ha aʻusia matuʻaki makehe ia, pea ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa naʻá ku foua ʻo aʻu ki he ʻaho ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻaki hoku lotó kotoa ʻoku moʻoni maʻu pē ʻa e ongoongoleleí.

Tulinitī C., Kololato, USA

Ko e ʻUhinga ʻo e Ngaahi Laó

ʻĪmisi
classroom

Ne u vēkeveke ke ʻalu ki he konifelenisi ʻa e toʻu tupú, ka naʻá ku toki ʻilo ne lahi ha ngaahi lao—hangē ko hono tapui e telefoni toʻotoʻó pea ʻikai ke fai ha ʻalu toko taha ki tuʻa. Ne hangē ia ne siofi maʻu pē kimautolu ʻe he kakai lalahí. Ka naʻá ku fakalataʻia ai, maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lahi, fai ha ngāue tokoni, mo ako kau ki he ongoongoleleí.

Lolotonga ha houalotu fakamoʻoni ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisi ʻa e toʻu tupú, naʻe lea ha taha ʻo e kau takí ki he lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate kimautolu ko e toʻu tupu ʻi he siteikí.

Kapau ʻokú ke ʻofa ʻiate kimautolu, ko e hā ʻoku lahi ai ha ngaahi fakangatangata kiate kimautolú? Ko ʻeku fakakaukaú ia. ʻI he momeniti pē ko iá, naʻá ne tali mai ʻeku fehuʻí ʻo hangē naʻá ne lava ʻo ʻiloʻi ʻeku fakakaukaú.

Naʻá ne pehē, ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he kau takí e ngaahi laó ke fakaʻitaʻi kimautolu ka ke maluʻi kimautolu. Naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ʻi he taimi naʻá ne lea ʻaki ai iá. Naʻe mahino kiate au ʻoku ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi fekaú ʻi he ʻuhinga tatau. ʻOku ʻikai ko e ʻai ke fakaʻitaʻi kitautolu; ka ke tokoniʻi kitautolu ke foki hao ai kiate Ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:2–9).

Naʻe ueʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo tokoni ke u ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni.

Sikei P., ʻIle-ti-Falanisē, Falanisē