2020
Tatali ki he Talaʻofá
Siulai 2020


Tatali ki he Talaʻofá

Kuo fakamamaʻo hoku ʻofefiné mei he Siasí, ka ʻoku ou ʻilo ʻe faitāpuekina ia ʻe he ngaahi meʻa naʻe akoʻi kiate ia fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
woman sitting in church with baby

Tā fakatātaaʻi ʻe Megan Schaugaard

‘I he māhina ʻe tolu kimuʻa pea hokosia hoku taʻu 21, naʻe papitaiso au fakataha mo hoku tokouá, ko ʻeku faʻeé, mo hoku ʻilamutu taʻu valú. Kuo mau piki maʻu ki he ongoongoleleí ʻi he fakalau ʻa e taʻú, neongo e lahi homau ngaahi faingataʻá.

ʻI he taimi naʻá ku mali ai mo hoku husepānití, naʻá ma fakapapauʻi ke mālohi ʻi he Siasí. ‘I he maʻu e fānaú, naʻá ku fāifeinga mo hoku husepānití ke hoko ko ha ongomātuʻa lelei mo akoʻi e ongoongoleleí ʻi homau ʻapí.

Naʻá ku ʻalu ʻi he ʻaho ʻe taha ki ha konifelenisi mo homa ʻofefine taʻu tahá. Naʻe lea ha Fitungofulu Fakaʻēlia ʻi he konifelenisí fekauʻaki mo e fatongia ʻo e mātuʻá ke akoʻi e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú. Naʻá ne fai mai leva ha talaʻofa naʻe ongo mālohi kiate au. Naʻá ne pehē: “Kapau ʻe ʻosi hoʻo fai e meʻa kotoa pē te ke lavá ke akoʻi e ongoongoleleí, pea mavahe ha taha hoʻo fānaú mei he Siasí, ʻe kei faitāpuekina pē kinautolu koeʻuhí koe manatu ki he ngaahi meʻa naʻa nau aʻusia ʻi ʻapí.”

Naʻe fakafonu au ʻe he ngaahi lea ʻa e Fitungofulu Fakaʻēlia ko iá ʻaki ha ʻamanaki lelei he naʻe ʻi ai hoku ngaahi fakafotu mo e ʻilamutu ne nau mavahe mei he Siasí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ko hoku ‘ofefine taʻu taha ko ia naʻá ku fua lolotonga e konifelenisí, naʻá ne mavahe mei he Siasí ʻi hono taʻu 17. Naʻá ne fetaulaki mo ha taha naʻe ʻikai mālohi ʻi he ongoongoleleí, peá na mali. Hili iá naʻe ʻikai ke ne toe ʻalu ki he lotú.

Naʻe fakamamahi ʻeni kiate au. Naʻá ku toutou fehuʻi loto pē pe ko e hā e fehalaaki naʻá ma fakahokó. Naʻá ku feinga maʻu pē mo ʻene tamaí ke tauhi e ngaahi fekaú mo ngāue ʻi he Siasí. Naʻá ma ʻofa ʻi heʻema fānaú mo fie maʻu e lelei tahá maʻanautolu. Hili ha loʻimata mo e ngaahi fehuʻi lahi, ne faifai peá ma pehē ʻoku lalahi e fānaú, ʻo fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí, pea ʻoku ʻikai ke nau tui maʻu pē ki he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi kiate kinautolu ʻi ʻapí.

Ko e pangó, naʻe ʻikai ola lelei e nofo-mali hoku ʻofefiné, pea naʻe ʻikai pē ke ne fie foki mai ki he Siasí. Ko e meʻa pē ‘oku ou lavá ko e manatuʻi e talaʻofa ko ia te ne manatuʻi pea faitāpuekina ia koeʻuhí ko e ngaahi meʻa naʻe akonekina kiate ia ʻi ʻapí.

‘Oku ou kei lotua pē hoku ʻofefiné. ‘Oku ou ʻofa ʻiate ia ʻaki hoku lotó kotoa, pea ʻoku fakamamahi ke u vakai ki heʻene mavahe mei he Siasí. Ka ʻoku ou ʻilo, neongo ʻeku ngaahi tōnounoú, ʻoku moʻoni mo totonu e ngaahi meʻa naʻá ku akoʻi kiate iá. ‘Oku ou ʻilo ʻoku angatonu mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou ʻilo taʻetoe veiveiua ʻi hoku lotó kapau te u fai ‘eku tafaʻakí, te Ne tali mai kinautolu ʻi he momeniti ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku totonú.