2020
Ko e Meʻa ke Fakahoko ke Maʻu ai ʻEtau Ngaahi Holi Māʻoniʻoní
Siulai 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Meʻa ke Fakahoko ke Maʻu ai ʻEtau Ngaahi Holi Māʻoniʻoní

ʻI he taimi naʻe masiva ai hoku fāmilí, naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e founga te u lava ai ʻo ngāue fakafaifekaú.

Kimuʻa peá u papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ku fie ngāue maʻá e ʻEikí. Naʻá ku faʻa pehē loto maʻu pē te u līʻoa ʻa e kotoa hoku taimí Maʻana ʻo tatau ai pē. Ko ʻeku fakaʻānaua ia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ke u ngāue Maʻana. Pea ʻi heʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie lahi ange ke u fakahoko ʻeku fakaʻānauá.

Naʻe papitaiso au ʻi Tīsema ʻo e 2017. Ko e ʻaho fakafiefia taha ia ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe akoʻi au ʻe he ongoongoleleí ke u fakakaukau ʻi ha founga ʻoku kehe ange, founga ke u ueʻi fakalaumālie ai ʻa e niʻihi kehé, founga ke u ikunaʻi ai ʻeku ngaahi tailiilí, pea mo e founga ke u fakamālohia ai hoku ngaahi talēnití mo ʻiloʻi ha ngaahi talēniti foʻou. Naʻe faifai peá u ʻilo ki he faingamālie ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻá ku ʻiloʻi leva he taimi ko iá ko ha meʻa ia ne u fie fakahoko. Ko ia, naʻá ku ngāue ke teuteu ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻá ku lau ʻa e folofolá, kau atu ki he ʻinisititiutí, mo fua hoku fatongiá. Ka neongo ia, naʻe ʻi ai ha palopalema ʻi hoku fāmilí naʻe tupu ai haʻaku veiveiua ki he kahaʻú.

Ko e masivá.

ʻI he hoko hoku taʻu 18, naʻe aʻusia ʻe homau fāmilí ʻa e masivá. Naʻe ʻikai ke mau faʻa maʻu meʻatokoni, ʻalu ki he akó, pe totongi pē ā ʻemau fononga ki he lotú. Ko e meʻa pē naʻa mau pikitai ki aí ko ʻemau tuí. Naʻe fakatuaiʻi ʻe he tuʻunga ko ʻení ʻa ʻeku teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku talanoa ki heʻeku fineʻeikí fekauʻaki mo hoku lotó, ka naʻá ne talamai ha meʻa naʻá ne faʻa talamai: “Fakaʻosi hoʻo akó, pea tulifua leva hoʻo fakaʻānauá.” Koeʻuhi ko e tuʻunga fakapaʻanga ne mau ʻi aí, naʻe ʻikai loko ʻi ai haʻaku fili. Ko ia, naʻá ku ngāue mālohi ke fakaʻosi ʻeku akó.

Naʻe faifai peá u ʻosi mei he akó peá u mateuteu ke u ʻalu atu ʻo ngāue maʻá e ʻEikí. Ka naʻe kei uesia kimautolu ʻe he masivá.

Ne u puputuʻu.

Naʻá ku pehē, “Kuó u ʻosi mei he akó, pea kuó u fai ʻa e meʻa kotoa ne u ala lavá. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai hoko ai ʻení?” Naʻe ʻikai ke u loto ke u toe tatali mei hono fakahoko e meʻa ne u fakaʻānauá, ka neongo e fakatupu loto-siʻí, naʻá ku falala ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa ʻi he fakalau ʻa e taimí.

Naʻá ku fili ke u ngāue mālohi ange ke maʻu ha paʻanga ki heʻeku ngaahi fakamole ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku lotu ʻi he ʻaho kotoa, ʻaʻahi mo e kau faifekaú ʻi he lahi taha ne u malavá, pea fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻaki ʻeku ako e ngaahi naunau ʻa e Siasí.

Naʻe fakafepakiʻi ʻe he tokolahi ʻo hoku kāingá ʻa ʻeku fakaʻānaua ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻa nau talamai ʻe hoko e ngāue fakafaifekaú ke toe kovi ange ai e tuʻunga hoku fāmilí. Ka naʻá ku tuʻu taʻeueʻia. Naʻá ku ʻilo ne u loto ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pea ʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha founga.

Hili ha vahaʻataimi ʻo ʻeku ngāue mo fakahū ha paʻanga, naʻe faifai peá u fakahū ʻeku pepa ngāue fakafaifekaú. ʻI he fetuʻutaki mai ʻeku pīsopé ʻo talamai kuo maʻu hoku uiuiʻí, naʻá ku kaikaila mo punopuna ʻi he fiefia! Naʻá ku ʻalu leva he taimi pē ko iá ki he ʻōfisi ʻo e siteikí ʻo maʻu mai ʻa e tohí. ʻI he efiafi ko iá, naʻá ku fakaava hoku uiuiʻi ngāue fakafaifekaú peá u talaange ki hoku fāmilí naʻe uiuiʻi au ke u ngāue ʻi he Misiona Philippines Cabanatuan.

Naʻá ku tangi fiefia ʻi he pō ko iá. Neongo ʻa e meʻa kotoa naʻe hokó, ka ʻi he tui mo e ngāue mālohi mo e falala ki he ʻEikí, naʻá ku fakakakato ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fie maʻú ke u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú mo fakahoko ʻa ʻeku fakaʻānauá. Naʻá ku ʻiloʻi, kapau naʻe ʻikai ke u aʻusia ʻa e faingataʻa ko iá kimuʻa ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, mahalo he ʻikai ke u mateuteu fakatuʻasino, fakaeloto, fakalaumālie, fakaʻatamai, mo fakapaʻanga. Ka koeʻuhi ko e ngaahi tūkunga ne u ʻi aí, naʻe lava ke u tupulaki ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu hono kotoa. Mahalo he ʻikai mahino ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke fouá, pea mahalo te ke loto ke hoko ha ngaahi meʻa he vave tahá, ka ke falala muʻa ki Heʻene taimí kae ʻikai ko haʻatautolú. Kapau te tau falala kiate Ia mo fakamālohia ʻa e tuí mo ngāue mālohí, te Ne tataki kitautolu ki heʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní ʻi he taimi totonu mo tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki ʻi he halá (vakai ʻĪnosi 1:12 mo e ʻAlamā 29:4).