2021
O Lesona Na Ou Aoaoina Mai le Volenitia i se Tolauapiga a Tagata Sulufa’i
Iuni 2021


Na’o Tusiga Faatekinolosi

O Lesona Na Ou Aoaoina Mai le Volenitia i se Tolauapiga a Tagata Sulufa’i

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Sa ou auauna atu i le tolauapiga pito sili ona tele o le au sulufa’i i Eleni, ma o se aafiaga na suia ai le olaga.

Ata
alii o loo uuina le lima o se tamaita’i matua

Ia Novema o le 2015, mai le mafanafana o lo’u moega, sa ou matamata ai i se vitio e uiga i le faavauvau o tagata sulufa’i faatauma’oi o loo i ai i Eleni. E o’o ane i le taimi na uma ai le vitio, sa lagona e lo’u loto e pei o le a pasae atu i fafo o lo’u fatafata. Sa ou iloa le uiga o lena lagona masani. Sa ou maua se uunaiga, ma i ni nai vaiaso pupuu mulimuli ane, sa ou la’a atu ai i le ogatotonu o le tolauapiga pito sili ona tele o le au sulufa’i i le motu o Lesbos.

E pei ona ta’ua e Elder Patrick Kearon o le Korama a le Fitugafulu i le konafesi aoao, “O le mea moni o nei tulaga e tatau ona vaaia ina ia talitonu i ai.”1

Ou te molimau patino atu e moni lenei mea.

Ina ua uma ona molimauina le tulaga le talitonuina mo a’u lava ia, ma i le aoaoina ai o le mata’utia sa i ai mo le au sulufa’i i le tolauapiga e o’o lava i le i ai iina o feola, sa ou fesili atu i se tasi o tagata Suria pe aisea o le a lamatia tele ai o ia e sau ‘i’ina. O lana tali na faamutaina ai lou lemautonu faatauva’a:

“A le o le matou nonofo ma feoti, pe matou te o ma atonu e feoti.”

O lo’u taimi i le Tolauapiga a tagata sulufa’i i Moria o se tasi lea o aafiaga sili ona faigata o lo’u olaga, ae sa vave foi ona avea ma se tasi o mea aupito sili ona musuia. I le taimi muamua ou te le’i manatu o galuega laiti sa tuuina mai ia te a’u o le faia lea o se ‘ese’esega mo so’o se tasi, ae sa ou o’o lava i le mana le mafa’afitia moni o loo i ai i le alofa.

O U’una’iga o le Alofa

I se tasi aoauli, sa ma talanoa ai ma Ebrahim, o se uo fou mai Irani. Sa ia fia iloa pe o le a le tele o lo’u totogi e fesoasoani ai i le tolauapiga. Sa ou ataata ma tau atu ia Ebrahim o a’u o se volenitia. Na te lei faalogo lava i lenei upu, o lea na ou faamatala atu ai. Sa faateia o ia ona fesili mai lea pe fia le tupe na maua e lo’u taitai au. Sa ou ata ma ta’u atu ia te ia o tagata uma i totonu o le tolauapiga o se volenitia.

Ou te manatu na oo atu le tala, ona sa amata ona fai atu e nisi o a’u uo fou, e faapea, o le faateia o i latou o le a tatou fesoasoani ia i latou e aunoa ma se taui. Latou te lei vaai lava i se mea faapena.

I le mavae ai o ni auala sili ona faalealofa, sa tauamiotonuina i latou i le mafaufau e leai se tasi o le a fesoasoani ia i latou—ae maise lava o tagata ese. E toatele na fai mai ia te a’u, latou te lei iloa po o le a le mea o le a tupu ia i latou i le taimi lava latou te taunuu ai i eleele o Europa. O le mea e sili ona faateia ai, atonu o le taliaina lea mai le sami sousou i le tatalaina, o lima o le alofa ma palanikeke o faalavelave faafuasei.

E lei leva ona amata ona salalau nei talanoaga e uiga ia i matou o volenitia i le tolauapiga lea na ou matauina ai se mea e sili ona manaia. Sa amata ona fesoasoani mai le au sulufai ia te au i au galuega! Sa amata ona latou pikiina i luga le lapisi. Sa latou fesili mai pe mafai ona latou fesoasoani e fai ni meainu vevela ma tuuina atu i le po atoa o le malulu. Sa latou fesoasoani i le gaugauina, faavasegaina, ma le tufatufaina o ofu foai ma faatuina ma ave i lalo faleie. Ma i lo’u ofo tele, i le faaiuga o lau auaunaga, sa le i i ai lava ni galuega na totoe mo a’u ou te faia.

Sa le mafai ona ou tauaveina se sioki vai mamafa e aunoa ma le ofo mai o se alii na te faia mo a’u. Sa le mafai ona ou fufuluina ipu e aunoa ma le faapea mai o ni tagata sulufaʻi ma le fiafia ia te aʻu latou te faia. Ma e le gata na le mafai ona ou lafoa se ato lapisi e aunoa ma se vaega o tama na feosofi mai e fesoasoani, o tagata sulufaʻi na toeititi lava taofi le lafoina o a latou lapisi i lalo!

O suiga sa ou molimauina i totonu o le tolauapiga sa le mafaafitia.

Ina ua oo mai le aso o le faanoanoa, sa tatau ai ona ou tuua tagata ua ou matua alofa tele i ai, sa iloa mai a’u e se alii i luga o le vaa. Sa ia sau e faafetai mai ia te au mo le mea na ou faia, ina ua ia vaai mai e na o le pepa malaga mo nofoaga lautele sa ou uuina. Sa ia finau mai ou te suia lau pepa mo lana pepa malaga mo se nofoa taugata mo le malaga umi, e 14-itula. Sa ia ta’u mai ia te a’u o le vaai atu i faataitaiga a volenitia na suia ai o ia. Sa manao foi o ia e fesoasoani atu i se isi tagata, ma o le fesuiaiga o lana pepa malaga o le mea sili lea e mafai ona ia faia i le taimi nei.

“Faamolemole,” sa ia augani mai ai. “Faamolemole.”

Sa faatumulia ou mata i loimata a o ou toe molimauina le aafiaga galugalu o le auaunaga faamaoni ma le alofa e mafai ona mafua mai ai.

Sa matuai faatauvaa lava a’u i le mafaufau faapea o ipu ti laiti sa ou tufaina atu e le o faia moni lava se eseesega mo soo se tasi.

Tatou te Manaomiaina i Tatou Taitasi

Faafetai i lenei aafiaga, ua ou iloa ai e manaomia moni lava i tatou e nei tagata. Latou te manaomia lo tatou taimi, latou te manaomia a tatou foai, latou te manaomia lo tatou alofa, ma latou te manaomia a tatou faataitaiga. Ma e tatou te manaomia foi i latou.

Oka se matagofie o le a i ai le lalolagi pe ana fai e aunoa ma le liliu o o tatou tua pe tuʻu i latou e feagai ma o latou tulaga fou tuuatoatasi, e mafai ona tatou taliaina i latou e pei ona faia e lo tatou Faaola—faaali atu ia i latou le alofa, auai, ma le faafetai, ma totoina ia latou se manaʻo e tautua isi pe a latou mafaia ia latou lava.

Faatasi ai ma faafitauli faifai pea a tagata sulufai i le lalolagi atoa ma talitonuga eseese e uiga i le auala e taulima ai, e masani ona faamanatu mai ia te au le mataupu faavae o i le Mosaea 4:19: “Aua faauta, pe le o i tatou uma ea o ni tagata aisi? Pe ua tatou lē faalagolago uma ea i le Tagata e tasi, o le Atua lava lea, mo mea uma ua tatou maua, mo meaai ma lavalava, ma mo auro, ma mo ario, ma mo ituaiga uma o oloa eseese ua tatou maua?”

O lau tatalo ia tatou iloa i se aso o i tatou uma o tagata aisi. Tatou te manaomia uma lava le fesoasoani i lenei olaga, ma ua ou talitonu nei o loo faamoemoe mai le Tama Faalelagi ia i tatou ia aoao i le mafatiaga e le maalofia lea e tupu i o tatou luga i le olaga faaletino. E mafai ona tatou aoao e alolofa ma auauna atu ia i latou e manaomia le fesoasoani.

O aafiaga e pei o le auauna atu i se tolauapiga mo tagata sulufai, e mafai ai ona tatou maua le avanoa e faalotomaualaloina atili ai, faateleina le malamalama, ma sili atu le agaalofa. Ma ua latou tuuina mai ia i tatou le mamalu paia ma le avanoa e tuuina atu ai se lima fesoasoani i o tatou uso ma tuafafine ma atiina ae ai le alofa moni faaKeriso mo le tasi ma le isi.

Ua uma ona ou iloa e alofa le Atua i na tagata sulufaʻi ua auina atu ai isi e fesoasoani ia i latou. Ae o lenei ua ou malamalama e alofa tele o ia ia te a’u e mafai ai ona ou aoao mai ia i latou.

I le amataga o la’u auaunaga, sa ou lagona le lotovaivai ma le leai o se aoga ma sa ou moomoo maimau pe ana mafai ona ou faaleleia faafitauli uma, pe sili atu foi nai lo le na o le tufa atu o le ti i na tagata e tatau ai. Ae na iu lava ina ou molimauina le tele o aafiaga e uiga i le mea sa ou faia moni lava iina. O le mea moni o lou valaauga sa i ai—o le faasalalauina o le faamoemoe, agalelei, ma le malamalama i se lalolagi pogisa.

O i tatou uma o fanau a ni matua faalelagi, ma e tele mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i le tasi ma le isi, po o fea lava tatou te i ai.

Faamatalaga

  1. Patrick Kearon, “Sulufaiga mai le Afa,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 112.