2021
Faamalosia e Tuua le Aiga: O le Auaunaga FaaKeriso i Tagata o E Ua Faaaunuua
Iuni 2021


Faamalosia e Tuua le Aiga: O le Auaunaga FaaKeriso i Tagata o E Ua Faaaunuua

E manaomia e tagata ua faaaunuua ia mea e sili atu nai lo punaoa; latou te manaomia ni mafutaga anoa ma ni auaunaga.

Ata
girl in a hut

Luga: ata pue mai le Getty Images; o isi ata na pueina e Marc Marriott

O le tuua o le aiga atonu o se aafiaga sili lea ona matautia i le olaga o se tasi. O le faʻatupulaia o vaega faatupu vevesi, luitau o le tamaoaiga, ma le vevesi i mea faaupufai e mafai ona faamalosia ai aiga e lafoai o latou fale ma le leai o se taimi e ao mai ai meatotino taua po o sapalai manaomia. E tele lava ina tuueseese aiga i le taimi o le faigamalaga matautia a o latou malaga agai atu i le fia selau o maila e sue ai le saogalemu. E mafai ona molimauina pe aafia foi fanau i le matuai utiuti o meaai ma le manu’anu’a o le tino. O nei tagata e na o le faamoemoe lava o la latou malaga fita o le a i ai se mutaaga i se nofoaga saogalemu.

I le sefulu tausaga ua mavae, e le itiiti ifo ma le 100 miliona tagata sa tatau ona sosola ese mai o latou fale, ma saili atu le sulufaiga a le o totonu o fafo foi o o latou atunuu.1 Faatasi ai ma se faitau faafuainumera faapea, o le tulaga pagatia o tagata ua faaaunuua mai o latou fale o se atugaluga loloto lea. O le vaai atu i le faataitaiga a le Faaola, e mafai ai ona tatou maua auala patino e auauna atu ai ia i latou o loo manaomia le fesoasoani.

Ata
family in a refugee camp

O se aiga Suria na mauaina se fesoasoani i Lepanona. O le taua i Suria ua tuua ai le 11 miliona o tagata Suria e leai ni fale. Sa avea foi le Faaola lava Ia ma se tagata sulufai, ma ua silafia lelei i latou o e mafatia i lenei tofotofoga.

Iloaina o La Tatou Talafaasolopito Fefaasoaai

Mo Au Paia o Aso e Gata Ai, o tagata ua faaaunuua e tatau ona sili atu nai lo na o se tala i tala fou; e tatau ona tatou vaai ia i latou o o tatou tuaoi (tagai i le Mataio 22:39) o latou ia e tutusa o tatou talafaasolopito ma le Faaola lava Ia. “O la latou tala o le tatou tala, e le o le tele o tausaga ua mavae,” o le saunoaga lea a Elder Patrick Kearon o le Au Peresitene o Fitugafulu.2

Tatou te le tau tepa i tua e vaai ai i se taimi na tuliesea ai ma le saua tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai o latou aiga ma lafu manu. E mafai foi ona tatou iloa le auala na faia ai e nisi o o latou tuaoi fou se eseesega i la latou malaga. Ina ua tutuliese le Au Paia mai le Setete o Misuri, sa taliaina i latou e tagatanuu i Quincy, Ilinoi, ma ofoina atu le fesoasoani. O na tagata o ni faataitaiga o auaunaga faaKeriso ma “laveaiina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le tele o puapuaga nai lo se isi lava mea semanu e mafai ona latou mafatia ai.”3

Na oo foi le Faaola o se tagata sulufai i le taimi o Lona olaga faaletino. Fai mai Brett Macdonald o Galuega Alofa a le Au Paia o Aso e Gata Ai e uiga i ana asiasiga i tolauapiga a tagata sulufai i le lalolagi atoa, “o Iesu ma Ona matua sa sulufai i Aferika i matu mo se taimi; e te lagonaina Lana uunaiga ma le naunau tele i olaga o i latou o e mafatia.”4

Ata
a woman comforts another woman and her child

O se volenitia mai Galuega Alofa a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua asiasi atu i se tolauapiga mo tagata sulufai i Ioritana. O tagata faigaluega fesoasoani e mulimuli i mataupu faavae mai se taiala o fesoasoaniga alofa, lea e mafai foi ona taialaina ai i tatou a o tatou auauna atu i tagata sulufai ma isi tagata ua faaaunuua.

Mulimuli i se Taiala o Fesoasoaniga Alofa i le Aso

O aso nei, ua tatou maua avanoa e aapa atu ai ma ofo atu lea lava fesoasoani e tasi na maua e tagata o le Ekalesia i le seneturi lona 19 mai o latou tuaoi. Ae o o tatou uso ma tuafafine ua faaaunuua mai o latou aiga i le aso ua sili atu mea latou te manaomia nai lo o ni punaoa po o tupe; latou te manaomia ni sootaga anoa ma se auaunaga faaKeriso.

E tele faalapotopotoga o fesoasoaniga alofa, e aofia ai ma Galuega Alofa a le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo mulimuli i se taiala lelei o fesoasoaniga alofa e mafai ona fesoasoani tatou te auauna atu ai i tagata ua faaaunuua. E ui o le taiala e faatatau i le galuega alofa ua taatele, ae o loo i ai mataupu faavae o le talalelei o loo i totonu e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia sili atu ai ona lelei le “sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5).

Ata
one woman giving another a quilt

E ala i le taulai atu i le fausiaina o fegalegaleaiga, e mafai ai ona tatou iloa ni auala aoga e auauna ai. Agavale: O se tagata o le Ekalesia o loo tuuina atu i se tina sulufai se ie soosoo faapitoa na anaina e lana tama tama vaetamaina. Lalo: E mafai ona tatou fesoasoani i tagata sulufai e aoao e uiga i aganuu i le lotoifale, e aofia ai le kukaina o meaai atonu latou te le masani ai.

O Le Mataupu Faavae FaaleTagata

Ua aoao mai e le mataupu faavae faaletagata e faapea a o tatou auauna atu, tatou te galulue e vaai atu i tagata taitasi o se atalii/afafine o le Atua. E foliga mai ua lava le faigofie o lenei mea, ae atonu e faigata ona manatua pe a ese le vaai, amio, tautala, po o le talitonuga a tagata nai lo i tatou.

Ina ia fesoasoani ia te oe ia iloa le paia i tagata taitoatasi, fesili ifo ia te oe lava, “Afai o le tagata o se tagata o le aiga po o se tasi e pele [ia te oe], e faapefea ona suia lau vaaiga i lenei tagata?”

O lenei fesili sa matua patino lava i se tasi o tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ua faia e lana Aualofa se pati mo le pepe a se tina sulufai i lo latou nuu.

Sa faafesootai e lana au peresitene o le Aualofa se nofoaga e nonofo ai tagata sulufai e sue ai se tina e mafai ona latou fesoasoani i ai. O le taimi lava na latou fesootai ai i se tina ma lona aiga, na asiasi atu le au peresitene i le fale e fesili pe mafai faapefea ona latou fesoasoani tele. (O se vaega taua o le mataupu faavae o le tagata o le faamamaluina o le faitalia a se tagata sulufai, e ala i le fesili atu pe faapefea ona latou mananao e fesoasoani atu ona faalogo atu lea ma le faamaoni.)

Sa fautuaina e le peresitene o le Aualofa se pati mo se tina o le a fanau, ma faamalamalama atu o se auala lea e patipatia ai se tamaitiiti fou ma tuuina atu ni meaalofa e ono manaomia e le pepe ma le tina. Sa ioe le aiga o tagata sulufai o le a fesoasoani lena ia i latou.

A o amata ona fuafua e le uarota le pati, sa maua e se tasi o tuafafine se “nofoaga taua” mo i latou e tatau ona o mai i se aiga fou ina ua uma lona aafiaga i le vaetamaina o se pepe mai Kuatemala. I le taimi o le faagasologa umi o le vaetamaga, sa pisi ai lava lenei tuafafine i le faia o se ie soosoo mo lana pepe fou. A o ia faatusaina le aafiaga o lona lava atalii na vaetamaina i lenei pepe fou o tagata sulufai, sa manao o ia e fesootai ma le aiga e ala i le tuuina atu ia i latou o le ie soosoo na ia faia.

I le pati mo le tina o le a fanau, sa faamatala atu ai e lenei fafine lona sootaga i le tina sulufai, ma faamatala atu le ala na oo mai ai lona atalii laitiiti i se aiga fou ma na latou fiafia e aui o ia i le ie soosoo ina ua ia taunuu mai. Sa tuu atu e le fafine i le tina sulufai le ie soosoo ma fai atu, “Ou te faamoemoe o le a matua fiafia foi i ai lau pepe fou.”

O Le Mataupu Faavae o le Le Faʻaituʻau

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“E le sili le alofa o le Atua i le tasi ituaiga i lo le isi. … Ua Ia valaaulia tagata uma e o mai ia te Ia, ‘uliuli pe paʼepaʼe, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine’ [2 Nifae 26:33]. …

“… O le asō ou te valaau atu ai i o tatou tagata o le Ekalesia i soo se mea ia taimua i le lafoa’i o uiga ma soo se faatinoga o le faailoga lanu.”5

O upu a Peresitene Nelson e fesoasoani e faamalamalama ai le mataupu faavae o le le faaituau. I a tatou auaunaga, e le tatau ona tatou faia se eseesega e faavae i luga o atunuu, ituaiga, itupa, talitonuga faalelotu, vasega, po o manatu faaupufai. Tatou te auauna atu i isi e tusa pe ese mai ia i tatou.

Ua tatou vaaia se faataitaiga o le le faaituau i le faataoto a Keriso i le Samaria agalelei i le Luka 10. O le Samaria, lea sa faaesea faaleaganuu e tagata Iutaia, sa lei faatali e fesoasoani i se tasi mai se nuu ese. Sa oo lava ina ia manatu i le lumanai o le tagata manua ma taumafai e faia mea uma na manaomia mo le faamautuina o lona toe malosi faamanuiaina.

Ina ua uma ona faamatala atu lenei faataoto, sa aoao atu e Keriso Ona soo e faapea, o le Samaria agalelei na fai ma tuaoi i le tagata manua e ala i le faaali atu ia te ia o le alofa mutimutivale. Ona faatonuina lea e Keriso, “Ina alu ia, ma ia faapea ona fai” (Luka 10:37).

Ata
a group of women baking

Photograph by Nicole Johansen

O Le Mataupu Faavae o le Tutoatasi

O le tutoatasi i le tuuina atu o le fesoasoani agaalofa o lona uiga o le a tatou galulue e aunoa ma se fuafuaga patino. Ae, e tatau ona tatou auauna atu e uunaia le tutoatasi ma le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava. Atonu o lona uiga o le fesoasoani lea i le tuuina o tagata ia maua ni auala e faaaoga ai o latou tomai e faaaogaina i o latou nuu fou po o le fesoasoani ia i latou e aoao tomai e pei o le auala e tautala ai i se gagana fou po o le auala e fesootai ai e faaaoga ai tulaga faatonuina faaleaganuu i le lotoifale. A oo ina faateleina le tutoatasi o tagata, o le a sili atu ona latou puleaina a latou faaiuga, ma e sili atu ona mafai ona latou faamanuiaina sosaiete i o latou lava tomai.

Sa fesili atu se tasi o le Ekalesia mai le Iunaite Setete, o Nikola, i nisi o tagata sulufai i lana eria po o a ni mea na latou mananao e aoao ia faateleina ai ona tutoatasi i le nuu. Sa latou tali mai e faapea, sa latou mananao e aoao pe faapefea ona faia meaai a Amerika. Sa faatulaga e Nikola se taimi ma isi uso i le uarota e aoao ai le au sulufai i le auala e fai ai ni falaoa ma ni pani i le fale ma tuuina atu ia i latou ni meafaigaluega e fai ai i le fale. O le aoaoina o le au sulufai i le auala e fai ai meaai e i latou lava, sa fesoasoani ai Nikola i tagata sulufai ia tutoatasi atili e fetuunai ai auala fou e fai ai kuka.6

E mafai foi ona tatou faalauiloa atu le tutoatasi e ala i le faatagaina o i latou e manaomia le fesoasoani e fesoasoani atu i le tasi ma le isi. E ui e mafai ona tatou tuuina atu le lagolago, afai e taulamua i latou e le tagolima ia fesoasoani ia i latou lava ma isi, latou te fausia ni sootaga ma i latou latou te galulue faatasi. E fesoasoani lenei mea ia i latou e fausia ai o latou nuu ma avea ai ma se malosiaga i le tasi ma le isi.

Auauna Atu Atili e pei o le Faaola

A pei ona saunoa mai Epikopo Gérald Caussé, le Epikopo Pulefaamalumalu, “O i tatou uma lava ua ola i lenei paneta matagofie, ua tofusia ma se tiutetauave paia e tausia fanau uma a le Atua … , po o ai lava i latou ma po o fea lava latou te i ai.”7 O le auaunaga e sili ona anoa e masani ona oo mai pe a tatou taulai atu i tagata taitoatasi i o tatou nuu.

Na taua e se tasi tagata ua mauaina faamanuiaga o le fausiaina o sootaga patino ma tagata sulufai, “O le naunau e aapa atu, fesoasoani, ma le alofa ia i latou e mafai ona faia se eseesega tele. O le taimi lava e te masani ai i se aiga, e te iloa ai e tofu tagata uma ma a latou lava tala.”8 O le aoaoina o tala a isi tagata o le a fesoasoani tatou te vaai ai ia i latou o ni fanau a le Atua ma auauna atu atili e pei o le a faia e le Faaola.

Faamatalaga

  1. United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR), “1 Per Cent of Humanity Displaced: UNHCR Global Trends Report,” June 18, 2020, unhcr.org.

  2. Patrick Kearon, “Sulufaiga mai le Afa,” Liahona, Me 2016, 111.

  3. Jeffrey R. Holland, “The Mormon Refugee Experience” (faamatalaga), Sept. 12, 2016, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Fesootaiga i le imeli ma Brett Macdonald, 10 Sete., 2020.

  5. Russell M. Nelson, “Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 94.

  6. Tagai Nicole Johansen, “Baking Class for Congolese Refugees,” ChurchofJesusChrist.org.

  7. Gérald Caussé, i le “Bishop Caussé Gives Keynote Address at UN Conference in Geneva,” Sept. 17, 2019, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  8. Tagai Aubrey Eyre, “‘Reach Out and Help’ Resettled Refugees, Says Relief Society General President” (news story), June 21, 2019, ChurchofJesusChrist.org.