2021
O Mea e Sau mai Luga E Paia
Iuni 2021


Sau, Mulimuli Mai ia te A’u

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63

O Mea e Sau mai Luga E Paia

O poloaiga a le Alii e le tatau ona taulimaina faasamasamanoa.

Ata
young man putting money into a tithing envelope

Ata na tusia e Dilleen Marsh

Ina ua 15 ou tausaga, sa ou filifili ai e tofotofo le tulafono o le sefuluai. Sa ou faigaluega o se tagata teu faatau i Ponce, Puerto Rico. E tai lua itula ma fai au malologa e 15-minute. I le taimi o le malologa, ou te faitauina a’u taui mo lau tautua; ona ou tuuesea lea o le tupe o lau sefuluai. Ina ua amata ona ou faia ma masani lenei mea, sa ou matauina le faateleina o a’u taui. Ou te le iloa pe o se taunuuga lea o le faalavefau faalelagi, ae sa ou iloa sa ou tausia se poloaiga ma a tatou tausia poloaiga, o le a iu ina tatou maua faamanuiaga.

Ioe, e le o taimi uma e oo mai ai faamanuiaga i le ala tatou te manatu o le a oo mai ai. Ina ua mavae sina taimi o ou totogia le sefuluai, sa ou iloaina o le mea sa ou faia e paia. Sa le na o le foai atu o tupe i le Ekalesia. Sa ou taulimaina ma le faaaloalo le mea na tau mai e le Alii, ma sa ou mautinoa sa totogi e le aunoa ma vave lau sefuluai. Sa ou fiafia e fai le mea ou te mafaia e fesoasoani ai i le fausiaina o le malo o le Atua.

Sa Galo La’u Sefuluai

Ona oo lea i le taeao o se tasi Aso Sa, sa tuai teisi ona ou ala i luga nai lo o le mea na masani ai. Sa mananao ou matua ia vave taunuu i le lotu, o lea, ina ua ou nofo i luga, sa ou nanati lava. Ana matou le oo i le falelotu ou te le iloaina ua galo le tupe o lau sefuluai. Sa ou mafaufau, “O le a ou totogia i le vaiaso a sau.” Ae sa ou lagona le faanoanoa. Sa ou manao i le Tama Faalelagi ia silafia sa ou usiusitai.

Ina ua uma le sauniga, sa matou taunuu atu i le fale ma iloa ai na oso se gaoi i le matou. O teuga feilafi, o se meapueata vitio—na toetoe lava o mea taua uma na gaoia. Sa ou faanatinati atu i lou potu ma sue le kapoti na ou tuua ai lau sefuluai. Na leai foi se mea. O lea la ua sili ona ou faanoanoa. Sa ou lagona ana ou manatua e aumai lau sefuluai i le lotu, semanu e le o leiloa i le taimi nei.

Ona uunaia lea o au e tau atu se mea i lou tama: “Aua le popole. O le a lelei mea uma. O le tagata na gaoia i tatou, na aveina le tupe a le Alii, o lea sa ia aveina se mea e paia.” Ou te manatu o le a le faatagaina e le Alii lena mea e alu loa.

Ae ou te manatu na finagalo le Alii ina ia ou aoao ia faaeteete atili i mea e a Ia. Sa lei umi ae pueina le gaoi, ma na toe maua mai mea uma—vagana ai le tupe o lau sefuluai. Ina ia faasa’o lea mea, sa ou toina mai le aofaiga lava lea e tasi mai la’u teugatupe ma avatu i le epikopo i le Aso Sa lava na sosoo ai. Talu mai lena taimi, ua ou taumafai lava e totogi lau sefuluai i se taimi vave. Ua ou iloa o le sefuluai o se tulafono mai le Atua, ma o lona uiga e tatau ona ou matuai manatu mamafa i ai.

Aua Nei Faia ma le Manatu Mama ia Mea Paia

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 63, o loo aoao mai ai e le Alii se mataupu faavae paia: usiusitai. “Faauta, o Aʼu, o le Alii, Ou te tuu atu loʼu leo, ma ia usiusitaʼia” (fuaiupu 5). O le mea ua Ia fetalai mai ai “ua paia, ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete” (fuaiupu 64).

I le taimi na maua ai le faaaliga lenei, sa faitioina Iosefa Samita e ni isi o i latou sa faasagatau ia te ia. O se tasi o i latou o Ezra Booth. Sa avea Booth ma se faifeau o se isi lotu, ae na filifili e papatiso ina ua ia vaai i le faamaloloina e Iosefa o le lima o se tamaitai e ala i le mana o le perisitua.

Ae peitai, sa lei umi ae le toe i ai le faatuatua o Booth i lena mea na ia molimauina. Sa oo ina faitio o ia i le Perofeta. Na te lei malamalama na o faailoga po o vavega lava ia, e le maua ai le faatuatua tumau. Ina ua amata ona manatu mama o ia i mea paia, sa se ese o ia ma avea ai ma se tasi o “e amioleaga ma fouvale” (fuaiupu 2).

E manaia ia te au pe a talanoa mai le Alii e uiga i lo tatou usiusitai, e talanoa mai foi o ia e uiga i Ana filifiliga. O Ana filifiliga e le faafuasei ma faasamasamanoa; e faavae i aoaoga faavae ma mataupu faavae. I le vaega e 82 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua Ia tautino mai, “O au, o le Alii, e noatia au pe a outou faia mea ou te fai atu ai” (fuaiupu e 10).

Ia te au lava ia, o le uiga o lenei mea, ua Ia folafola mai, afai o le a tatou usiusitai, o le a Ia tausia i taimi uma Ana folafolaga. O le a Ia puipuia i tatou. O le a Ia taialaina i tatou. Ma e ui e le tatau ona tatou vaavaai mo faailoga e faatalitonu ai isi i le upumoni pe faamaonia ai lo tatou faatuatua, e fai e faailoga ma vavega ma o le a tupu ona o se taunuuga o le faatuatua ia Iesu Keriso, e tuufaatasi ai ma le finagalo o le Atua (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:9–10). O lo tatou usiusitai moni lava e i ai se aafiaga i le gafatia o le Alii e faamanuia ai i tatou. O se mea o’oo’o lenei ia te au.

O Ana Faamasinoga E Tonu

O le isi mataupu faavae o le usiusitai o le, faatafunaga ma le faamasinoga e fua i luga o e amioleaga, e ui ina faigata ona faalogo i ai pe mafaufau i ai, o le a tonu lava. A aunoa ma le aoaoina ma le faamoemoeina, e le mafai ona faapena. Ae talu ai e i ai taunuuga e faavavau o tulafono e faavavau, e oo lava i e mauaina taunuuga o le a iloa o faamasinoga a le Alii e tonu lava (tagai i le Mosaea 16:1). “O le a iloa ai e tagata uma o au o le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:6).

O faʻamanuiaga ma faʻasalaga e a le Alii lea e tuuina mai. A Ia lapataia i latou o e tetee, e faia e Ia i le alofa mo i latou, e uunaia ai i latou e toe foi i le ala sao a o mafai lava ona latou faia, “aua a aunoa ma le faatuatua, e leai se tagata e lelei i le Atua” (fuaiupu e 11).

“O le tumau i le faatuatua ma faia loʻu finagalo, e faatoilaloina e ia” (fuaiupu 20), ma “o ia o le tausi i au poloaiga o le a ou tuu atu i ai mealilo o loʻu malo, e faapea foi ona i totonu ia te ia le vai ola, e puna ae i le ola e faavavau” (fuaiupu 23).

“E ala i le Upu ma le Solaaga”

Ata
men and women walking to and from a temple

O le mea moni, na fetalai mai le Alii e le gata ina e tatau ona tatou usiusitai i tatou lava, ae e tatau ona tatou uunaia isi ia faia foi lea lava mea e tasi. Ua Ia fetalai mai, “Ma e tatau i tagata uma ona ave le amiotonu i ona lima … ma sii atu se leo o le lapataiga i tagata o le lalolagi; ma taʼu atu e ala i le upu ma le solaese, o le a oo mai le faafanoga i luga o e amioleaga” (fuaiupu 37).

“E ala i le upu ma le solaaga.” Ou te fiafia i lenei fuaitau. O i latou o e usiusitai o le a sosola ese mai le lalolagi ma faapotopoto i Siona. O lena mea sa masani ona uiga o le faapotopoto i le laumua o le Ekalesia; o le aso, o lona uiga ia faapotopoto faatasi i nofoaga o le amiotonu, e aofia ai le malumalu. E pei ona saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson, “E manaomia e i tatou taitoatasi le faamalosiauga ma le aoaoina faifai pea faaleagaga lea e na o le maota o le Alii e mafai ai.”1

A tatou faapotopoto i Siona, e tatau ona avea lena ma savali i isi. I se isi faaupuga, e tatau i tagata ona matau e i ai ni isi o mea tatou te le auai ai. Tatou te o ese mai ni isi o nofoaga; tatou te sosola atu i malumalu, i falesa, ma i o tatou aiga. E tatau ona manino i isi mea tatou te faaaogaina ma mea tatou te le faaaogaina, mea tatou te matamata ai pe le matamata ai, mea tatou te faitau ai pe le faitau ai, ma mea tatou te tautatala ai pe le tautatala ai. O la tatou solaaga mai le lalolagi e tatau ona matauina, ma o lenei lava mea o le a avea ma se savali i e le usiusitai.

E le gata i lea, ua faamoemoeina i tatou e le Alii e faaaoga o tatou leo. E ui tatou te sosola ese mai le leaga o le lalolagi, e tatau foi ona tatou tautino atu mamalu o le talalelei. I auala masani ma natura, o le a fia iloa e tagata le mafuaaga tatou te le auai ai i ni isi mea faalelalolagi, ma e tatau ona tatou lototetele e tali atu ia i latou, e le ona o le faasausili po o le faanoanoa, ae ona o le alofa ma se manao faamaoni e laveai i latou.

E pei ona saunoa mai Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ou te le o faapea atu e te tu i se tulimanu o le auala ma se faaleotele leo, ma alaga atu fuaiupu o le Tusi a Mamona. O le mea o loo ou fai atu ai o lou tagai lea i taimi uma mo ni avanoa e talanoaina ai lou faatuatuaga i ni fesootaiga tupu fua ma masani ai ma tagata—faafesagai ma tagata faapea ai ma luga i le initoneti. O loo ou talosaga atu ia outou ‘tutu o ni molimau’ [Mosaea 18:9] o le mana o le talalelei i taimi uma—ma pe a talafeagai ai, ia faaaoga upu.”2

Fai Le Mea Tonu

Ina ua amata ona ou totogiina le sefuluai i le tele o tausaga ua mavae, ou te lei iloaina le taua atoa o le mea sa ou faia. Ae sa ou iloa sa sao ma e tatau ona ou manatu mamafa i poloaiga a le Atua, aua o le mea e sau mai luga e paia. E manaia ia te au le faapea, o le vaega 63 o loo talanoa mai foi e uiga i filifiliga tautupe ma foai i le Ekalesia ma tuuina mai ai le folafolaga a le Alii: “O ia o le e faamaoni ma tumau o le a manumalo i le lalolagi.

“O ia o lē na te auina atu oa i luga i le laueleele o Siona o le a maua e ia se tofi i le lalolagi lenei, ma se taui foi i le lalolagi a sau, ma o le a mulimuli atu ana galuega ia te ia” (fuaiupu 47–48).

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Avea ma Faataitaiga Lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai,” Liahona, Nov. 2018, 114.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Galuega Faafaifeautalai: Faasoaina atu o Mea o Loo i Totonu o Lou Loto,” Liahona, Me 2019, 17.