2021
Fehangahangai mo e Loto-Fakamaau ʻi he Ngāueʻangá
Sepitema 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Fehangahangai mo e Laulanu ʻi he Ngāueʻangá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sakatekasi, Mekisikou.

Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa hono taʻe fakangāueʻi au koeʻuhí ko ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
laʻitā ofi ʻo ha tokotaha ʻokú ne fakafonu ha ngaahi fakamatala pepa fakangāue

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u ako ʻi ha ʻunivēsiti fakataautaha ʻi hoku kolo tupuʻangá ʻi Mekisikou. Ne lelei ʻaupito ʻa ʻeku feohi mo e kau faiakó mo e talēkita ʻo e ʻunivēsití. Ne u hoko ko ha tokotaha ako lelei pea sai mo hoku māká, pea ne u fetuʻutaki maʻu pē mo e talēkitá hili hono maʻu hoku fakaʻilonga fakaakó.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he 2010, naʻá ku talanoa ai mo e talēkitá. Naʻá ne talamai ʻoku nounou fakakaufaiako ʻa e ʻunivēsití, peá ne fokotuʻu mai ha ngāue koeʻuhí ko ʻeku ngaahi taukeí mo e aʻusiá.

Ne u ongoʻi ko ha tāpuaki ia kiate au. Naʻe ʻikai haʻaku ngāue ʻi he taimi ko iá, pea ne mau fāinga ke maʻu ha meʻatokoni. Ko ha tāpuaki ia ke u faiako ke tauhi hoku uaifí mo e fānaú.

Naʻá ku talaange, “ʻIo. Ko ha faingamālie ia moʻoku.”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku lelei! ʻOku kamata ʻa e semesitā hokó ʻi ha ʻaho ʻe 15. ʻOku mau fie maʻu ke ke fakafonu ʻa e pepa fakangāue ko ʻení peá ke haʻu ki he polokalama fakataukeí ke ke kamata ngāue leva.”

Taʻeʻamanekina mo Taʻetaau

ʻI heʻeku ʻalu ke fakafonu ʻa e pepa fakangāué naʻe fakatokangaʻi mai au ʻe ha faiako ʻe taha pea fehuʻi mai pe ko e hā te u fakafonu ʻi he konga ki he tui fakalotú.

Ne u talaange, “Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou fokotuʻu atu ke ʻoua te ke tohi ia. Kapau te ke fai ia, he ʻikai ke nau tali hoʻo pepa fakangāué he taimi pē ko iá.”

Ne u fehuʻi loto pē, ʻE anga fēfē e hoko ʻení? Ko e senituli uofulu-mā-tahá ʻeni. ʻOku anga fēfē ʻa e hoko ʻa e tui fakalotú ko ha palopalemá? Makehe mei aí, ne u ongoʻi naʻe totonu ke u faitotonu, ko ia ne u fai ia. Ne u fakakakato ʻa e pepa fakangāué pea ʻīmeili ia. ʻI he ʻaho hono hokó, ne u tatali ke maʻu e fakamatala ki heʻeku taimi-tēpile faiakó. Naʻe ʻikai ke hoko ha meʻa.

Ne u fetuʻutaki ki he talēkitá ʻi he ʻaho hono hokó ʻo fehuʻi ange fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻá ne pehē, “Ke ʻiloʻi ha meʻa, he ʻikai ke hoko ia.”

Ne u fehuʻi ange, “Koeʻuhi, ko e hā e meʻa ne hokó?”

Naʻá ne talamai, “ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e silapa hoʻo kalasí mo e ngaahi fiemaʻu fakaakó.”

Naʻe ʻikai ke ʻuhingamālie ʻeni koeʻuhí he ko ia naʻá ne ʻuluaki tuʻuaki mai ʻa e ngāué. Naʻe toki fakahoko mai ʻe he kau pulé kimui ʻa e moʻoní: Ne ʻikai ke u maʻu ʻa e ngāué koeʻuhí ko ʻeku tui fakalotú.

Koeʻuhí ne ʻikai ha lao kuo tohi pe tuʻutuʻuni ngāue fekauʻaki mo e ngaahi tuí pe tui fakalotu ʻa e kau ngāué, naʻe ʻi ai e loto-fakamaau taʻe totonu kiate au. Naʻe faingataʻa lahi fakataautaha ia kiate au, ka e tautautefito koeʻuhí naʻe ʻikai ke u ʻilo e founga ke u tauhi hoku fāmilí.

Tafoki ki he ʻOtuá ki ha Tokoni

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne tokoniʻi aú ko ʻeku fakakaukau ki he lava ʻe Nīfai ʻo faʻu ha vaka ʻo ʻikai ke ne tomuʻa ʻiloʻi ʻa e founga hono foʻú kimuʻa peá ne kamatá (vakai, 1 Nīfai 17:7–55; 18:1–4). Naʻe tokoniʻi au ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo tataki au pea mo fakalato e ngaahi fiemaʻu hoku fāmilí ke u ikunaʻi e taimi faingataʻa ko ʻení. ʻI heʻeku fakakaukau ki hoku tūkungá, naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke ʻoua te u ongoʻi ʻita, peá u fili ke tukuange ia. Naʻá Ne tokoniʻi au ke u tokanga taha ki hoku fāmilí pea kumi ha ngāue ʻe taha ko ha faiongoongo, pea naʻe hoko ia ko ha tāpuaki lahi.

Ko Hono Tokoni‘i e Niʻihi Kehé

ʻOku ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolu ʻa e sīpinga haohaoá. ʻE lava ke ʻoua ʻe loto-fakamaau ki he niʻihi kehé, ka ʻe lava ke tau feohi mo e niʻihi kehé ʻo hangē ko Iá.

ʻI hoku uiuiʻi ko ha faiako ʻinisititiutí, ne u toki akoʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia Leleí (vakai, Luke 10:25–37). ʻOku lava ke tau faingataʻaʻia noa pē ʻi he moʻuí ni, pea mahalo ʻoku tau maʻu ʻa e ongo ʻo e tangata ne taaʻi pea kaihaʻasi ʻene koloá, ʻo ʻamanaki pē ʻe tokoni mai ha taha. Ka ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení, ʻoku finangalo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ke tau hoko ʻo tatau ange mo e tokotaha Samēliá pe tauhi falé, ʻa ia naʻá ne tauhi ʻa kinautolu kuo laveá. Ko e meʻa ia ne fakahoko ʻe he Fakamoʻuí neongo e lahi fau hono siʻaki tonu Iá mo e mamahí. Ne u fakatokangaʻi ke ʻoua ʻe fili ke hoko ko e mamahí, ka ʻe lava ke u fili ke ngāue ʻi he fatongia ʻo e taha faifakamoʻuí.

Te tau lava kotoa ʻo feinga ke hoko ko ha kaungāʻapi lelei, kaungāmeʻa lelei, kakai lelei, mo ha kau tangataʻifonua lelei. ʻE hoko ʻo faingofua ange ia ʻi heʻetau ʻofa ki hotau kaungāʻapí pea feinga ke mahino ʻoku fai ʻe he kakaí ha ngaahi fehalaaki. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe ʻikai lelei ʻa e ngaahi fehalaaki ko ʻení kiate kitautolu. Ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakahaaʻi ʻo e mahino mo e fakamolemolé ke tau ʻofaʻi ʻa e niʻihi kehé, poupouʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea liliu ʻa e māmaní.

ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia aí. ʻOku fie maʻu pē ke tau mateuteu ke Ne lava ʻo akoʻi kitautolu ʻa e founga ke fakahoko ʻaki iá.