2021
Te u Lava Fēfē ʻo Tokoni ke Ikunaʻi ʻa e Loto-Fakamāú?
Sepitema 2021


Te u Lava Fēfē ʻo Tokoni ke Ikunaʻi ʻa e Loto-Fakamāú?

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe ono te tau lava ai ʻo liʻaki ʻa e loto-fakamāú mo poupouʻi e fakaʻapaʻapá.

ʻĪmisi
women sitting in circle enjoying sharing stories in group meeting

Ko e Hā Te u Lava ʻo Fai ke Ikunaʻi ʻa e Loto-Fakamāú?

1. ʻUluaki sio ki loto. Te tau lava ʻo tukupā ke ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē mo liʻaki ha “faʻahinga tōʻonga fakakaukau mo e ngāue ʻo e loto-fakamāú.”1

Naʻe pehē ʻe Lāsolo M. Nalesoni,“Ka ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku loto-fakamaau ki ha matakali ʻe taha ʻoku fie maʻu ke fakatomala!”2

2. Feinga ke Mahino. Tuku ha taimi ke ke fakafanongo kiate kinautolu kuo nau aʻusia ʻa e loto-fakamāú. ʻE lava ke kau heni ha ngaahi tohi ala falalaʻanga, faiva, mo ha ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e tefitó.3

Naʻe pehē ʻe Talaiasi Kulei, ko ha mēmipa ʻAfilika ʻAmelika mo ha taki ʻo e Siasí, “Kapau te tau feinga ke fanongo moʻoni meiate kinautolu ʻoku tau pehē ʻko e taha kehé,ʼ pea kapau ko ʻetau tokanga moʻoní ke tuku ke nau vahevahe ʻenau moʻuí, honau hisitōliá, ngaahi fāmilí, mo ʻenau ngaahi ʻamanakí mo e mamahí, he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu ha mahino lahi angé, ka ʻe hoko e founga ko ʻení ko ha founga ke fakamoʻui ʻaki e ngaahi kafo ʻo e laulanú.”4

3. Lea hake. Kapau ʻokú ke fanongo ki ha taha ʻokú ne vahevahe ha fakakaukau hala pe kovi fekauʻaki mo ha matakali, lea hake ʻi ha founga angaʻofa mo mahino.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo pau ke tau tokoni lelei ange ke fakangata fakaʻaufuli ʻa e laulanú.”5

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Gerrit W. Gong ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke liliu ʻa māmani ke lelei ange, mei loto ki tuʻa, fakataautaha, fakafoʻi fāmili, mo e kaungāʻapí tahataha.’’6

Ko e hā Te u Lava ʻo Fai Kapau Kuó u Aʻusia ʻa e Filifilimānakó?

ʻĪmisi
man in wheelchair communicates cheerfully with employees at the office

1. Faʻa fakamolemole, pea maʻu ha kaungāmeʻa. ʻI he taimi ʻoku tau mamahi ai ʻi he tōʻonga ʻa e niʻihi kehé, te tau lava ʻo akoʻi mo fakamolemoleʻi pea feinga ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki.

Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Fred A. ‘Tony” Parker ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, naʻá ne pehē: “ʻI he taimi naʻá ku hoko ai ko ha taha ne ngaohikovia ʻi he laulanú, naʻá ku lavameʻa ʻi heʻeku fehangahangai hangatonu mo iá, ʻo fakamolemoleʻi ʻa e fakafoʻituituí pea mo aleaʻi ʻa e palopalemá. Kapau ʻe lea ʻaki ʻe ha taha ha meʻa ke ne faka-lotomamahiʻi au, ʻoku fiemaʻu ke u kumi ha founga ke tokoni ke mahino ki ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fakamamahi ai iá. ʻOku ʻikai ngata ʻi heʻene hoko ko ha faingamālie ke fakamolemoleʻi ai iá, ka ke langa ha vā fetuʻutaki ke ʻoua naʻa ngata ʻi he vakai ʻa e tokotahá, ko Toni Pāká ko ha ʻAfilika-ʻAmelika ka ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e fakamolemolé (vakai, Mātiu 18:21–35), pea naʻá Ne akoʻi kitautolu ko e taimi kuo tau ʻita aí, tau talanoaʻi ia mo e fakafoʻituituí pea fakaleleiʻi ia (vakai Mātiu 18:15).”7

2. Ako ha ngaahi lēsoni ʻaonga mei he ngaahi aʻusia fakamamahí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7).

ʻOku fai ʻe Faifekau Amos C. Brown ha talanoa fekauʻaki mo Hauati Uasingatoni Tulamani (Howard Washington Thurman). Naʻe nofo ʻa Hauati ʻo ofi ki ha fefine naʻá ne ngaohikovia hono fāmilí koeʻuhí naʻa nau ʻUliʻuli—ʻo aʻu ki heʻene tolo ʻa e teʻemoa mei heʻene ʻā moá ki he loto ʻataʻatā ʻo e fāmili Tulamaní.

ʻI he taimi naʻe puke ai ʻa e fefiné, naʻe ʻave ki ai ʻe he faʻē ʻa Hauatí ha supo mo ha ngaahi matalaʻi lose. Naʻe ʻeke ange ʻe he fefiné ʻi he loto houngaʻia pe naʻe maʻu mei fē ʻa e matalaʻiʻakaú. Naʻe fakamatala ʻa Mīsisi Tulamani ʻo pehē, “Lolotonga hoʻo tolo ʻa e teʻemoá, naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kelekelé.”

Naʻe pehē ʻe Faifekau Palauni, “Ko e meʻa ia kuo pau ke tau fai ʻi he uhouhonga ʻo e koví.” “ʻE liliu ʻe he ʻOtuá e ngaahi ʻulungaanga koví ke maʻu ai ha ngaahi ola ʻoku lelei.”8

3. Hanga kia Kalaisi ke maʻu ha fakamoʻui mo ha fakahinohino. ʻE lava ke ʻomi ʻe hoʻo falala mo muimui ki he Fakamoʻuí ha nonga ʻi hoʻo mamahí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, makehe mei hono huhuʻi kitautolu mei he angahalá ʻaki hono feau e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú kiate kitautolú, ʻoku “fakalato foki ʻe [Sīsū Kalaisi] ʻa e moʻua ʻo e fakamāú kiate kitautolu ʻaki hono fakamoʻui mo totongi huhuʻi kitautolu ʻi ha mamahi ne tau fuesia ka ʻoku tau tonuhia ai.”9

ʻOku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpinga haohaoá ke tau muimui ai. Naʻá Ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ke fai ʻi he taimi ʻoku tau lotomamahi aí (vakai, Mātiu 18:15), fakatangaʻí (vakai, Mātiu 5:38–48), pea aʻu pē ki he tautea taʻetotonu ki he maté (vakai, Luke 23:34).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 38.6.14, ChurchofJesusChrist.org

  2. Russell M. Nelson, ʻi he “President Nelson Shares Social Post about Racism and Calls for Respect for Human Dignity,” Newsroom, June 1, 2020, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Vakai, “Seeking Information from Reliable Sources,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 38.8.45.

  4. Darius Gray, “Healing the Wounds of Racism,” Apr. 5, 2018, blog.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Dallin H. Oaks, “ʻOfa Ki Homou Ngaahi Filí,” Liahona, Nōvema 2020, 28.

  6. Gerrit W. Gong, “Puleʻanga, Faʻahinga, mo e Lea Kotoa,” Liahona, Nōvema 2020, 38.

  7. Fred A. “Tony” Parker, “The Savior Heals Our Hurts,” Ensign, Sune 2018, 44–45.

  8. “We Are Family: A Discussion on Overcoming Prejudice with Elder Jack N. Gerard and the Reverend Amos C. Brown,” Liahona, Sepitema 2021, tatau fakaʻilekitulōniká.

  9. D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 110.