2023
ʻOkú Ne ʻI Ai ke Tokoniʻi Au
ʻAokosi 2023


“ʻOkú Ne ʻI Ai ke Tokoniʻi Au,” Liahona, ʻAokosi 2023.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

ʻOkú Ne ʻI Ai ke Tokoniʻi Au

Naʻá ku tūʻulutui mo hoku uaifi kuo pekiá ʻi ha ʻōlita ʻi ha temipale māʻoniʻoni, pea naʻe tuku mai ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi faisilá ha ngaahi tāpuaki kiate kimaua. ʻOku ou falala ki he ngaahi tāpuaki ko ia kuo talaʻofa maí.

ʻĪmisi
tangata ʻoku tangutu ʻi he tesí

ʻŪ faitā ʻa Leslie Nilsson

Lolotonga ʻeku ʻi he lotú he pongipongi Sāpate ʻe taha ʻi he 2013, naʻá ku tamateʻi ʻeku telefoní koeʻuhí naʻe ʻikai ke u loto ke fakahohaʻasi e houalotu sākalamēnití. ʻI he ʻosi ʻa e houalotú, naʻá ku fakamoʻui ʻeku telefoní ʻo sio naʻe tā mai hoku uaifi ko Tāniá. Naʻá ku feinga ke u tā ki ai, ka naʻe ʻikai ke ne tali mai.

Lolotonga e houalotu ko iá, ko e veeni naʻá ne heka ai ke ʻalu ki ha fakataha fakafāmili fakataʻú, naʻe mafuli ia ʻi ha feituʻu ʻi he Hala Niu ʻIoké. Naʻe lavea lahi hoku ʻofefiné mo hoku ongo mokopuná, pea naʻe mate ʻa Tānia he taimi pē ko iá. Hili ha taʻu ʻe 44 ʻo ʻema nofo-malí, ne mole fakafokifā hoku uaifí.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku lue mo ha kapa fuʻifuʻi

ʻOku pehē ʻe Brother ʻĒveni, “ʻOku ui ʻa e tuí ko ha meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, ka ko ha fili foki ia ʻoku tau fai—ko ha fili ke tui.”

Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻe fakahoko ha tafa fakavavevave kia Keiti, ko e taha ʻo hoku ngaahi ʻofefine ʻi he fonó, ke toʻo ha ongo kiʻi pēpē māhanga fefine naʻe uike ʻe 25 pē ʻi manava, ʻo fuʻu mamaʻo mei he taimi ke toki fāʻeleʻi ai kinauá. ʻI he kei uike valu pē ʻa e ongo tamaiki fefiné, naʻe foki mai ʻa Keiti ki ʻapi kuo fuoloa e poʻulí mei heʻene ʻaʻahi fakaʻaho kiate kinaua ʻi he tafaʻaki ʻo e fānau faingataʻaʻia ʻi he falemahakí pea naʻe tuiʻi ia ʻo mate ʻe ha fakaʻuli konā, ʻo uitou ai hoku fohá mo ha fānau ʻe toko ono.

Naʻe mahuʻinga taha pē hoku uaifí kiate au, pea naʻe mahuʻinga taha e uaifi hoku fohá kiate ia. Ko ha ngaahi taimi faingataʻa ia ki homau fāmilí.

Pīkitai ki he Ngaahi Talaʻofá

Naʻe ʻikai ke u fakahoungaʻi kakato e mahuʻinga ʻo Tāniá pea mo ʻeku fakafalala lahi kiate iá kae ʻoua kuó ne pekia. Ka naʻá ma tūʻulutui ʻi ha ʻōlita ʻi ha temipale māʻoniʻoni, pea naʻe tuku mai ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi faisilá ha ngaahi tāpuaki kiate kimaua. Kuó u pīkitai ki he talaʻofa ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá. ʻOku ou falala ki he ngaahi tāpuaki ko ia kuo talaʻofa maí.

Naʻe hoko e pekia ʻa Tāniá ke veiveiua ai ʻeku tuí. Naʻe pau ke u fili, “ʻOku ou tui moʻoni nai?” ʻOku ui ʻa e tuí ko ha meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, ka ko ha fili foki ia ʻoku tau fakahoko—ko ha fili ke tui. Naʻá ku fili ke u tui, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe tonu ʻa Molonai ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí (vakai, ʻEta 12:6). Hili ʻa e ʻahiʻahí, naʻe hoko mai ʻa e fakamoʻoní. Naʻe fakapaleʻi ʻeku tuí ʻaki ha ʻatamai nonga moʻoni. Ko e meʻa ia kuó u lava ai ʻo laka ki muʻá.

Hangē ko e lea hoku uaifi fika ua ko Pekí: “ʻOku tau fiemaʻu lahi taha e tuí ʻi heʻetau fehangahangai mo ha faingataʻá. Ko e tali moʻoní pē ko e tafoki ki he ʻEikí. Ko e hala ia ke ikunaʻi ai pea maʻu e ʻamanaki leleí.”

ʻĪmisi
tangata mo e fefine ʻokú na sio tā

ʻOku vahevahe ʻe Brother ʻĒveni mo hono uaifi ko Pekí, ʻa e ʻū tā ʻo hono ʻofefine ʻi he fonó mo ʻene ongo pēpē māhanga fefiné.

Naʻá ku fāinga ʻi ha kiʻi taimi ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e tuí ko ha “ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mamata ki ai, ʻa ia ʻoku moʻoni” (ʻAlamā 32:21). Koeʻuhí ko ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai ʻeku ʻamanaki lelei kapau te u tauhi faivelenga mo faipau ki heʻeku ngaahi fuakavá, te u lava ʻo vahevahe ʻa e moʻui taʻengatá mo Tānia. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he fakapapau ʻoku ou maʻú ʻoku ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu takitaha. ʻOku ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he fakakaukau, “ʻOkú Ne ʻi aí” mo hono ʻiloʻi, “ʻOkú Ne ʻi ai ke tokoniʻi .”

ʻOku mahamahaki ai pē hoku ongo mokopuná mei he fakatuʻutāmakí, pea ʻoku ou kei mamahi pē ʻi he mole atu ʻa Tānia mei heʻeku moʻuí. He ʻikai teitei tuku ʻeku ʻofa kiate iá, pea ʻoku ʻikai hōloa ʻeku ʻofa kiate iá ʻi he ʻofa ʻoku ou maʻu ki hoku uaifi fika uá. Kuo toe lahi ange ʻa e ʻofá.

Kuo toe mali foki mo hoku fohá. Ko hono uaifi foʻoú ʻoku tokoua ʻaki ia ʻe Peki. Naʻá ma fakatou mali ki he fāmili tatau. Naʻe founga fēfē nai ʻene hokó? Ko ha meʻa tupukoso fakaofo ia, pe mahalo ʻikai.

Ngaahi Faingataʻá mo e Ngaahi Tāpuakí

Naʻe fehangahangai homau fāmilí mo e ngaahi faingataʻá, ka kuo mau aʻusia foki ha ngaahi tāpuaki. Kuo hoko hoku fohá ko e helo kiate au. Naʻá ne fakamolemoleʻi ʻa e fakaʻuli konā naʻá ne tamateʻi hono uaifí, peá ne talaange ʻokú ne ʻamanaki ʻe fakalakalaka ʻene moʻuí. Naʻe toki fakafiefiaʻi ʻe heʻene ongo kiʻi tamaiki fefiné hona taʻu nimá. Ko ha mana moʻoni kinaua.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne fuʻifuʻi e ʻakaú

“ʻOku ou houngaʻia ʻi he fakapapau ʻoku ou maʻú ʻoku ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu takitaha.”

ʻI he taʻu ʻe 17 kuohilí, ne u maʻu ai ha faingamālie ke hoko ko ha pēteliake. Naʻá ku manavasiʻi ʻi he kamataʻangá, naʻa ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ʻa e uiuiʻí, ka kuó u ako ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí mei he ʻEikí, kae ʻikai ko e pēteliaké. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kaveinga angamaheni ʻi he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké koeʻuhí ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke maʻu ʻe Heʻene fānaú kotoa ʻa e meʻa tatau, ka ʻoku kehekehe, fakafoʻituitui, mo fakataautaha ʻa e tāpuaki takitaha.

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e tāpuaki fakapēteliaké ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí ke nau ʻiloʻi ko hai kinautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní ʻiate kinautolú. ʻI heʻeku hoko ko ha pēteliaké, ko e taimi pē ʻoku hilifaki ai hoku ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo ha taha ke foaki kiate ia ha tāpuaki fakapēteliaké, ʻoku fakaʻatā ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi momeniti mahuʻinga, ke u ongoʻi ʻa e ʻofa ʻokú Ne maʻu ki he tokotaha ko iá. Ko ha ongo fakamāfana ia. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻa e lahi ʻo ʻEne ʻofa ʻi he tokotaha maʻu tāpuaki takitaha, ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ʻokú Ne ʻofa foki ʻiate au.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku sio ki he ʻakau ʻi he ngoué

ʻOku pehē ʻe Brother ʻĒveni, “ʻOku ʻikai ha meʻa te ne ʻomi kiate au ha fiefia lahi ange ka ko e ngaahi talaʻofa ʻo e temipalé, ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei te u lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.”

ʻI he ʻaho ní, ʻoku nofotaha ʻeku tokanga mo Pekí ʻi he temipalé. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga kuo foaki mai ai ʻe hotau ʻEikí ʻa e temipalé ke tau maʻu ha kiʻi fakalika ki Saione. Makehe mei heʻeku hoko ko ha pēteliaké, naʻe fakaafeʻi au ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ke u hoko ko ha faisila ʻi he temipalé. Kuo hoko ia ko ha meʻa fakafiefia ʻe taha ʻi heʻeku moʻuí. Ko ha uiuiʻi ia ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia kotoa pē. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne ʻomi kiate au ha fiefia lahi ange ka ko e ngaahi talaʻofa ʻo e temipalé, ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei te u lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.