2023
Ko e hā Te u Lava ʻo Fai ke Tokoniʻi Hoku Mokopuna Fefiné?
ʻAokosi 2023


“Ko e hā Te u Lava ʻo Fai ke Tokoniʻi Hoku Mokopuna Fefiné?,” Liahona, ʻAokosi 2023.

Kei Faivelenga ʻi he Hoholo ke Motuʻá

Ko e hā Te u Lava ʻo Fai ke Tokoniʻi Hoku Mokopuna Fefiné?

Naʻá ku feinga ke falala ki he finangalo ʻo e ʻOtuá koeʻuhí naʻe tomuʻa ʻi he Tamai Hēvaní ʻa Heta ia pea toki ʻomi kiate kimautolú.

ʻĪmisi
matapā ʻoku kiʻi ava siʻi pē

Naʻe tupu hake homa mokopuna fefiné (te u ui ia ko Heta) ko ha kiʻi taʻahine moʻui fiefia. Naʻá ne fofonga malimali maʻu pē. Ka ʻi he hokosia hono taʻu 12, naʻe liliu kotoa ia. Naʻá ne aʻusia ʻa e loto-hohaʻá, mo faʻa ongoʻi tailiili, pea kamata ke ne fakalaveaʻi ia. Naʻá ne nofo ʻi ʻapi mei he akó ʻo toitoi ʻi hono lokí.

Naʻe telefoni mai ʻene ongomātuʻá, mo ongoʻi hohaʻa ʻaupito. Naʻá ku fakafanongo pea fakaʻofaʻia. Ka naʻe ʻikai ko hoku fatongia ke talaange ʻa e meʻa ke na fakahokó. Ko hona fatongia ia ko e mātuʻá. Ko hoku fatongia ko e kuí ke fakafanongo mo ʻoange ha ngaahi fakakaukau ʻi heʻena fakakaukauʻi e meʻa ke faí.

Naʻá na maʻu ha tokoni fakafaitoʻo mo ha faifaleʻi maʻa Heta. ʻI he ngaahi māhina hono hokó, naʻe ngali tuai ʻene fakalakalaká. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe heʻene faʻeé ke ako ʻi he ʻinitanetí koeʻuhí naʻe lahi ʻene liʻaki akó. Naʻe hokohoko atu pē e nofo loki ʻa Hetá mo femoʻuekina ʻi heʻene ʻātí.

Ko e hā ha meʻa te u lava ‘o faí?

Lotu

Naʻá ku tūʻulutui fakaʻaho ʻo lotu maʻa Heta. Naʻa mau lotu ko ha kāinga, ka naʻe kei fakamavahevahe pē ʻa Heta. Naʻá ku loto ke fakafoki ia ʻe he ʻOtuá ki he kiʻi taʻahine fiefia naʻá ne anga ki aí.

ʻI he hokohoko atu ʻeku lotú, naʻe fakamanatu mai ʻe he Laumālié ha akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008): “ʻOua naʻa teitei ngalo ko e fānau valevalé ni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá pea ko ho fatongia pē ia ʻoʻou ko e tauhi kinautolu, he naʻe tomuʻa hoko Ia ko e mātuʻa kimuʻa ʻiate kimoutolu pea ʻoku teʻeki ai ke ne tukuange Hono fatongia fakamātuʻá pe ko ʻene tokanga ki Heʻene fānau valevalé.”1

Falala ki he ʻOtuá

Naʻe kamata ke u lotua ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko ʻEne taimí, mo ʻEne fakahinohinó, kae ʻikai ko haʻakú. Naʻe fiemaʻu ke u fakaʻapaʻapaʻi Ia ko e Tamai Fakahēvani ʻa Hetá. Naʻá ku feinga ke fakafanongo ki he Laumālié, ʻo ʻikai ke u lotu pē ʻi he tailiili ke fakahoko hoku lotó. Naʻá ku ʻilo te Ne tokangaʻi ʻa Heta. Naʻá ku lau mo toe lau ʻa e 3 Nīfai 18:20: “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku totonu, ʻo tui te mou maʻú, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu.” Naʻe palōmesi ʻa e Tamai Hēvaní, ko ia ai naʻá ku fakakaukau ke u falala kiate Ia.

ʻOfá

Naʻe fakamanatu mai ʻe he Laumālié ko e kuí au pea te u lava ʻo ʻofa ʻia Heta ʻi ha founga kehe mei heʻene ongomātuʻá. Naʻe fiemaʻu pē ke u fakahaaʻi naʻá ku fiefia he feohi mo iá. Naʻá ma fetohiʻaki ʻi he telefoní. Naʻá ma talanoa ki heʻema fakatou hoko ko e ongo ʻofefine ʻo e ʻOtuá, peá ma talanoa ki he ongoongoleleí. Naʻá ne tā ha ngaahi tā valivali maʻaku pē. Naʻá ku fāʻofua kiate ia ʻi he faingamālie kotoa pē naʻá ku maʻú. Naʻá ma feimeʻatokoni fakataha, fakatau fakataha, mo sio fakataha ʻi he ngaahi faiva ʻokú ne saiʻia taha aí.

ʻI he fakaʻau ke ʻosi atu e ngaahi māhiná, naʻá ne kiʻi fakalakalaka. ʻI he tokoni ʻene faʻeé, naʻá ne akoʻi ai ha lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au ʻi heʻemau konifelenisi vitiō fakafāmilí. Naʻá ne vahevahe he taimi ʻe niʻihi ha potufolofola. Naʻá ne taʻo kūkisi mo hono mehikitangá pea vaʻinga mo e niʻihi naʻá ne tokoua ʻakí.

Naʻe kamata māmālie pē ke liliu e moʻui ʻa Hetá. Naʻá ne fakakaungāmeʻa mo ha kiʻi taʻahine ʻi he kaungāʻapí lolotonga ʻene luelue mo ʻene kulií. Naʻe poupouʻi ia ʻe heʻene ongomātuʻá ke nofo ki he kalasi ʻa e Kau Finemuí he Sāpaté, kae ʻikai ko e ʻalu pē ki he houalotu sākalamēnití. Naʻá ne fetaulaki mo ha kaungāmeʻa foʻou ʻi ha ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú. ʻI he ongoʻi mālohi ange ʻa Hetá, naʻá ne fakakaukau ai te ne feinga ke foki ki he akó. ʻOkú ne sai ʻi he akó ʻi he taimí ni pea ʻokú ne fiefia ʻi he seminelí.

ʻĪmisi
piupa mo e pepe

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

Ke Ke Houngaʻia

Naʻá ku ongoʻi houngaʻia lahi ʻi he foʻi laka kotoa pē naʻe fakahoko ʻe Hetá. ʻOku ou fakamālō ki heʻene ongomātuʻá, ko hono kāingá, kau finemuí mo ʻene kau takí, pea mo ha faiako semineli mateaki. ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku houngaʻia ʻi he kau ʻāngelo ko ʻeni he māmaní ʻi heʻeku ngaahi lotu fakaʻahó.

ʻOku ʻikai haohaoa ʻa e moʻui ʻa Hetá, ka kuó ne maʻu ʻa e poto, mālohi, mo e loto-toʻa ʻi he ʻahiʻahi ko ʻení. ʻOkú ne toe lava ʻo vahevahe ʻene malimali fiefiá mo e niʻihi ʻoku nau feohí. ʻOkú ne tupu hake ʻo hoko ko ha toʻu tupu ʻoku ʻaonga mo tokanga taha ki he founga fakaleleiʻí. Ko e ʻOtuá ʻa e Tamai Hēvani ʻa Hetá pea te Ne tokoniʻi ia ke ne aʻusia hono tuʻunga lelei tahá. ʻOku ongoʻingofua ʻe heʻene ongomātuʻa fakaemāmaní ʻa e Laumālié pea feinga ke tataki ʻene moʻuí ʻaki ʻEne tokoní. ʻOku ou kei fanongo pē ʻi he taimi ʻokú na fie talanoa aí, pea ʻoku ou fakahaaʻi maʻu pē ʻa e ʻofá.

ʻOku kehekehe ʻa e moʻui ʻa e taha kotoa. Pea ʻoku ʻafioʻi lelei taha ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e founga ke tāpuekina ai kitautolu takitaha.

ʻOku ou fakamālō ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke “fetauhiʻaki maʻu pē.”2 ʻOku tāpuekina ʻeku moʻuí ʻe he ngaahi faingataʻa fakafāmilí he ʻoku akoʻi ai au ʻe he Tamai Hēvaní. “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10).

Ko ʻeku Tamai Hēvani ia ʻokú Ne tataki aú pea pehē foki mo Hetá.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e talanoá ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinkley, “Words of the Living Prophet,” Liahona, May 1998, 26.

  2. Erich W. Kopischke, “Lea ki he Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí,” Liahona, Nōvema 2021, 38.