2023
Ko e Fale ʻo e ʻEikí—Ngaahi Pōpoaki Kimuí ni mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí
ʻAokosi 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Fale ʻo e ʻEikí—Ngaahi Pōpoaki Kimuí ni mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí

Vakai ki he meʻa naʻe toki akoʻi mai kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e temipalé.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau mamata ki he temipalé

Naʻe fakalotolahi‘i kitautolu kimuí ni ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau “tukutaha homou tokangá ki he temipalé ʻi ha ngaahi founga kuo teʻeki ke mou fakahoko kimuʻa.”1 Na‘á ne toe akonaki mai, “Kātaki ʻo fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí ʻi Hono fale tapú. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakamālohia ho tuʻunga fakalaumālié ʻo tatau mo e ngāue ʻi he temipalé mo e moihū ʻi he temipalé.”2

Naʻe toe fakamatala ‘a Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “ʻOku finangalo e ʻOtuá ke tau faifeinga kotoa ki Heʻene ngaahi tāpuaki māʻolunga taháʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekau, ngaahi fuakava, mo e ngaahi ouau māʻolunga tahá, ʻa ia ʻoku fakamulituku kotoa ʻi Hono ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻoku langa ʻi he funga ʻo e māmaní.”3

Ko e hā ʻoku mahuʻinga fau ai e temipalé ki hotau tuʻunga fakaākongá? Hangē ko e akonaki ‘a Palesiteni Nalesoní: “ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. ‘Oku ha‘i kitautolu kiate Ia ‘e He‘ene ngaahi ouau mahu‘ingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:15, 22]. Pea te tau fiemaʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.”4

Makehe mei he ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e temipalé, kuo vahevahe foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

Liliu Hoʻo Moʻuí pea Faitāpuekina Ho Fāmilí

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻOku hoko ʻa e temipale takitaha ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau kau ki he Siasí, ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau tui ki he moʻui hili ʻa e maté, pea mo ha sitepu toputapu ki he nāunau taʻengatá maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí.

“ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke tuku maʻu pē ha taimi ke ke ʻalu ki he temipalé, te ne liliu ‘a hoʻo moʻuí. Te ne faitāpuekina ho fāmilí, fakamālohia hoʻo tuí mo fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí maʻau.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, 14 ‘Aokosi 2022, facebook.com/russell.m.nelson.

Fakafehokotaki Hangatonu Kitautolu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“Ko hotau ngaahi temipalé ʻa e feituʻu māʻoniʻoni taha ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fakatahaʻi kitautolu ko e ngaahi fāmilí ka ʻoku nau fakafehokotaki fakahangatonu kitautolu ki heʻetau Tāmaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, 15 Mā‘asi 2021, facebook.com/russell.m.nelson

Fakamālohia e Kakai kei Talavoú

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“ʻOku ou tui ʻe ʻi ai ha ivi tākiekina lahi ʻo e temipalé ki he tupulaki ‘a e tui ʻa e toʻu tupú. ʻE fokotuʻu ʻe he kakai kei talavoú ʻenau ngaahi taumuʻa ke mali ʻi he temipalé.

“Pea kapau ʻe silaʻi kimoutolu ko ha ngaahi fāmili, ʻe fakaʻau ke toe lelei ange ʻa e kahaʻú. ʻOku ou ‘ilo ko e taimi faingataʻa ʻoku hanganaki maí, ko ia te u pehē ko e fakamaʻunga ko ia ʻo e tuí kia Sīsū Kalaisí pea ʻi he hoko ʻa e temipalé ko Hono falé mo e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi he temipale ko iá ʻoku fakataumuʻa moʻoni ia kia Sīsū Kalaisi. Te u pehē ʻe maʻu ʻe he temipalé ʻa e ola ko iá, pea te ne fakamālohia ʻa e toʻu tupú. Lolotonga e faingataʻá, tuʻu maʻu ʻi he maka ʻo e Fakamoʻuí. Te ne haofaki ko e lolotonga ‘a e afaá.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Facebook, 17 ‘Aokosi 2022, facebook.com/henry.b.eyring.

Silaʻi ko e Ngaahi Fāmili ki ʻItāniti

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“ʻOku ʻikai mo ha toe fale kehe ʻi he māmaní—naʻa mo e ngaahi fale fakaʻofoʻofa tahá—ʻe maʻu ai e meʻa ‘oku ma‘u he ngaahi temipalé. 

“Naʻe malōlō hoku uaifi ko Papulaá ʻi he meimei taʻu ʻe fā kuo hilí. Ka koeʻuhí ne ma hū ki he fale ʻo e ʻEikí pea silaʻi kimaua ko e husepāniti mo e uaifi ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku haʻi ai kimaua ki he nofo taʻengatá fakataha mo ʻema fānau ʻe toko fitú, makapuna ʻe toko 43, pea ʻi he ʻaho 5 ʻo Sune 2022, ko e makapuna ua ʻe toko 103. Ko ha meʻa fakaofo moʻoni ʻa e temipalé! ʻOku fonu hoku lotó ʻi he fiefia koeʻuhí ʻe fakataha hoku fāmilí ʻo taʻengata. Pea ʻe lava pē foki ke pehē mo ho fāmilí.

“Ko e taimi te ke aʻu ai ki hoku taʻu motuʻá, he ʻikai te ke toe loko mahuʻingaʻia he lahi ho paʻangá pe heka ʻi ha kā fakaʻofoʻofá. ʻE hoko ho fāmilí ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí—ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fāmili ʻokú ke ma‘u ʻi hení ka ko ho fāmili foki ʻi he nofo taʻengatá.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, 6 Siulai 2021, facebook.com/mrussell.ballard

Ma‘u e Mālohi ‘o e Anga Faka-ʻOtuá

ʻĪmisi
‘Eletā David A. Bednar

“ʻOku tau fiema‘u e mālohi mo e ivi ʻoku maʻu ʻi heʻetau fehokotaki fakafuakava mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. 

“ʻOku ʻikai ke tau omi ki he temipalé ke toitoi pe hola mei he ngaahi kovi ʻo e māmaní. Ka ʻoku tau omi ki he temipalé ke maʻu e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ke tau malava ʻo matu‘uaki mo ikunaʻi ‘a e kovi ʻo e māmaní.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 23 Mē 2022, facebook.com/davida.bednar

Hoko ko ha Kakai Foʻou ʻia Kalaisi

ʻĪmisi
‘Eletā David A. Bednar

“ʻOku liliu ‘a hotau lotó ʻi he ngaahi moʻoni ʻoku tau ako mei he temipalé fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí—pea mo e ngaahi palōmesi ʻoku tau fai ke ʻofa mo tokoní. ʻOku siʻisiʻi ange ʻetau tokanga ki he meʻa ʻoku tau fiemaʻú kae lahi ange ki hono fakafenāpasi hotau lotó ki he ʻOtuá. … Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e fale ʻo e ʻEikí ke tau liliu pea hoko ko ha kakai foʻou ʻia Kalaisi.

“ʻOku faʻa hoko e liliu ʻi he māmaní ‘o kamata mei tuʻa ki loto. ʻOku tui ha tokolahi ko hono liliu e tūkunga ʻa ha taha ko e founga lelei taha ia ki hano liliu ha tahá.

“Ka neongo ia, ʻoku faʻa ngāue ʻa e ʻOtuá mei loto ki tuʻa. Kapau te tau fakaʻatā ʻa e ʻOtuá, te Ne lava ʻo liliu hotau lotó—pea ʻe tāpuekina leva kitautolu ʻaki ha ivi mo e mālohi ke liliu hotau tūkungá.

“ʻOku hanga ʻe he meʻa ʻoku tau ako mo palōmesi ke fakahoko ʻi he ngaahi temipale toputapú, ʻo liliu kitautolu mei loto ki tuʻa, ʻo malava ai ke tau hoko ko ha kau ākonga mateaki ange ʻo Sīsū Kalaisi.“

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 19 ‘Epeleli 2022, facebook.com/davida.bednar

Teuteu ke Feʻiloaki mo e ʻOtuá

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“Ko e ngaahi tefitoʻi tāpuaki ʻo e ngaahi temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ‘a e ngaahi ouau ʻo e hakeakiʻí. ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻi heʻetau ʻalu ki he temipalé ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.

“‘Oku hoko foki ‘a e temipalé ko ha feituʻu hūfanga‘anga. ‘I he kotoa ‘eku mo‘uí, kuo hoko ia ko ha feituʻu ʻo e fiemālie mo e nonga ʻi ha māmani taʻemanonga moʻoni. ʻOku fakaofo hono si‘aki e ngaahi hohaʻa ʻo e māmaní ʻi he feituʻu toputapu ko ʻení.

“ʻOku ʻākilotoa e temipalé ʻe he ngaahi ongo ‘o e tuʻunga tataú mo e uouangatahá. ʻOku teunga hina ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ha fakaʻilonga ʻo e koloaʻiá, tuʻungá, pe lavame‘a fakaakó; ko e fanga tokoua mo tuofāfine kotoa pē kitautolu ʻoku tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

“Ko hono ma‘u ha temipale ʻo e ʻEikí … ko ha tāpuaki fungani moʻoni ia. ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku ou fakamoʻoni ki he faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí pea ʻi he fakahinohino ʻa e Tamaí ʻokú Ne tataki ʻa e ngāue ko fakasilesitiale ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, 20 Nōvema 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Maʻu ʻa e Ngaahi Faingamālie Fakalangi Kotoa ʻe Lava ke Foaki ʻe he ʻOtuá

ʻĪmisi
‘Eletā D. Todd Christofferson

“Kapau ʻoku tau tauhi pau ki he ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi faingamālie fakalangi kotoa pē ʻe lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, 15 ‘Aokosi 2022, facebook.com/dtodd.christofferson.

Fekumi ki ha Malōlō mo e Fakafoʻou

ʻĪmisi
‘Eletā D. Todd Christofferson

“Naʻá ku toki vahevahe kimuí ni ha ngaahi fakakaukau mo e kau akó … fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ha tukupā ke ngāue, ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí, ʻo liliu ʻa e koví kapau ‘oku ʻikai potupotutatau mo e malōloó mo e fakafoʻoú pe kapau ʻe fakahoko ʻo tōtuʻa ʻo hoko ai ko ha faʻahinga tui fakalotu.

“ʻOku mahino pē kiate kita ʻoku tau fiemaʻu e malōlō ki he fakafoʻou fakaesinó, ka ʻoku mahuʻinga foki ki he fakafoʻou fakalaumālié ha taimi feʻunga ki he malōloó mo e fakakaukaulotó. Ko hono moʻoní, ka ʻikai ha fakafoʻou fakalaumālie, ʻe lava ke hoko ʻa e laumālié ko ha pōpula ki he sinó.

“Te tau lava ʻo maʻu ha fakafoʻou laumālie ʻi he Sāpaté mo e temipalé foki, ko e fale ʻo e ʻEikí. ʻI heʻetau hū ki he temipalé, ʻoku tau mavahe ai mei he māmaní. ʻOku tau kai ʻa e mā fakaiviá mo inu ʻa e vai haohaoa ʻo e nonga fakalaumālié. ʻOku tau faʻa lea he taimi ʻe niʻihi felāve‘i mo e ngāue fakatemipalé, ka ʻe lava foki ke tau talanoa kau ki he malōlō ʻi he temipalé.

“ʻOku ou fakalotolahi‘i kimoutolu takitaha ke mou fekumi ki he mālōlō mo e fakafoʻou he uike kotoa moihū he Sāpaté pea ʻi he temipalé.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, 7 Siulai 2021, facebook.com/dtodd.christofferson.

Tuku ke Fakatō Mamafa ki Ho Laumālié ʻa e “Fale ʻo e ʻEikí”

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“Ko ha aʻusia nāunauʻia mo fakafiefia moʻoni ia ke fakatāpui ʻa e Temipale Praia Cape Verde. ʻE lava ke fetaulaki ʻa e kakai tokolahi ‘o Cape Verde mo e loto veiveiuá, loto-foʻí, taʻepaú, mo e ngaahi faingataʻá, ka ʻe hoko ʻa e temipale ko ʻení ko ha tāpuaki mo ha maama ki he tokotaha kotoa pē ʻi he fonuá ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pe ʻikai.

“Ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. Tuku ke fakatō mamafa e ngaahi leá ni ki ho laumālié. Ko Hono falé ia.

“ʻOku fakafehokotaki ʻe he ngaahi temipalé ʻa hēvani mo māmani. Ko e ngaahi feituʻu māʻoniʻoni ia, potu toputapu, pea ko ha fetaulaki‘anga he vahaʻa ʻo māmaní mo e mo‘ui taʻengatá.

“Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi pole ʻi he moʻui fakamatelié. Ka ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke tau hanganaki fiefia atu ki heʻetau moʻui taʻengatá. ʻOku hoko ʻa e fale māʻoniʻoni ko ʻení ko ha feituʻu ki hono maʻu e fakahaá mo ha hūfanga‘anga ʻo e nongá. ʻOku ou ʻilo ʻe ‘afio ʻa e ʻEikí ʻi he temipale foʻou ko ʻeni na‘e toki fakatāpuí ʻi ha lau māhina, lauitaʻu, mo e ngaahi taʻu lahi ka hoko maí.

ʻEletā Neil L. Andersen, 20 Sune 2022, facebook.com/neill.andersen.

Aʻusia e Ngaahi Tāpuaki Fakaofó

ʻĪmisi
ʻEletā Gary E. Stevenson

“Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, ʻe lava ke faitāpuekina ʻe he temipalé ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga fakaofo.”

ʻEletā Gary E. Stevenson, 24 Siulai 2022, ʻi facebook.com/stevenson.gary.e.

Fakakaukau ki he Nonga ʻOku ʻOmí

ʻĪmisi
ʻEletā Gary E. Stevenson

“ʻOku palaniʻi fakalelei hono tā e palaní, tā valivalí, fili e lanú, mo e ngaahi sīpinga kehe [ʻo e ngaahi temipalé] pea fakakaukau ki he kolo fakalotofonuá.

“ʻOku tuku taha ‘a e tokangá ki he fakaʻofoʻofá mo e fakaikiiki kotoa pē ke langa ha fale ʻo e ʻEikí. ʻOku mahuʻinga e ngaahi fakaikiiki ko ení ʻi he founga tatau naʻe mahuʻinga ai e fakaʻofoʻofa ʻo e temipale ʻo Solomoné, ka ko e puha siuelí pē ia—kae ʻikai ko e siuelí.

“Ko e ʻmataʻitofe mahuʻingá ʻa e ngaahi ouaú, ngaahi fuakavá, ngaahi talaʻofá, mo e fakahinohino ʻoku maʻu aí. Ko e fiefia mo e nēkeneka ‘oku ma‘u ʻe kinautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea haʻu kia Kalaisí.

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukauloto ki he nonga ʻoku maʻu mei he moihū mo e ngāue ʻi he temipalé.”

ʻEletā Gary E. Stevenson, 14 Sepitema 2021, facebook.com/stevenson.gary.e.

ʻUnu ke Ofi Ange ki he ʻOtuá mo e Ni‘ihi Kehé

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

“ʻI he ngaahi fuakava toputapu ʻoku tau fakahoko ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻe lava ke tokoni ‘a hotau Fakamoʻuí ke tohoakiʻi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé ʻi he taha hotau lotó ʻi he anga faka-Kalaisí, manavaʻofa, fakamolemole, mo e ʻaloʻofa kuo foaki ʻe Kalaisí.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, 5 Tīsema 2022, facebook.com/gerritw.gong.

Si‘aki e Māmani Tuenoa mo Fakataʻelatá

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“Fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange mo e ʻEikí ʻi Hono ngaahi temipalé. Ko e ngaahi temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. Pea ʻi heʻetau ʻi aí, ʻe lava ke tau ongoʻi ha ueʻi makehe kuo tau liʻaki e māmani tuenoa mo fakataʻelatá.

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, 8 Tīsema 2022, facebook.com/soares.u.

Teuteu‘i e Fānaú ki he Fale ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
Palesiteni Susan H. Porter
ʻĪmisi
kiʻi tamasiʻi ʻokú ne puke ha sīpinga ʻo ha temipale ne faʻu ʻaki e piliki mo e maka

“Ko Talioné ko ha tokotaha taʻu 11 ʻi Hālale, Simipāpuē, ʻa ia ko ha mēmipa foʻou ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku lolotonga langa ha temipale ʻi Hālale, pea ʻoku mateuteu ʻa e kāingalotú ki he ngaahi tāpuaki ʻoku ma‘u mei he temipalé. Hili ha lēsoni ʻe taha fekauʻaki mo e ngaahi temipale ʻi he Fuakava Motuʻá mo e mamata ki he Friend to Friend ʻi he faʻahitaʻu failau ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, naʻe kole ki he fānaú ke nau fo‘u ha ngaahi mōtolo ʻo e temipalé ʻo fakaʻaongaʻi ha meʻa pē te nau ala maʻú. Kuo teʻeki fakaʻaongaʻi ha ngaahi momo‘i piliki mo e ngaahi foʻi maka, lauʻi toó, mo ha konga paipa, ʻi ha founga ʻapasia mo mohu founga ange.

“Ne faʻu ʻe Talione ha temipale faka‘ofo‘ofa mo‘oni ke fakaʻaliʻali. Naʻá ne fakaʻaliʻali ʻene ki‘i mōtolo fakaʻofoʻofá ki he tokotaha kotoa pē ʻi he lotú, ʻo fakaʻaliʻali e ngaahi lokí, matapā sioʻatá, pea naʻa mo e fakalea makehe ʻi he funga matapaá.

“ʻOku ou saiʻia he vakai ki he ako ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku malava ke maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Te tau lava ʻo teuteuʻi kinautolu ʻaki hono akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi fuakava te nau fakahoko aí. ‘E lava ke nau kamata atu he taimí ni ‘o mateuteu ke papitaiso maʻá e kau mēmipa honau fāmilí, maʻu e ʻenitaumení, pea sila‘i ki he nofo taimí pea mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá. Te tau lava ʻo akoʻi kinautolu ʻi heʻenau hū ʻo ngāue ʻi he temipalé, te nau ongoʻi kakato ange e mālohi ‘o e Fakamoʻuí ʻi heʻenau moʻuí.”

Palesiteni Susan H. Porter, Facebook, 19 Tīsema 2022, facebook.com/PrimaryPresident.