2023
Mapuleʻi Kitá: Ko ha Siakale ʻo e Feingá mo e Tōnounoú
ʻAokosi 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Mapuleʻi Kitá: Ko ha Siakale ʻo e Feingá mo e Tōnounoú

Kuó ke fiu feinga nai ke kamata—pe tuku—hono fai ha meʻa, neongo naʻá ke fuʻu fie fakahoko ia? Ko e fanga ki‘i tokoni pē ʻeni ʻe nima ki hono fakatupulaki lahi ange ʻa e mapuleʻi kitá.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku fakahū pasiketipolo ʻi he kolo fakahuú

“Tāmani, kuó u toe fakahoko pē ia!”

Kuó ke lea pehē nai kiate koe hili hoʻo kai e konga keke ko ia naʻá ke palōmesi he ‘ikai te ke kaí? Pe hili haʻo paepae ʻo ‘ova ia ʻi ho taimi mohé, pe ko hoʻo ʻita ʻi he taimi naʻá ke pehē ai he ʻikai ke ke ʻitá? ʻOku ou tui kuo tau fāinga kotoa ke taʻofi hono fai ha meʻa neongo naʻa tau loto moʻoni ke tuku ia.

Ko hono toutou ako ko ia ke mapuleʻi kitá ko ha konga pē ia ʻe taha ʻo e tuʻunga fakaākongá. ‘I he Tohi ‘a Molomoná, naʻe fakalotolahi‘i ʻe ʻAlamā ‘a hono foha ko Sipiloní ke “taʻofi kotoa ho‘o ngaahi holi fakakakanó, koeʻuhi ke ke fonu ʻi he ʻofá” (ʻAlamā 38:12). Hangē pē ko hono taʻofi ‘e ha piti ‘a e mālohi ʻo ha monumanu, ʻe lava ‘o tokoni‘i kitautolu ʻi hono fakatupulaki e mapuleʻi hotau lotó mo e holí ke tau fonu ‘i he Laumālié.

Ka ʻoku ʻikai faingofua hono maʻu ʻa e mapuleʻi kitá. ʻOku faʻa hangē ia ha siakale ʻo e toutou feinga pea tōnounoú kae ‘oua kuo tau lava ‘o ikuna‘i ia. Ka ko e ngaahi tokoni ʻeni ke tokoni atu ʻi hoʻo feinga ke ke lava ‘o mapuleʻi ange koé.

Tokanga Taha ki he Fakamoʻuí

Naʻa mo e taimi ʻoku tau feinga ai ke fai hotau lelei tahá, ʻoku tau kei fehalaaki pē. ʻOku pehē pē ʻa e tokotaha kotoa. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻoku faingofua pē ke ke ongoʻi loto-foʻi pe fifili pe te tau toe lelei ange. ʻI he ngaahi lea ʻa ʻEletā Maikolo A. Tani ʻo e Kau Fitungofulú, ko e moʻuí “he taimi ʻe niʻihi hangē ʻoku tau laka peseti ʻe 1 ki muʻa kae peseti ʻe 2 ki muí.”1

Ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻofa ke tau feinga pē. Te Ne fakamālohia mo tokoni‘i kitautolu. Te Ne liliu hotau lotó mo ‘etau mo‘uí foki. Ko ‘etau fehokotaki mo Ia ‘i he fuakavá ‘oku ʻomi ai ha faingamālie lahi ange ke tau ma‘u Hono mālohí. Ka “ʻo kapau he ʻikai ke tau loto-siʻi ʻi heʻetau loto-vilitaki ke fakahoko ma‘u pē ‘a e ngaahi fakalakalaka peseti ʻe 1 ko iá, ʻe pau ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tokotaha kuó Ne ʻfua ʻetau ngaahi mamahíʼ [ʻĪsaia 53:4].”2

ʻOua ʻe Loto-foʻi

Tuku ke u ʻoatu e mo‘oni ko ʻení ‘aki ha ki‘i talanoa fakatātā. Naʻe palani ha fāmili ke nau ō fakataha ʻo ‘eva fakafiefia. Ne nau fiefia ke ʻaʻahi ki ha feituʻu foʻou pea maʻu ha taimi ʻeva fakalata.

ʻI he vaeuaʻanga ʻo ʻenau fonongá, naʻe maumau ʻenau kaá. Naʻa nau loto-mamahi mo loto-foʻi. Naʻa nau ongoʻi kuo taʻeʻaonga kotoa ʻenau feingá, ko ia naʻa nau pehē ke nau foki ki ʻapi ʻo toe kamata fo‘ou ‘enau fonongá.

Mahalo te ke pehē loto, ʻoku taʻeʻuhinga ia—ko e hā te nau toe kamata foʻou aí? ʻIkai ʻoku tau fai e meʻa tatau he taimi ʻe niʻihi? Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi loto-foʻi pe ma‘uhala ʻo pehē ʻe hanga ʻe he kiʻi fehalaaki ʻe tahá ʻo maumau‘i kotoa e fakalakalaka kuo tau faí. Ka ʻoku ʻikai holoki ʻe he ngaahi fehalākí ʻetau fakalakalaka ʻi heʻetau feinga ke hangē ko Sīsū Kalaisí. Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ne pekia ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ke ʻoua naʻa hanga ʻe heʻetau ngaahi fehalākí ʻo fakahalaiaʻi kitautolu mo taʻofi fakaʻaufuli ʻetau fakalakalaká. Koeʻuhí ko Ia, te tau lava ʻo fakatomala, pea hoko ʻetau ngaahi fehalākí ko ha makatuʻunga ia ʻo ha nāunauʻia lahi ange.”3 ʻOku fiemaʻu ke tau faʻa kātaki pē ʻiate kitautolu mo kei ‘amanaki lelei pē.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻokú ne hiki ‘ene ngaahi taumuʻá

Fokotuʻu ha ngaahi Taumuʻa Iiki

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ko e meʻa pē te tau fakakaukau ki aí ko e lahi ʻo ‘etau tōnounoú. ʻOku tau fifili pe te tau lava nai ‘o ma‘u e tuʻunga mapule‘i kita ʻoku tau fiemaʻú. Ka ʻi he lolotonga e taimi ko ʻení, mahalo ʻoku tōtuʻa ʻetau ʻamanaki kiate kitautolú (vākai, Mōsaia 4:27).

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku totonu ke tau foʻi ai heʻetau feinga ke mapuleʻi kitautolú. Ka ʻoku totonu ke tau tokanga taha ki he meʻa te tau lava ʻo fakahoko he taimi ní. Naʻe akonaki mai ‘a Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku totonu ke tau “fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taimi nounou … ʻoku potupotutatau—ʻikai ke fuʻu lahi pe fuʻu siʻisi‘i pea ʻikai ke fuʻu faingataʻa pe fuʻu faingofua. Lotua ha tataki fakalangi ki he taumuʻa naʻá ke fokotuʻú.”4

ʻI heʻetau ikunaʻi ʻa e taumuʻa iiki takitaha, te tau vakai ʻi he fakalau ʻa e taimí ki he lahi ʻo e meʻa kuo tau ikunaʻí ʻi he taimi ʻoku tau tokanga taha ai pē ki he sitepu hokó kae ʻikai ko e ikuʻangá.

Fakatupulaki ha Founga Matuʻuaki Lelei

ʻOku tau faʻa fekuki he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi ongo fakaelotó ʻaki ʻetau fai ha meʻa ke tau maʻu ai ha ongo kehe. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku ou fuʻu loto-mafasia aí, ʻoku ou saiʻia ke kai ha meʻakai fakafiemālie. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ko ha ngaahi tōʻonga kovi ʻoku faingataʻa ke toe tuku.

ʻOku tokoni ke tau fakakaukau ki ai pea mahino ha ngaahi sīpinga ‘oku tau maʻu. Kapau ‘oku ou anga ʻaki hono fakaʻaongaʻi e telefoní he taimi ʻoku ou taʻeoliʻia aí, ‘e lava leva ke u tokanga ki he ʻuhinga ʻoku ou ongoʻi taʻeoliʻia aí. Kapau te u lava ʻo fai ha ngaahi ʻekitivitī ‘oku ʻaonga ke matuʻuaki ʻeku taʻeoliʻiá, ʻe faingofua ange ke fakatupulaki e mapuleʻi kitá ʻi heʻeku fakaʻaongaʻi e telefoní.

Kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ʻe lava ke hoko ʻa e “ngaahi meʻa vaivaí” ‘o mālohi ʻi heʻetau haʻu kiate Ia pea kolea ʻEne tokoni fakalangí (ʻEta 12:27).

Ako ʻa e Loto-Manavaʻofá

ʻI heʻetau ngaahi feinga ke hangē ko e Fakamoʻuí, ‘oku tau fa‘a ongoʻi taʻefiemālie ʻi he‘etau tōnounou ke muimui ki Heʻene sīpingá. Pea tau faʻa lea tukuhifo ai kiate kitautolu ʻo pehē, “Heʻikai pē ke u toe sai au,” pe, “Ko e vale au!” Te tau fakakaukau ko e ngaahi leá ni ko ha tautea fe‘unga ia pe ʻoku fiemaʻu ke fakaʻaiʻai ke tau toe lelei ange. Ka neongo ia, ʻe lava ke holoki kitautolu ʻe he ngaahi lea peheé pea ʻai ke toe faingataʻa ange—pea ʻoku ʻikai teitei haʻu ia mei he ʻOtuá.

Kapau naʻe haʻu ha kaungāmeʻa lelei ʻo vahevahe mai ʻene faka‘amu mo e feinga ke toe lelei angé ka ne toe vahevahe mai foki ʻene tōnounoú mo e fehalākí, ko e hā te tau talaange ki aí? ʻIkai te tau fakalotolahiʻi ia, ‘o talaange ʻoku tau laukau ʻaki ia, pea fakafiefiaʻi ʻene fanga kiʻi lavameʻa īkí?

ʻOku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau ma‘atautolu. ʻOua te tau tautea‘i pē kitautolu, ka tau fakahoungaʻi ʻa e lelei ʻoku tau fakahokó pea vakai ki heʻetau fehalākí ko ha faingamālie ke tau toe lelei ange.

Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻa e ʻOtuá. Pea te tau lava ʻo tokanga taha ki hotau tuʻunga fakalangí kae ʻikai ko hono fakahingoa kitautolu ʻo makatuʻunga ʻi he‘etau tōʻongá moʻuí pe palopalemá. ʻOku ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha toe faingamālie ʻi he lahi taha te tau fiemaʻú (vakai, ʻĪsaia 55:7). Te tau lava ʻo feinga ke fai e meʻa tatau kiate kitautolu.

Ko e Fakamo‘uí ‘a Hotau Mālohingá

‘E ngali taʻemalava he ʻahó ni, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, te tau lava ʻo toe lelei ange. Kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí kapau te tau fai hotau fatongiá, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe feʻunga ʻEne ʻaloʻofá kiate kitautolu (vakai, ʻEta 12:27). ʻOku fiemaʻu pē ke ta kei feinga pē; tui pē; pea “tatali [ki he ʻEikí]” (ʻĪsaia 40:31) ʻi he faʻa kātaki. ʻOku fakafiemālie ʻaupito ʻeni kiate au. ʻI heʻetau feinga ke fakalakalaká, ʻe fakamālohia mo tataki moʻoni kitautolu ʻe he ʻEikí.