Liahona
Laukonga Māmālie: Ko e Vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he Folofolá
Sānuali 2024


“Laukonga Māmālie: Ko e Vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he Folofolá,” Liahona, Sānuali 2024.

Laukonga Māmālie: Ko e Vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he Folofolá

ʻE lava ke tokoni hono fakaʻaongaʻi ʻa e founga ko ʻeni mei he ʻātí ke tau vakai ai kia Sīsū Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
tā-tongitongi ʻo Mele ʻokú ne puke ʻa e sino ʻo Sīsuú hili ʻa e Tutukí

La Pietà [Manavaʻofá], tā fakatātaaʻi ʻe Michelangelo

Naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá hono faʻu ʻe Maikoloʻeniselō ʻa e La Pietà [Manavaʻofá], ko ha tā tongitongi fakaʻofoʻofa ʻo Mele ʻokú ne puke ʻa e sino ʻo Sīsuú hili ʻa e Tutukí. Naʻe toe fuoloa ange ʻa Leonato ta Vinisī ia, fakafuofua ki ha taʻu nai ʻe tolu, ʻene tā valivali ʻene fakatātā ʻiloa Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí.

Kapau naʻe pau ke ke mateʻi, ʻokú ke pehē ko e hā hono fuoloa ʻa e nofo ha tokotaha ʻaʻahi ki ha musiume ʻaati—ʻi he ʻavalisí—ʻo vakai ki he ngāue fakaʻaati takitaha?

Ko e talí ko e sekoni ʻe 17, ʻo fakatatau ki ha fakatotolo ʻe taha.1

Fakakaukauloto: Sekoni ʻe 17 ʻa e vakai ki ha ngāue fakaʻaati naʻe mei fakamoleki ʻe he tokotaha tā fakatātaá ha ngaahi taʻu lahi ʻi hono faʻú.

ʻOku mahino pē ia. ʻOku laungeau ha ngaahi tā valivali mo ha ngaahi tā-tongitongi ʻi ha mīsiume, pea ko e kakai femoʻuekina kitautolu. Ko ia ʻoku tau fakavavevave leva ʻo vakai ki he ngaahi ʻaati lahi taha te tau lavá. Ko e meʻa fakaolí, ʻi heʻetau manavasiʻi naʻa ʻikai ke tau vakai kotoa ki he ngaahi ʻātí, ʻoku tau iku liʻaki ai ʻa e taumuʻa moʻoni ʻo e ʻātí—ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau naʻe fiemaʻu ʻe he kau ʻātí ke tau aʻusiá. ʻOku tau fakalaka atu ʻi he konga kotoa pē ʻi he musiumé, ka ʻoku ʻikai ke tau sio moʻoni ki ha taha ʻo kinautolu. Hili iá pea tau mavahe mei he mísiumé kuo tau ongosia mo ʻikai maʻu ha ongo mālohi. Mahalo te tau fifili pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mamata ki ai ʻa e kakaí ʻi he ʻātí—ʻo tau tui mahalo ko e ʻātí maʻá e niʻihi pē ʻoku nau maʻu ha ako māʻolungá, kae ʻikai maʻá e tokotaha kotoa pē.

Vakai Māmālie

Ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ko ʻení, ʻoku poupouʻi ʻe he ngaahi mīsiume ʻaati ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e kau ʻaʻahí ke nau akoako ha meʻa ʻoku nau ui ko e “vakai māmālié.”2 ʻOku nau fakaafeʻi ʻa e kakaí ke fili ha ngāue fakaʻaati ʻe taha ʻi he mīsiumé, ʻai ke nau fiemālie, pea vakavakaiʻi fakalelei ia ʻi ha kiʻi taimi—miniti ʻe 5 ki he 10. Vakai ki ai mei ha ngaahi tafaʻaki kehekehe. ʻUnu ʻo ofi ki ai ke ke vakai ki he ngaahi fakaikiikí. Toe kiʻi holomui ʻo vakai fakakātoa ki ai. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faʻa talaange ki he kau ʻaʻahí ke ʻoua te nau lau ʻa e konga fakatonulea ʻa e musiumé ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngāue fakaʻātí—kae ʻoua kuo nau maʻu ha faingamālie ke faʻu haʻanau ngaahi fakakaukau pē ʻanautolu mo maʻu haʻanau ngaahi ʻilo pē ʻanautolu.

Kuo liliu ʻe he vakai māmālié ʻa e aʻusia ʻa e musiume ʻātí maʻá e kakai tokolahi. Ko ha niʻihi naʻe ʻikai ʻaupito ke nau manako ʻi he ʻātí kuo nau manako ʻeni ʻi he ngaahi ngāue fakaʻātí. ʻOku nau maʻu ha loto-falala te nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ha faʻahinga ngāue fakaʻaati pē, pea ʻoku nau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he meʻa ʻoku nau ʻiló. ʻOku nau ʻilo ai ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau maʻu ha mataʻitohi ʻi he hisitōlia ʻo e ʻātí ke maʻu ha ueʻi fakaeloto mei he ʻātí; ʻoku fiemaʻu pē ke nau kiʻi māmālie hifo pea ʻoange ha faingamālie ʻo e ʻātí ke fai ʻa e meʻa naʻe faʻu ia ki aí.

ʻE lava nai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ki hono lau ʻo e folofolá—hangē ko ʻení, ki heʻetau ako ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní?

ʻOku tau ʻiloʻi naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi, mo e taumuʻa ke fakamālohia ʻetau tui ki he Fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 6:4). ʻOku tau ʻilo naʻe hiki ia ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá naʻe ueʻi fakalaumālie ke nau hiki ia ke fakatefito ki hotau kuongá (vakai ki he Molomona 8:35). ʻOku tau ʻiloʻi ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻa ia naʻa nau hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná naʻa nau fai ia ʻaki ʻa e feilaulau lahi fakataautaha. Ko e founga ko ia ʻo e tohitongi ʻo e ngaahi lea ʻi he ʻū lauʻi peleti ukameá ko e ngāue faingataʻa mo lahi (vakai, Sēkope 4:1). Pea naʻe fokotuʻu ʻe hanau niʻihi ʻenau moʻuí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke fakatolonga ʻa e lekōtí kae lava ke tau maʻu ia ʻi he ʻahó ni (vakai, Molomona 6:6; Molonai 1).

Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻetau femoʻuekiná, ʻoku tau fakavavevave ai ʻi hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo ʻoku tau lau fakavave ha ngaahi veesi ʻe niʻihi ʻi he maʻu meʻatokoni pongipongí pe ʻi he ʻalu ki he ngāué. Mahalo pē te tau sio fakalaka ʻi he foʻi lea kotoa pē ʻi ha vahe, ka ʻoku ʻikai ke nau fuʻu ʻuhinga tuʻuloa kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ʻi he taimi kotoa pē, ka ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau tāpuniʻi ʻa e tohí pe ko e polokalamá mo e kei tatau pē ʻetau ongó mo ia ne tau maʻu ʻi heʻetau kamata laú.

Laukonga Māmālie

Kapau ʻoku totonu ke fakahoungaʻi ha ngāue fakaʻaati lelei ʻi he vakai māmālie ki aí, mahalo ʻoku taau mo e Tohi ʻa Molomoná ke tau “laukonga māmālie.” ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku fiemaʻu ke lōloa ange ʻetau ako folofolá, koeʻuhí pē ke tau maʻu ha lelei mei ha liliu ʻo e vave ʻetau laú. Mahalo ʻe nofotaha ʻa e ako ʻo e ʻaho ní ʻi ha veesi pē ʻe tolu pe fā kae ʻikai fakavavevave ke fakaʻosi ha vahe. Ka ʻoku tau fakalaulauloto moʻoni ki he ngaahi veesi ko iá. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakaikiikí, ngaahi foʻi leá, mo e ngaahi kupuʻi leá. ʻOku tau fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e meʻa takitaha—ʻokú ne akoʻi mai nai ha meʻa fekauʻaki mo e Fakamoʻuí? ʻOkú ne fakaloloto nai ʻeku ʻofa kiate Iá mo ʻeku tui kiate Iá? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú Ne finangalo ke u ʻilo?

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he laukonga māmālié ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻikai ke tau mei fakatokangaʻí. Ko e mahuʻinga tahá, ʻe lava ʻo tokoni ke tau toutou vakai lahi ange ki he Fakamoʻuí ʻi he tohi ko ʻení naʻe hiki ke fakamoʻoni kiate Iá. Ko e laukonga māmālié ko ha founga ia ke fakaava ai hotau matá, ʻatamaí, mo e lotó ki he fakamoʻoni mālohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke liliu ʻa e moʻuí ʻi ha ngāue fakaʻaati fakalaumālie, ʻi he taimi ʻoku tau tuku ai ha taimi ke tau vakai moʻoni ki aí. ʻI ha founga ʻoku toe loloto angé, ʻe lava ʻe heʻetau vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he folofolá ʻo tākiekina lahi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó—pea, ko hono olá, ko ʻetau moʻuí.

Hangē ko ʻení, tau pehē ʻokú ke lau ʻa e 1 Nīfai vahe 1. ʻOku tohoakiʻi hoʻo tokangá ʻe he veesi 6, ʻokú ke kiʻi māmālie leva pea nofo ai ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Mahalo naʻa tohoakiʻi koe ki he “pou afi” naʻe mamata ki ai ʻa Līhai naʻe “nofo ʻi ha maká.” Ko ha tūkunga ngalikehe ia ki ha afi. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Mahalo ʻe ʻalu hoʻo fakakaukaú ki he ngaahi pou afi kehe ʻoku lau ki ai ʻi he folofolá (ʻe lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi futinoutí ai). Mahalo te ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku faʻa fakatatau ai ʻa e ʻao ʻo e ʻEikí ki he afí. Ko e hā ‘okú ne fakahaaʻi atu fekauʻaki mo Iá? Kuó Ne hoko nai ko ha pou afi ʻi hoʻo moʻuí?

Ko ha meʻa lahi ia ke fakakaukau ki ai. Pea kuo teʻeki ai ke ʻosi hoʻo lau ʻa e vēsí.

ʻOku ʻi ai foki hono mahuʻinga ʻa hono lau vave ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ako ʻa e talanoá fakalūkufua pea maʻu ha mahino ki ha ngaahi kaveinga fisifisimuʻa mo toutou ʻasí. Ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he fakaikiiki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea taimi ʻe niʻihi ko e founga lelei taha ke vakai ai ki he ngaahi fakaikiiki ko iá ko ʻete laukonga māmālie mo sio fakalelei.

Naʻe pehē ʻe Nīfai fekauʻaki mo e ngaahi lea naʻá ne hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “[Ko e] ngaahi folofolá ni … ko e ngaahi folofola ia ʻa Kalaisi, pea kuó ne tuku ia kiate au; pea … ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe Kalaisi, ʻi he mālohi mo e nāunau lahi, … ko ʻene ngaahi folofolá ia” (2 Nīfai 33:10–11). ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke hoko ko ha tokotaha laukonga taukei ka ke maʻu ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Kuo pau pē ke ke kiʻi māmālie hifo pea tuku ki he Tohi ʻa Molomoná ha faingamālie ke ne fai ʻa e meʻa naʻe faʻu ia ki aí—ko hono langaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Trent Morse, “Slow Down, You Look Too Fast,” ARTnews, Apr. 1, 2011, artnews.com.

  2. Vakai, “Slow Art Day,” slowartday.com/about.