Liahona
Ngaahi Lēsoni ʻe 5 meia Nīfai ki he Taimi ʻOku ʻIkai ke Hoko Ai ʻa e Meʻa Naʻe Palani Ki Aí
Sānuali 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ngaahi Lēsoni ʻe 5 meia Nīfai ki he Taimi ʻOku ʻIkai ke Hoko Ai ʻa e Meʻa Naʻe Palani Ki Aí

Te tau lava ʻo ako mei he ngaahi tali ʻa Nīfai ki he ngaahi faingataʻá mo e taʻepaú.

ʻĪmisi
Ko Nīfai mo ʻene kaufana kuo motú

Ko e toʻu ʻo e kakai lalahi kei talavoú ko ha taimi fakafiefia ia ʻo e moʻuí, ʻoku fonu ʻi he ngaahi faingamālie ki he tupulakí mo e liliú. Ka ko ha toe taimi foki ia ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi ʻamanakí—ngaahi ʻamanaki ʻoku tau ʻai pē kiate kitautolu, ngaahi ʻamanaki fakafonuá pe fakasōsialé, pea naʻa mo e ngaahi ʻamanaki ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú. Mahalo pē ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi fakakaukau pau ki he tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí pe moʻui fakasōsialé pe ko ha taimi-tēpile ki he taimi ʻoku totonu ke tau aʻusia ai ha ngaahi makamaile mahuʻingá. Pea ʻe lava ke tau fakamahamahalo ʻe foaki mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakaʻamauá kapau te tau angatonu mo nofo ofi ki he ʻEikí.

Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke faʻa hoko ʻa e meʻa ia ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí.

Kapau ʻoku ʻikai ke hoko ʻa e meʻa naʻá ke palani ki aí, ʻoku tokolahi pē mo e kakai ʻoku peheé. Ko Nīfai, ʻa e taha ʻo e kau palōfita maʻongoʻonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai foʻou kiate ia ʻa e siva e ʻamanakí mo e ngaahi faingataʻa taʻe-ʻamanekiná.

Naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fehalaākí ʻi he lolotonga ʻa e fononga ʻa Nīfai mo hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa lahí mo e ngaohikoviá mo e fefaʻuhí, ka naʻe kei vilitaki pē ʻa Nīfai mo falala ki he ʻEikí, neongo naʻe ʻikai ko e tūkunga ia naʻe fakaʻamu ki aí. Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe nima ʻoku akoʻi mai ʻe he sīpinga ʻa Nīfaí ke tau fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai ʻa e meʻa naʻe palani ki aí.

Toe Feinga Pē (1 Nīfai 4:1–3).

Naʻe toe feinga pē ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá, hili ʻa e ʻikai ke ola lelei ʻa e feinga ʻa Leimana ke fakafoki mai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fekau ʻe Lēpani ʻene kau leʻó ke nau tuli ʻa e kau tautehiná pea naʻe mālō pē ʻenau hao moʻuí. ʻI he taimi naʻe valokiʻi ai ʻe ha ʻāngelo ʻa Leimana mo Lēmiuela ʻi heʻena tā ʻa Samu mo Nīfai koeʻuhí ko ʻena loto-foʻí, naʻe fekau ʻe he ʻāngeló ke nau toe feinga ke maʻu mai ʻa e ʻū lauʻi peletí. ʻI he feinga hono tolu ko ʻení, naʻe toki ola lelei ai ʻa Nīfai.

Ko e konga ʻo e aʻusia ʻa Nīfaí ʻokú ne akoʻi kitautolú, neongo he ʻikai ke tau lavameʻa ʻi he founga naʻa tau ʻamanaki atu ki aí, ka ʻo kapau te tau feinga pē, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakalakalaka, ako, mo tupulaki ʻi heʻetau hokohoko atu ke falala kiate Iá.

Fakamolemole (1 Nīfai 7:20–21)

Hili ʻa e kau mai ʻa e fāmili ʻo ʻIsimelí ki he fāmili ʻo Līhaí ʻi he feituʻu maomaonganoá, naʻe angatuʻu ʻa Leimana mo Lēmiuela mo ha niʻihi ʻo e fānau ʻa ʻIsimelí kia Nīfai. Naʻa nau haʻi hono ongo nimá mo e vaʻé pea nau palani ke tuku ia ke ne mate. Ka ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, naʻe motuhi ʻe Nīfai ʻa e ngaahi haʻí. ʻI he taimi naʻe kole fakamolemole ai ʻa Leimana mo Lēmiuelá, naʻe ʻikai ke tauteaʻi kinaua ʻe Nīfai ʻaki ʻa e tāufehiʻá, fie māʻoniʻoní, pe fakaangá. Naʻe vave ʻene fakamolemoleʻi kinauá peá ne laka atu ki muʻa ʻi he talangofua ki he ʻEikí.

ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau fie fakamolemoleʻi ha taha kuó ne fai mai ha meʻa fakamamahi kiate kitautolu. Ka ʻi heʻetau tukuange ʻa e loto-ʻitá mo e tāufehiʻá, te tau maʻu leva ʻa e nongá ʻi heʻetau moʻuí pea tau hao ai mo e niʻihi kehé mei ha meʻa fakamamahi ʻoku ʻikai ke fiemaʻu. Pea ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau laka ki muʻa ʻi he ʻamanaki lelei mo e melino ʻia Kalaisi.

Ngāue (1 Nīfai 16:23)

Lolotonga ʻa e tuli manu ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá, naʻe motu ʻa e kaufana ukamea ʻa Nīfaí, pea naʻe ʻikai ke maʻu haʻanau meʻakai. Naʻe tukuakiʻi ʻa Nīfai ki he meʻa naʻe hokó, pea naʻe kau mo Līhai ʻi he kamata ke ne lāunga ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻenau fiekaiá mo e faingataʻaʻiá. Ka naʻe fakakaukau ʻa Nīfai ke ne fakaleleiʻi ʻa e palopalema naʻe hokó. Naʻá ne ngaohi ha kaufana mo ha ngahau mei he ʻakaú, peá ne kole leva kia Līhai ke ne ʻeke ki he ʻEikí pe ko e fē feituʻu ʻoku totonu ke nau ʻalu ʻo kumi mei ai ha meʻakaí.

Te tau lava ʻo kamataʻi ha meʻa ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha palopalemá, ʻo hangē ko Nīfaí. Te tau lava ʻo ngāue ke fulihi ʻa ʻetau fakakaukau ki hotau tūkungá pea teuteuʻi kitautolu ke kumi faleʻi mei he ʻEikí, ʻo falala te Ne ʻomi ha fakahinohino.

Tafoki ki he Folofolá (1 Nīfai 17:22–42)

ʻI he taimi naʻe manukiʻi ai ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻa Nīfai ʻi heʻene kamata ke foʻu ha vaká, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e folofolá ke fakamahino kiate kinaua ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Naʻá ne fakamanatu ki hono ongo taʻoketé naʻe hanga ʻe Mōsese ʻo fakamavaeuaʻi ʻa e Tahi Kulokulá mo tokoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau hola mei ʻIsipite, ʻaki ʻa e mālohi mei he ʻEikí.

ʻI he taimi ʻoku tau fāifeinga ai ke mahino ʻa e tākiekina ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, te tau lava ʻo tafoki ki he folofolá ke maʻu ha fakakaukau mo ha ueʻi fakalaumālie foʻou ʻi heʻetau fekumi ki ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ʻi heʻetau ngaahi aʻusiá mo e ngaahi aʻusia ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá.

Falala ki he ʻEikí (2 Nīfai 4:19–35)

ʻI he vahe ko ʻení, ʻoku loto-mamahi ʻa Nīfai koeʻuhí ko hono ngaahi vaivaí, angahalá, mo e ngaahi ʻahiʻahí. Ka naʻe veesi pē ʻe tolu ʻa e lōloa ʻo ʻene loto-mamahí. Ka ʻi he lavameʻa lahi, naʻe manatua ʻe Nīfai “ʻa ia [ʻokú ne] falala ki aí” (veesi 19) pea ʻokú ne pehē “ʻe ʻikai te [ne] falala ki he nima ʻo e kakanó” (veesi 34).

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfaí kiate kitautolu, ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ai ha faʻahinga ʻamanakí, te tau lava ʻo tafoki ki he ʻEikí pea falala ki Hono mālohi ʻo e huhuʻí.

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa taʻe-ʻamanekina mo fakatuʻupakē ʻi he moʻuí, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu fakamafasia ʻa hono fuesia ʻo e ngaahi meʻa taʻepau peheé.

Kae hangē ko e akonaki kimuí ni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Ko e hā pē haʻamou ngaahi fehuʻi pe palopalema, ʻoku maʻu maʻu pē ʻa e talí ʻi he moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Ako lahi ange fekauʻaki mo ʻEne Fakaleleí, ʻEne ʻofá, ʻEne ʻaloʻofá, ʻEne tokāteliné, mo ʻEne ongoongolelei ʻo e faifakamoʻuí mo e fakalakalaká kuo fakafoki maí. Tafoki kiate Ia! Muimui ʻIate Ia!”1

Pea ko e fē ha toe feituʻu lelei ange ke tafoki ai ki Heʻene ʻofá mo e ngaahi akonakí ka ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná? Naʻe hiki ʻa e ngaahi akonaki mei he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻo hangē pē ko Nīfaí, maʻa hotau kuongá, pea te tau lava maʻu pē ʻo maʻu ʻa e melinó, fiemālié, mo e fakapapau ki he kahaʻú mei heʻenau ngaahi moʻoní ʻi ha taimi pē ʻoku hangē he ʻikai ke hoko ai ʻa e ngaahi meʻa naʻa tau fakatetuʻa ki aí.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ako moʻoni ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻú ni.