Liahona
Hoko ko ha Fakamoʻoni
Sānuali 2024


“Hoko ko ha Fakamoʻoni,” Liahona, Sānuali 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ngaahi Peesi Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Hoko ko ha Fakamoʻoni

ʻĪmisi
Ko hono fakaʻaliʻali ʻe Molonai kia Mele Uitemā ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

Mele Uitemā mo Molonai, tā fakatātaaʻi ʻe Robert Pack

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, naʻe talitali lelei ʻe Mele mo Pita Uitemā ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki hona ʻapí koeʻuhí ke lava ʻo fakakakato hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe fuʻu femoʻuekina ʻa e taimi ʻo Melé. Naʻá ne tokangaʻi ha kakai ʻe toko hiva ʻi hono ʻapí mo tokoniʻi ʻene fānau mali ne nofo ofi maí.

Naʻe hoko ʻa e ngaahi foha ʻe toko nima ʻo Melé pea mo hono ongo foha-ʻi he-fonó fakatouʻosi ko ha kau fakamoʻoni totonu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi Sune ʻo e 1829. ʻI he māhina tatau pē, naʻe maʻu ai ʻe Mele ha fakamoʻoni pē ʻaʻana.

ʻI tuʻa ʻi hono ʻapí, naʻe haʻu kia Mele ha tangata ʻulu hinā ʻokú ne āfei mai ha kiʻi tangai ʻo pehē ange, “Ko hoku hingoá ko Molonai. Kuó ke fuʻu helaʻia ʻaupito ʻi he ngāue lahi kuo pau ke ke faí.” Naʻe hoko atu ʻa Molonai ʻi heʻene toʻo hifo ʻa e tangaí mei hono umá, “Kuó ke mateaki mo faivelenga ʻaupito ʻi hoʻo ngaahi ngāué. Ko ia ai, ʻoku totonu ke ke maʻu ha fakamoʻoni ke fakamālohia hoʻo tuí.” Naʻá ne toki fakahā leva ʻa e meʻa naʻe ʻi heʻene kiʻi tangai ne āfeí—ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.1

Naʻe hoko ʻa Mele ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá, ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, ʻa ia ʻoku hā ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi he ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe teuteuʻi ʻa Mele ʻe heʻene loto-fakatōkilaló mo e faivelengá ke ne hoko ko ha fakamoʻoni. ʻOku ʻikai hiki ʻene fakamoʻoní ʻi he ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku ʻikai kau hono hingoá ʻi he ngaahi maka fakamanatú, pe ko e fakakaukau ʻa e Kāingalotu tokolahi naʻa nau omi kimui ange ʻiate iá. Neongo ʻoku ngalingali naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe ha tokolahi ʻene ngaahi tokoni fakaʻaho ʻi hono ʻapí mo e fāmilí, ka naʻe ʻafioʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku kehe ʻaupito e fakamaau ia ʻa e ʻEikí mei heʻetau fakamāú. ʻOku hōifua ia ki he tamaioʻeiki anga fakaʻeiʻeikí, kae ʻikai ko ia ʻoku fie ʻeikí.

“Ko kinautolu ko ia ʻoku maʻulalo he moʻui ní, te nau tui e ngaahi kalauni ʻo e nāunaú ʻi he maama kahaʻú.”2

ʻOku liliu ʻi he taimí ni ʻa e lekooti ʻa Molonaí ki he Tohi ʻa Molomoná, pea ʻe lava ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní ʻo fakatatau mo e palōmesi naʻe tuku mai ʻe Molonai ʻi hono ngaahi peesi fakaʻosí: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).

ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku lahi hoʻo mafasiá ka ʻoku ʻikai fakamāloʻia hoʻo ngaahi ngāué? ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e lelei ʻokú ke faí. ʻI hoʻo feʻaluʻaki ʻo fai leleí (vakai, Ngāue 10:38), ngāue taʻe ʻi ai ha fakamālōʻia pe fakalāngilangí, pea fekumi ʻi he folofolá, ʻe lava ke fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí kiate koe.

Fānau ʻa Mele mo Pita Uitemā ko e Lahí

Kalisitiane Uitemā

Sēkope Uitemā

Sione Uitemā

Tēvita Uitemā

Katalina Uitemā (Peisi)

Pita Uitemā

ʻIlisapeti ʻAna Uitemā (Kautele)

Taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Naʻe mali mo Hailame Peisi, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Naʻe mali mo ʻŌliva Kautele, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vol. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 70–71.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí,” Liahona, Nōvema 2008, 55.