Liahona
Ko ʻEtau Maama ʻi he Feituʻu Maomaonganoá
Sānuali 2024


“Ko ʻEtau Maama ʻi he Feituʻu Maomaonganoá,” Liahona, Sānuali 2024.

Ko ʻEtau Maama ʻi he Feituʻu Maomaonganoá

ʻE ongoʻi ʻe kinautolu ʻoku nau lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná, moʻui ʻaki hono ngaahi akonakí, mo lotua hono moʻoní, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakatupulaki ʻenau tui mo e fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
tokoua ʻo Sēletí mo ha ngaahi maka ulo

ʻĪmisi ʻo e tokoua ʻo Sēletí mo ha ngaahi foʻi maka ulo naʻe tā ʻe Normandy Poulter

Naʻa mo ʻeku kei siʻí, naʻe ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ongoʻi naʻe tautefito hono tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe he talanoa ki he tokoua ʻo Sēletí mo hono kakaí ʻi heʻenau fononga ki “ha fonua ʻo e talaʻofá” (ʻEta 2:9).

ʻI he fehangahangai ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo e ʻamanaki ke fononga ʻi ha ngaahi vaka lafalafa naʻe ʻikai māmá, naʻá ne fehuʻi ange, “Vakai, ʻE ʻEiki, te ke tuku koā ke mau folau atu ʻi he fuʻu vai lahí ni ʻi he fakapoʻulí?” ʻI hono tali ʻene fehuʻí, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?” (ʻEta 2:22, 23).

Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokoua ʻo Sēletí naʻe maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e māfimafi kotoa pē. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻEikí ʻa e tupuʻanga ʻo e maama kotoa pē. Naʻá ne ʻiloʻi kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ke ui kiate Ia ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Ko ia, naʻe teuteuʻi ʻe he tokoua ʻo Sēletí ha fanga kiʻi foʻi maka iiki ʻe 16 ʻi heʻene tui ki he ʻEikí. ʻOkú ke manatuʻi naʻá ne kole leva ki he ʻEikí ke ala ki he ngaahi foʻi maká ʻaki Hono louhiʻi toʻukupú, “ke ulo atu ʻi he fakapoʻulí” (ʻEta 3:4).

Kuo toka ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e ʻīmisi ʻo e ala atu ʻa e ʻEikí ki he ngaahi foʻi maka ko iá talu ʻeku fuofua lau ʻa e talanoa ko iá. ʻOku ou lava ʻo sioloto ki ai ʻo hangē naʻá ku mamata tonu aí. Mahalo ko hono ʻuhingá he ʻoku moʻoni kiate au ʻa e ʻīmisi ʻo e fakapoʻulí ʻoku tekeʻi ʻe he māmá.

ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he taimi ʻoku ou kiʻi mavahe ai mei he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻoku ou ongoʻi fakapoʻuli. Ka ʻi heʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku toe ulo mai ʻa e māmá. Kuo hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná kiate au ʻo hangē ha foʻi maka ulo naʻe ala ki ai ʻa e ʻEikí. Kuó ne fakamaamaʻi ʻeku fononga ʻi he moʻuí.

Ko ha Maama ʻo Taʻengata

Hangē ko ia ko kinautolu ne ʻomi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ki he ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá, ʻoku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi matangi mo ha ngaahi ʻaho faingataʻa lolotonga ʻetau fononga ki he fonua ʻo e hakeakiʻí kuo talaʻofá. Ka ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻa e meʻa naʻá Ne fai maʻá e kau Sēletí mo e kau Nīfaí. Te Ne tataki mo fakamaama hotau halá—kapau te tau talangofua kiate Ia, tui kiate Ia, mo tautapa ki Heʻene tokoní.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Nīfai: “Pea te u hoko foki ko hoʻomou maama ʻi he feituʻu maomaonganoá; pea te u tofa ʻa e hala ki muʻa ʻiate kimoutolu, ʻo kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú; ko ia, kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú, ʻe tataki atu ʻa kimoutolu ki he fonua ʻo e talaʻofá; pea te mou ʻilo nai ko au ʻoku tataki ʻa kimoutolú” (1 Nīfai 17:13).

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Nīfai ko Sēkopé, “Te u hoko ko e maama kiate kinautolu ʻo taʻengata ʻa ia ʻoku nau fanongo ki heʻeku ngaahi leá” (2 Nīfai 10:14).

Naʻe fakamoʻoni ʻe he palōfita ko ʻApinetaí ki he Fakamoʻuí, “Ko ia ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní; ʻio, ko ha maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻi” (Mōsaia 16:9).

Naʻe fakamoʻoni ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia pē ʻo pehē, “Ko au ko e maama pea mo e moʻui ʻo e māmaní.” Naʻá Ne toe tānaki atu, “Vakai ko au ko e māmá; kuó u fokotuʻu ha sīpinga kiate kimoutolu” (3 Nīfai 9:18; 18:16).

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku lue

Ko Hono Ongoʻi ʻo e Māmá

ʻOku ou ʻofa ʻi hotau palōfitá, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. ʻOku ou maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e ngāue ʻi hono tafaʻakí. ʻI he taimi ʻokú ne hū atu ai ki ha loki, ʻoku maamangia ange ʻa e loki ko iá. ʻOkú ne ʻalu holo mo e Maama ʻa Kalaisí ʻiate ia.

ʻOku moʻoni ʻa e Maama ʻo Kalaisí. Ko e “ivi fakalangi, mālohi, pe tākiekina [ia] mei he ʻOtuá ʻo fou mai ʻia Kalaisi pea ʻokú ne foaki ʻa e moʻui mo e maama ki he ngaahi meʻa kotoa pē.” Ko ha meʻa-foaki fakalaumālie mahuʻinga ia te ne lava ʻo tataki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.1 ʻOku fakamālohia ʻa e Maama ko iá ʻe hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau vakai ki mui ki heʻetau moʻuí ke manatuʻi ʻa e founga kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau fonongá. ʻI heʻetau vakai atu ki muí, ʻe lava ke tau toe ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Fakamoʻuí. ʻI he taimi ʻoku pehē ai ʻe he folofolá, “Manatu, manatu” (Hilamani 5:12), ʻoku ou tui ʻoku nau talamai, “ʻOua te ke manatuʻi pē ʻa e meʻa naʻá ke ʻiloʻi pe ongoʻí; ka ke toe ongoʻi ʻa e maama ko iá.”

ʻOku faingofua pē ki ha niʻihi, ʻenau ongoʻi ʻa e maama fakalaumālié. Ki he niʻihi kehé, ʻe lava ke faingataʻa ke ongoʻi ʻa e maama fakalaumālié koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻaʻia fakatāutahá pe ngaahi fakatuta fakamāmaní. Ka ʻo kapau te tau faivelenga, ʻe hoko mai ʻa e māmá—ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai ke tau ʻamanaki ki ai.

Kuo hanga ʻe Palesiteni Nalesoni, ʻa ia naʻá ne faleʻi mai ke tau “ako [ʻi he faʻa lotu ʻa] e Tohi ʻa Molomoná [ʻi] he ʻaho kotoa pē,”2 ʻo vahevahe mai ha ngaahi founga lahi ʻe lava ke ʻomi ai kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ofi ange ki he Fakamoʻuí mo tokoni ke tau ongoʻi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí, maʻu e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ʻe tupulaki ʻa ʻetau mahino, mo e houngaʻiá, ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Te tau ongoʻi ha holi ke “fanauʻi foʻou” (Mōsaia 27:25) ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tohí ke tau aʻusia ha liliu ʻo e lotó (vakai, Mōsaia 5:2).

ʻI heʻetau lau mo ako e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, te tau ongoʻi ha holi lahi ange ke fekumi ki hotau kau pekiá mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí maʻanautolu ʻi he temipalé.

Te tau ongoʻi ʻa e māmá ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí, fakahinohino ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí, mo e mālohi ke fakatomala mo matuʻuaki ʻa e koví.

Pea ʻi heʻetau lau ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, te tau ongoʻi ʻa e fakamoʻuí, fakafiemālié, fakafoki maí, tokoní, mālohí, fakanonga mo e fakafiefia ki hotau laumālié.3

“Pea ko ia, ʻikai ko e moʻoní ʻeni?” Naʻe fehuʻi ia ʻe ʻAlamā ʻo kau ki he tenga ʻoku tupu mo huli hake ʻo e moʻoní, ʻiló, mo e fakamoʻoní. “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo, koeʻuhi ko e maama ia; pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakamāmá, ʻoku lelei ia, koeʻuhi ʻoku mahinongofua ia, ko ia ʻoku pau ke mou ʻilo ʻoku lelei ia” (ʻAlamā 32:35).

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Heinrich Hofmann

Kumi ki he Fakamoʻuí ʻi he Fakapoʻulí

ʻI he taimi naʻe taʻu 10 ai hoku kaungāmeʻa ko Kemiliní, naʻá ne puke ʻi ha mahaki naʻe hāhāmolofia kae ʻikai toe mole ʻa ia naʻá ne uesia ʻa e kōnea (cornea) ʻo hono mata toʻomataʻú.4 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi he taimi naʻe hoko maʻu ai pē ʻa e mamahí ʻo ʻikai faʻa kātakiʻí, naʻe ʻikai lava ʻe Kemilini ʻo kātekina ha faʻahinga maama pē. ʻI he hohaʻa ʻene ongomātuʻá naʻa faifai peá ne kuí, naʻá na ʻai ai ke fakapōpōʻuli ʻa e matapā sioʻata ʻo hono loki mohé ke feinga ke fakafiemālieʻi ia. Naʻe manatu ʻa Sana ko e faʻē ʻa Kemiliní ʻo pehē:

“Hili ha māhina nai ʻe fā mei hono sivi iá, naʻá ku hū atu ki hono loki fakapōpōʻulí. ʻI he lava hoku matá ʻo sio ʻi he fakapōpōʻulí, naʻá ku lava ʻo sio kia Kemilini naʻá ne mapelu ʻi heʻene tokoto ʻi hono mohengá. Naʻá ne fuʻu mamahiʻia ʻaupito pea naʻe ʻikai ai ke ne ngaue pe tangi ʻi heʻene ongoʻi ʻeku hū maí. Naʻá ne tokoto pē ai kuo kuikui hono ongo matá fakatouʻosi.

“Naʻá ku tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá, puke hono nimá ʻi hoku nimá, peá u kuku tuʻo tolu ia—ko ʻema kouti fakapulipuli ia ki he ʻʻOku ou ʻofa ʻiate koé.ʼ Ko e angamahení naʻe faʻa tuʻo fā ʻene kuku fakafoki mai hoku nimá ko e ʻuhinga ia ʻOku ou ʻofa lahi ange ʻiate koe,ʼ ka naʻe ʻikai ke ne tali mai. Naʻe mātuʻaki tōtuʻa ʻa e mamahi naʻá ne maʻú. ʻI he tafe ʻa e loʻimatá ʻi hoku kouʻahé, naʻá ku vakai ki hoku ʻofefine taʻu 10 ne longomoʻui kimuʻá ʻi heʻene mapelu hangē ha foʻi pulú. Naʻe mamahi moʻoni hoku lotó.”

Naʻe fai ʻe Sana ha lotu fakalongolongo mo ongo moʻoni.

“Naʻá ku talaange ki he Tamai Hēvaní naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá, ka naʻá ku lotu, ʻFakamolemole ʻo tokoniʻi ia.ʼ ʻI heʻeku tangutu ai ʻo lotú, naʻe ʻōʻōfaki au ʻe ha ongo māfana. Naʻá ku ongoʻi nonga ʻi he haʻu ki hoku ʻatamaí ha fakakaukau ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí: ʻKo Ia ʻa e māmá. Kumi Ia ʻi he fakapoʻulí.ʼ”

Naʻe hanga hake ʻa e ʻulu ʻo Saná pea fanafana ange ʻi he telinga ʻo Kemiliní: “Kuo pau ke ke kumi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fakapoʻulí.”

Hili iá, naʻe mohe ʻa Kemilini ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi himi mo e folofola ʻi he polokalama laipeli ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻokú ne tui ʻa e meʻa maluʻi ki he matá (eye patch)

ʻI he taimi ʻoku mamahi ai hono matá, ʻoku kumi ʻe Kemilini ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fakapoʻulí.

Laʻitā ʻi he angalelei ʻa e fāmili ʻo Kemiliní

ʻI he taimi lahi ʻoku ʻikai ongoʻi mamahiʻia ʻa Kemilini ʻi hono puké, ka ʻi he taimi ʻokú ne faingataʻaʻia aí, ʻoku fakafiemālieʻi ia ʻe Sana mo hono husepāniti ko Tāliní, pea toe tau hake ha ʻū sipi kafu ʻi he matapā sioʻata ʻi hono loki mohé. Lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakamamahi ko iá, ʻoku pehē ʻe Kemilini, “ʻOku ou kumi pē ki he Fakamoʻuí ʻi he fakapoʻulí.”5

ʻI he taimi ʻoku hangē ai ʻa e moʻuí ko “ha feituʻu maomaonganoa fakapoʻuli mo fakataʻelatá” (1 Nīfai 8:4), mahalo ʻe fiemaʻu ke tau kumi mo kitautolu foki ki he Fakamoʻuí ʻi he fakapoʻulí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná, mo ʻene fakamoʻoni “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá,”6 te ne tataki kitautolu kiate Ia. ʻOku ou ʻilo ko kinautolu ko ia ʻoku nau lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná, moʻui ʻaki hono ngaahi akonakí, mo lotua hono moʻoní, te nau ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakatupulaki ʻenau tuí, mo e fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

ʻOfa ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he tohi “tonu taha” ko ʻení7 ʻaki hono lau ia, mataʻikoloa ʻaki ia, pea fakaʻaongaʻi ia ke fakamālohia ʻetau tuí mo e tui ʻa e niʻihi kehé ʻi he Maama ʻo Māmaní.